Mediteranska prehrana i gestacijski dijabetes

Abstract

Gestacijski dijabetes odnosno šećerna bolest dijagnosticirana u drugom, odnosno trećem tromjesječju trudnoće koja nije bila poznata prije trudnoće i ne ispunjava kriterije za šećernu bolest tipa 1 ili 2 sve je veći javnozdravstveni problem današnjice. Oko 21,1 milijun žena (16,7 %) tijekom trudnoće imaju neki oblik hiperglikemije, od čega 80,3 % čini gestacijski dijabetes, 10,6 % od ranije poznata šećerna bolest tipa 1 i tipa 2 i 9,1 % šećerna bolest tipa 1 i tipa 2 dijagnosticirana u trudnoći. Medicinska nutritivna terapija, zajedno s tjelesnom aktivnošću i redovnim, odnosno čestim samokontrolama glikemije predstavlja temelj liječenja gestacijskog dijabetesa, a sve s ciljem sprječavanja komplikacija za majku i dijete. Sve je više studija koje pokazuju kako prehrana koja se temelji na hrani biljnog podrijetla može doprinijeti kako prevenciji tako i liječenju gestacijskog dijabetesa, kroz utjecaj na usporavanje pražnjenja želuca, poboljšanje osjetljivosti na inzulin i pojačano lučenje inzulina. Budući da trudnice s gestacijskim dijabetesom imaju povišene pokazatelje oksidativnog stresa i upalnih markera (TNF-α, IL-6 i CRP), izražene dobrobiti ovakvog načina prehrane su bogatstvo antioksidansa i imunomodulatorno djelovanje. Nadalje, visok sadržaj prehrambenih vlakana, niski glikemijski indeks te visok udio jednostrukonezasićenih i višestrukonezasićenih masnih kiselina u odnosu na one zasićene prednosti su ovog obrasca prehrane. Mediteranska prehrana koja obiluje voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima, mahunarkama te maslinovim uljem je preporučeni prehrambeni obrazac, a ključ njezinog djelovanja je u sinergiji odnosno zajedničkom međudjelovanju između više različitih blagotvornih komponenti.