Usporedba vezanja AFM1 iz mlijeka živim, mrtvim i liofiliziranim stanicama BMK

Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam Pub Date : 2018-09-03 DOI:10.31895/HCPTBN.13.1-2.3

Željko Jakopović, Ivana Čanak, Anamarija Romac, Željka Kuharić, Jasna Bošnir, Martina Ivešić, Jadranka Frece, Željka Pavlek, Ksenija Markov

{"title":"Usporedba vezanja AFM1 iz mlijeka živim, mrtvim i liofiliziranim stanicama BMK","authors":"Željko Jakopović, Ivana Čanak, Anamarija Romac, Željka Kuharić, Jasna Bošnir, Martina Ivešić, Jadranka Frece, Željka Pavlek, Ksenija Markov","doi":"10.31895/HCPTBN.13.1-2.3","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Mikotoksini su sekundarni metaboliti niske molekulske mase koje sintetiziraju plijesni iz rodova Aspergillus, Penicillium i Fusarium te\nsu česti kontaminanti raznovrsnih prehrambenih proizvoda. Kako bi se smanjio rast plijesni, a time i udio mikotoksina u namirnicama, koriste se razne fizikalne i kemijske metode. Posljednjih nekoliko godina ispituje se učinak bakterija mliječne kiseline (BMK) na sposobnost inhibicije rasta plijesni i njihova uloga u uklanjanju mikotoksina iz kontaminirane hrane. Zbog svojih, po zdravlje korisnih svojstava, bakterije mliječne kiseline predstavljaju izvrsno rješenje za tretiranje\nnamirnica kontaminiranih mikotoksinima. Cilj ovog rada bio je ispitati i\nusporediti sposobnosti, živih, mrtvih i liofiliziranih stanica BMK na\nvezanje aflatoksina M1 (AFM1) u umjetno kontaminiranom mlijeku. Ovisno o\nkorištenom soju, vremenu inkubacije i tretmanu, uspješnost vezanja AFM1\nstanicama BMK iznosila je 23,73-94,49%. Liofilizirane stanice ispitivanih sojeva BMK manje (p<0,05) vežu AFM1 u mlijeku, a jedini izuzetak su stanice Lactobacillus rhamnosus KM koje nakon 4 sata vežu AFM1 u najvećem postotku (>90%). Najveća razlika u uspješnosti vezanja AFM1 između mrtvih i liofiliziranih stanica uočljiva je kod soja\nL. rhamnosus KM i iznosi 62,49% dok su razlike u vezanju AFM1 najmanje kod Lactococcus lactis 5MS1. Koncentracija slobodnog AFM1 u mlijeku nakon tretiranja BMK određivana je visoko djelotvornom tekućinskom kromatografijom (HPLC).","PeriodicalId":151907,"journal":{"name":"Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam","volume":"2 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2018-09-03","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"1","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.31895/HCPTBN.13.1-2.3","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}

引用次数: 1

Abstract

Mikotoksini su sekundarni metaboliti niske molekulske mase koje sintetiziraju plijesni iz rodova Aspergillus, Penicillium i Fusarium te su česti kontaminanti raznovrsnih prehrambenih proizvoda. Kako bi se smanjio rast plijesni, a time i udio mikotoksina u namirnicama, koriste se razne fizikalne i kemijske metode. Posljednjih nekoliko godina ispituje se učinak bakterija mliječne kiseline (BMK) na sposobnost inhibicije rasta plijesni i njihova uloga u uklanjanju mikotoksina iz kontaminirane hrane. Zbog svojih, po zdravlje korisnih svojstava, bakterije mliječne kiseline predstavljaju izvrsno rješenje za tretiranje namirnica kontaminiranih mikotoksinima. Cilj ovog rada bio je ispitati i usporediti sposobnosti, živih, mrtvih i liofiliziranih stanica BMK na vezanje aflatoksina M1 (AFM1) u umjetno kontaminiranom mlijeku. Ovisno o korištenom soju, vremenu inkubacije i tretmanu, uspješnost vezanja AFM1 stanicama BMK iznosila je 23,73-94,49%. Liofilizirane stanice ispitivanih sojeva BMK manje (p<0,05) vežu AFM1 u mlijeku, a jedini izuzetak su stanice Lactobacillus rhamnosus KM koje nakon 4 sata vežu AFM1 u najvećem postotku (>90%). Najveća razlika u uspješnosti vezanja AFM1 između mrtvih i liofiliziranih stanica uočljiva je kod soja L. rhamnosus KM i iznosi 62,49% dok su razlike u vezanju AFM1 najmanje kod Lactococcus lactis 5MS1. Koncentracija slobodnog AFM1 u mlijeku nakon tretiranja BMK određivana je visoko djelotvornom tekućinskom kromatografijom (HPLC).

查看原文