Cilj. U radu se donosi prikaz programskih aktivnosti koje su se tijekom sedam godina provodile u Knjižnici Podsused u sklopu programa „Kulturna i prirodna baština Podsuseda“, koji je od svojih početka vezan višestrukim suradničkim odnosima u zajednici u kojoj Knjižnica djeluje. Pristup/metodologija/dizajn. Kvalitativnom metodom analize sadržaja rad u prvom dijelu donosi pregled suvremenih paradigmi o interpretaciji kulturne baštine te međunarodne dokumente o njezinoj ulozi u društvu i važnosti za lokalnu zajednicu, primjenjive u kontekstu razvoja knjižničnog programa. Analiza uključuje znanstvenu i stručnu literaturu iz područja knjižničarstva, muzeologije i arhivistike. Drugi dio donosi pregled projekata unutar programa „Kulturna i prirodna baština Podsuseda“ koji su realizirani u proteklih sedam godina koristeći dokumente i arhiv Knjižnice, natječajni i izvještajni materijal te kritički osvrt na objavljene stručne radove o programu, uključujući mrežne izvore. Rezultati. Program „Kulturna i prirodna baština Podsuseda“ od samih početaka utemeljen je u lokalnoj zajednici. Zavičajni značaj projekata očituje se ne samo u odabiru građe nego i u širokoj mreži suradničkih odnosa na lokalnoj razini koji doprinose osjećaju zajedničkog vlasništva. Uključivanje članova i korisnika knjižnice te lokalne zajednice u prikupljanje građe, materijala i interpretaciju kulturne baštine rezultira sustvaranjem sadržaja za program koji proizlazi iz djelatnosti Knjižnice. Originalnost/vrijednost. Praktičan doprinos rada primjena je različitih aktivnosti uključivanja lokalne zajednice na temu baštine, primjenjivih u drugim sredinama i kontekstima. Rad ukazuje na vrijednost korištenja različitih participativnih praksi u interpretaciji lokalne baštine sa svrhom njezina promicanja, edukacije lokalne zajednice o baštinskim temama, prijenosu znanja, jačanju svijesti o potrebi očuvanja kulturne baštine i poticanja osobne kreativnosti korisnika svih dobnih skupina.
目标七年来在Podsused图书馆开展的方案活动显示在次邻文化和自然花园方案下。“，koji je od svojih početka vezan višestrukim suradničkim odnosima u zajednici u kojoj Knjižnica djeluje。重症监护室，主任程序分析包括来自文学、博物馆和建筑师领域的科学文献和科学文献。第二部分回顾了撒哈拉以南文化和自然花园项目，这些项目在过去七年中利用图书馆的文件和档案、竞争材料和报告材料实施，并对已出版的项目的专业知识（包括网络资源）进行了批判性审查“从一开始就在当地社区建立起来。项目通常的重要性不仅体现在城市的选择上，还体现在更广泛的地方合作关系网络中，这有助于共同财产感。包括图书馆和当地社区的成员和用户在建筑、材料的收集和文化遗产的解读方面图书馆活动。独创性/价值。对工作的实际贡献是将当地社区纳入不同的领域和背景。这项工作指出，在解释当地花园时采用不同的参与性做法，有助于促进当地社区对花园主题的教育、知识转让、加强对保护文化遗产必要性的认识以及促进所有年龄组的个人创造力。
{"title":"Kulturna i prirodna baština Podsuseda","authors":"Sandra Berak","doi":"10.30754/vbh.66.1.1060","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.1.1060","url":null,"abstract":"Cilj. U radu se donosi prikaz programskih aktivnosti koje su se tijekom sedam godina provodile u Knjižnici Podsused u sklopu programa „Kulturna i prirodna baština Podsuseda“, koji je od svojih početka vezan višestrukim suradničkim odnosima u zajednici u kojoj Knjižnica djeluje.\u0000Pristup/metodologija/dizajn. Kvalitativnom metodom analize sadržaja rad u prvom dijelu donosi pregled suvremenih paradigmi o interpretaciji kulturne baštine te međunarodne dokumente o njezinoj ulozi u društvu i važnosti za lokalnu zajednicu, primjenjive u kontekstu razvoja knjižničnog programa. Analiza uključuje znanstvenu i stručnu literaturu iz područja knjižničarstva, muzeologije i arhivistike. Drugi dio donosi pregled projekata unutar programa „Kulturna i prirodna baština Podsuseda“ koji su realizirani u proteklih sedam godina koristeći dokumente i arhiv Knjižnice, natječajni i izvještajni materijal te kritički osvrt na objavljene stručne radove o programu, uključujući mrežne izvore.\u0000Rezultati. Program „Kulturna i prirodna baština Podsuseda“ od samih početaka utemeljen je u lokalnoj zajednici. Zavičajni značaj projekata očituje se ne samo u odabiru građe nego i u širokoj mreži suradničkih odnosa na lokalnoj razini koji doprinose osjećaju zajedničkog vlasništva. Uključivanje članova i korisnika knjižnice te lokalne zajednice u prikupljanje građe, materijala i interpretaciju kulturne baštine rezultira sustvaranjem sadržaja za program koji proizlazi iz djelatnosti Knjižnice.\u0000Originalnost/vrijednost. Praktičan doprinos rada primjena je različitih aktivnosti uključivanja lokalne zajednice na temu baštine, primjenjivih u drugim sredinama i kontekstima. Rad ukazuje na vrijednost korištenja različitih participativnih praksi u interpretaciji lokalne baštine sa svrhom njezina promicanja, edukacije lokalne zajednice o baštinskim temama, prijenosu znanja, jačanju svijesti o potrebi očuvanja kulturne baštine i poticanja osobne kreativnosti korisnika svih dobnih skupina.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-05-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44275554","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj je ovoga rada razmotriti pojam i percepciju digitalne transformacije na primjeru Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića u Zagrebu koja predstavlja jedno od ključnih žarišta društveno-kulturnog života grada Zagreba. Pristup/metodologija/dizajn. U radu su predstavljeni rezultati istraživanja provedenog kvantitativnom istraživačkom metodom uz pomoć ankete na prigodnom uzorku ispitanika. Rezultati. Provedenim istraživanjem potvrđena je postavljena hipoteza da korisnici uočavaju promjene u uslugama i fondu knjižnice uzrokovane primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije koja je jedna od manifestacija i alata digitalne transformacije s obzirom na poslovanje knjižnice i rad s korisnicima. Istražili smo i percepciju korisnika o samoj knjižnici. Više od polovice ispitanika odgovorilo da knjižnicu u kojoj je provedeno istraživanje percipira podjednako kao građu, prostor i uslugu. Ako se tri kategorije pojedinačno promotre, ispitanici knjižnicu najviše percipiraju kroz građu koju nudi, potom nešto manje kao prostor, a najmanje kao uslugu. Knjižnicu bliske budućnosti korisnici vide kao ustanovu koja pruža kombiniranu uslugu: u digitalnom i analognom formatu, što ukazuje na uravnotežen pristup razvoju knjižnica i ukazuje na to da digitalna sfera neće ukinuti analognu, barem ne u bliskoj budućnosti. Od knjižničara se također očekuju ne samo znanja struke nego i komunikacijske i informatička znanja. Sveukupno, ispitanici su svjesni postojećih promjena u knjižnici, ali od nje očekuju dodatne promjene, nove sadržaje i usluge u digitalnoj sferi rada. Ograničenja. Rezultati istraživanja ograničeni su brojem ispitanika i uzorkom te ne mogu biti poopćeni na cjelokupnu populaciju korisnika usluga sustava Knjižnica Grada Zagreba (u sklopu koje djeluje i Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića). Unatoč toj činjenici, rezultati istraživanja važan su indikator promjena u narodnim knjižnicama pod utjecajem informacijske i komunikacijske tehnologije, o čemu je potrebno provoditi kontinuirana istraživanja. Praktična primjena. Rezultate istraživanja moguće je primijeniti pri izradi strateških i operativnih (godišnjih) planova rada narodne knjižnice u kojoj je provedeno istraživanje, ali i u drugim narodnim knjižnicama. Društveni značaj. Rezultati provedenog istraživanja pružaju uvid u rad jedne od najpopularnijih narodnih knjižnica u Zagrebu, čime se pridonosi boljem poznavanju rada narodnih knjižnica i njihovoj većoj vidljivosti u društvu. Originalnost/vrijednost. Rad donosi izvorne rezultate istraživanja korisnika narodne knjižnice u razdoblju velikih ekonomskih i društvenih promjena u kojem knjižnice sudjeluju (digitalnom) transformacijom svojih usluga, čime nastoje privući nove korisnike, u prvom redu mlađe generacije koje su sve više usmjerene digitalnim medijima na internetu.
目标这项工作的目的是考虑数字化转型的概念和感知，例如萨格勒布的图书馆和读者Bogdan Ogrizovic，这是萨格勒布市的关键社会和文化背景之一。访问/方法/设计在使用适当样本调查的定量研究方法进行的研究工作中提出。一份调查问卷。后果该研究证实了一种假设，即用户观察到信息和通信技术的使用导致的服务和图书馆资金的变化，这是数字化转型的表现形式和工具之一，同时考虑到了图书馆和用户的业务。我们还调查了用户对图书馆本身的感知。超过一半的受访者回答说，进行研究的图书馆被视为一个城市、空间和服务。如果三类个人推广者是图书馆最有洞察力的人，那么这不是空间，至少是一种服务。Knjižnicu bliske budućnosti korisnici vide kao ustanovu koja pruža kombiniranu uslugu：u digitalnom i analognom formatu，što ukazuje na uravnotežen pristup razvoju Knjižnica i ukazujaje na to da digitalna sfera neće ukinuti analogu，barem ne u bliskoj buduć。图书馆不仅要了解技能，还要了解沟通和信息。总的来说，受试者意识到图书馆的变化，但他们期待着数字工作领域的进一步变化、新内容和服务。限制。研究结果仅限于受试者和样本的数量，不能添加到萨格勒布图书馆系统（包括图书馆和Bogdan Ogrizovic图书馆）的用户总数中。尽管如此，研究结果对国家图书馆的变革具有重要意义，受信息和通信技术的影响，需要进行持续的研究。实际应用。研究结果可用于设计进行研究的公共图书馆工作的战略和运营（年度）计划，也可用于其他公共图书馆。社会重要性。研究结果反映了萨格勒布最受欢迎的人民图书馆之一的工作，这项工作有助于更好地了解公共图书馆的工作，并提高其在社会中的知名度。原创性/价值。这项工作为公共图书馆用户在重大经济和社会变革期间提供了研究来源，在这些变革中，图书馆参与了其服务的（数字化）转型，以吸引新用户，首先，年轻一代更关注互联网上的数字媒体。
{"title":"Digitalna transformacija u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu","authors":"Radovan Vrana, Jadranka Kovačević","doi":"10.30754/vbh.66.1.1038","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.1.1038","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je ovoga rada razmotriti pojam i percepciju digitalne transformacije na primjeru Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića u Zagrebu koja predstavlja jedno od ključnih žarišta društveno-kulturnog života grada Zagreba.\u0000Pristup/metodologija/dizajn. U radu su predstavljeni rezultati istraživanja provedenog kvantitativnom istraživačkom metodom uz pomoć ankete na prigodnom uzorku ispitanika.\u0000Rezultati. Provedenim istraživanjem potvrđena je postavljena hipoteza da korisnici uočavaju promjene u uslugama i fondu knjižnice uzrokovane primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije koja je jedna od manifestacija i alata digitalne transformacije s obzirom na poslovanje knjižnice i rad s korisnicima. Istražili smo i percepciju korisnika o samoj knjižnici. Više od polovice ispitanika odgovorilo da knjižnicu u kojoj je provedeno istraživanje percipira podjednako kao građu, prostor i uslugu. Ako se tri kategorije pojedinačno promotre, ispitanici knjižnicu najviše percipiraju kroz građu koju nudi, potom nešto manje kao prostor, a najmanje kao uslugu. Knjižnicu bliske budućnosti korisnici vide kao ustanovu koja pruža kombiniranu uslugu: u digitalnom i analognom formatu, što ukazuje na uravnotežen pristup razvoju knjižnica i ukazuje na to da digitalna sfera neće ukinuti analognu, barem ne u bliskoj budućnosti. Od knjižničara se također očekuju ne samo znanja struke nego i komunikacijske i informatička znanja. Sveukupno, ispitanici su svjesni postojećih promjena u knjižnici, ali od nje očekuju dodatne promjene, nove sadržaje i usluge u digitalnoj sferi rada.\u0000Ograničenja. Rezultati istraživanja ograničeni su brojem ispitanika i uzorkom te ne mogu biti poopćeni na cjelokupnu populaciju korisnika usluga sustava Knjižnica Grada Zagreba (u sklopu koje djeluje i Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića). Unatoč toj činjenici, rezultati istraživanja važan su indikator promjena u narodnim knjižnicama pod utjecajem informacijske i komunikacijske tehnologije, o čemu je potrebno provoditi kontinuirana istraživanja.\u0000Praktična primjena. Rezultate istraživanja moguće je primijeniti pri izradi strateških i operativnih (godišnjih) planova rada narodne knjižnice u kojoj je provedeno istraživanje, ali i u drugim narodnim knjižnicama.\u0000Društveni značaj. Rezultati provedenog istraživanja pružaju uvid u rad jedne od najpopularnijih narodnih knjižnica u Zagrebu, čime se pridonosi boljem poznavanju rada narodnih knjižnica i njihovoj većoj vidljivosti u društvu.\u0000Originalnost/vrijednost. Rad donosi izvorne rezultate istraživanja korisnika narodne knjižnice u razdoblju velikih ekonomskih i društvenih promjena u kojem knjižnice sudjeluju (digitalnom) transformacijom svojih usluga, čime nastoje privući nove korisnike, u prvom redu mlađe generacije koje su sve više usmjerene digitalnim medijima na internetu.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-05-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44669202","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj je istraživanja utvrditi obilježavaju li i kako hrvatske narodne knjižnice Tjedan zabranjenih knjiga, manifestaciju koja, obično u posljednjem tjednu rujna, slavi slobodu čitanja. Pristup/metodologija/dizajn. Najprije su, pretraživanjem mrežnih stranica knjižnica, kao i njihovih Facebook profila, pronađene knjižnice koje obilježavaju Tjedan zabranjenih knjiga. Dodatno je, prema točno određenim ključnim riječima, pretražen i Google. Nakon toga provedena je sadržajna analiza prikupljenih vijesti i objava. Istraživanje je najprije provedeno tijekom listopada 2021. godine, a potom ponovljeno krajem rujna i početkom listopada 2022. godine. Cilj je bio utvrditi jesu li u međuvremenu još neke narodne knjižnice obilježile tu manifestaciju. Rezultati. Istraživanjem se utvrdilo da samo dvadeset narodnih knjižnica (od njih 234) obilježava Tjedan zabranjenih knjiga, što čini samo 8,55 % svih narodnih knjižnica. Najstarija mrežno dostupna vijest o obilježavanju te manifestacije datira iz 2011. godine, iz čega zaključujemo da se Tjedan zabranjenih knjiga u nas obilježava tek posljednjih desetak godina, a ondje gdje se obilježava čini se to često bez kontinuiteta. Način obilježavanja također je još uvijek vrlo skroman pa je uočeno samo nekoliko kreativnijih primjera. Iz navedenog se može zaključiti da se Tjedan zabranjenih knjiga u hrvatskim narodnim knjižnicama još ne obilježava u većoj mjeri te da taj projekt u nas nije u potpunosti zaživio. Ograničenja. Zbog velikog broja knjižnica u Hrvatskoj istraživanje je ograničeno samo na narodne knjižnice. Također, iako se koristilo nekoliko načina evidentiranja knjižnica koje obilježavaju Tjedan zabranjenih knjiga, kao i različite strategije pretraživanja, vrlo je vjerojatno da one nisu jedine. Praktična primjena. U radu su predstavljene različite mogućnosti i načini obilježavanja Tjedna zabranjenih knjiga. Rad je ujedno poziv ostalim knjižnicama da se priključe proslavi slobode čitanja i otvorenog pristupa informacijama. Društveni značaj. Rad upućuje na važnu ulogu narodnih knjižnica, kao i knjižnica općenito, u borbi protiv cenzure pisane riječi, kao i u zagovaranju ideje slobode čitanja i intelektualnih sloboda općenito te tako i na njihovu važnu ulogu u izgradnji i razvoju demokratskog društva. Originalnost/vrijednost. Originalnost rada ogleda se u tome što se u njemu predstavlja istraživanje čija tematika nije dovoljno zastupljena u Hrvatskoj. Do sada još nije učinjeno slično istraživanje o obilježavanju Tjedna zabranjenih knjiga u Hrvatskoj. Članak nastao je na temelju diplomskog rada Katarine Baričević koji je značajno dorađen. Rad pod naslovom „Tjedan zabranjenih knjiga u hrvatskim knjižnicama“ obranjen je na Filozofskom fakultetu u Osijeku 28. listopada 2021. Mentorica je bila profesorica Jelena Lakuš.
{"title":"Tjedan zabranjenih knjiga u hrvatskim narodnim knjižnicama","authors":"Jelena Lakuš, Katarina Baričević","doi":"10.30754/vbh.66.1.1029","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.1.1029","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je istraživanja utvrditi obilježavaju li i kako hrvatske narodne knjižnice Tjedan zabranjenih knjiga, manifestaciju koja, obično u posljednjem tjednu rujna, slavi slobodu čitanja.\u0000Pristup/metodologija/dizajn. Najprije su, pretraživanjem mrežnih stranica knjižnica, kao i njihovih Facebook profila, pronađene knjižnice koje obilježavaju Tjedan zabranjenih knjiga. Dodatno je, prema točno određenim ključnim riječima, pretražen i Google. Nakon toga provedena je sadržajna analiza prikupljenih vijesti i objava. Istraživanje je najprije provedeno tijekom listopada 2021. godine, a potom ponovljeno krajem rujna i početkom listopada 2022. godine. Cilj je bio utvrditi jesu li u međuvremenu još neke narodne knjižnice obilježile tu manifestaciju.\u0000Rezultati. Istraživanjem se utvrdilo da samo dvadeset narodnih knjižnica (od njih 234) obilježava Tjedan zabranjenih knjiga, što čini samo 8,55 % svih narodnih knjižnica. Najstarija mrežno dostupna vijest o obilježavanju te manifestacije datira iz 2011. godine, iz čega zaključujemo da se Tjedan zabranjenih knjiga u nas obilježava tek posljednjih desetak godina, a ondje gdje se obilježava čini se to često bez kontinuiteta. Način obilježavanja također je još uvijek vrlo skroman pa je uočeno samo nekoliko kreativnijih primjera. Iz navedenog se može zaključiti da se Tjedan zabranjenih knjiga u hrvatskim narodnim knjižnicama još ne obilježava u većoj mjeri te da taj projekt u nas nije u potpunosti zaživio.\u0000Ograničenja. Zbog velikog broja knjižnica u Hrvatskoj istraživanje je ograničeno samo na narodne knjižnice. Također, iako se koristilo nekoliko načina evidentiranja knjižnica koje obilježavaju Tjedan zabranjenih knjiga, kao i različite strategije pretraživanja, vrlo je vjerojatno da one nisu jedine.\u0000Praktična primjena. U radu su predstavljene različite mogućnosti i načini obilježavanja Tjedna zabranjenih knjiga. Rad je ujedno poziv ostalim knjižnicama da se priključe proslavi slobode čitanja i otvorenog pristupa informacijama.\u0000Društveni značaj. Rad upućuje na važnu ulogu narodnih knjižnica, kao i knjižnica općenito, u borbi protiv cenzure pisane riječi, kao i u zagovaranju ideje slobode čitanja i intelektualnih sloboda općenito te tako i na njihovu važnu ulogu u izgradnji i razvoju demokratskog društva.\u0000Originalnost/vrijednost. Originalnost rada ogleda se u tome što se u njemu predstavlja istraživanje čija tematika nije dovoljno zastupljena u Hrvatskoj. Do sada još nije učinjeno slično istraživanje o obilježavanju Tjedna zabranjenih knjiga u Hrvatskoj.\u0000Članak nastao je na temelju diplomskog rada Katarine Baričević koji je značajno dorađen. Rad pod naslovom „Tjedan zabranjenih knjiga u hrvatskim knjižnicama“ obranjen je na Filozofskom fakultetu u Osijeku 28. listopada 2021. Mentorica je bila profesorica Jelena Lakuš.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-05-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46175211","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj je ovog istraživanja utvrditi stavove knjižničara visokoškolskih, sveučilišnih, specijalnih i znanstvenih knjižnica u Hrvatskoj o korištenju predmetnog sustava NSK-a. Dodatni cilj istraživanja jest utvrditi u kojoj se mjeri koriste predmetne oznake u opisivanju sadržaja građe općenito u navedenim knjižnicama. Pristup/metodologija/dizajn. Za potrebe istraživanja u radu korišten je mrežni anketni upitnik podijeljen svim visokoškolskim, sveučilišnim, specijalnim i znanstvenim knjižnicama u Republici Hrvatskoj. Korištena je kvantitativna metodologija obrade rezultata. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazuju da je predmetni sustav NSK-a na razini hrvatskih visokoškolskih i znanstvenih knjižnica dobro prihvaćen s obzirom na to da 54 % knjižničara koji su sudjelovali u istraživanju koristi predmetni sustav NSK-a. Od preostalih koji ga ne koriste, 59 % ih planira koristiti predmetni sustav NSK-a u svom radu u budućnosti. Nadalje, 24 % ispitanika koristi samo ključne riječi za opis građe, a 8 % ispitanika ne koriste predmetne oznake, iz čega se može zaključiti da 32 % ispitanika uopće ne koristi predmetne oznake u opisu građe. Određeni postotak knjižničara (11 %) koristi druge najzastupljenije sustave nadziranih predmetnih oznaka u Hrvatskoj, predmetni sustav iz područja medicine – MeSH i sustav koji se temelji na Pravilniku za predmetni katalog iz 2004. godine. Originalnost/vrijednost. U ovom se radu prvi put iznose i analiziraju stavovi o korištenju predmetnog sustava NSK-a na razini hrvatskog sustava znanosti i visokog obrazovanja, donose se saznanja o korištenju predmetnog sustava NSK-a i ispituje namjera budućeg korištenja tog predmetnog sustava.
{"title":"Korištenje predmetnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu","authors":"Anita Katulić, Tanja Buzina, Suzana Dimovski","doi":"10.30754/vbh.66.1.1024","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.1.1024","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je ovog istraživanja utvrditi stavove knjižničara visokoškolskih, sveučilišnih, specijalnih i znanstvenih knjižnica u Hrvatskoj o korištenju predmetnog sustava NSK-a. Dodatni cilj istraživanja jest utvrditi u kojoj se mjeri koriste predmetne oznake u opisivanju sadržaja građe općenito u navedenim knjižnicama.\u0000Pristup/metodologija/dizajn. Za potrebe istraživanja u radu korišten je mrežni anketni upitnik podijeljen svim visokoškolskim, sveučilišnim, specijalnim i znanstvenim knjižnicama u Republici Hrvatskoj. Korištena je kvantitativna metodologija obrade rezultata.\u0000Rezultati. Rezultati istraživanja pokazuju da je predmetni sustav NSK-a na razini hrvatskih visokoškolskih i znanstvenih knjižnica dobro prihvaćen s obzirom na to da 54 % knjižničara koji su sudjelovali u istraživanju koristi predmetni sustav NSK-a. Od preostalih koji ga ne koriste, 59 % ih planira koristiti predmetni sustav NSK-a u svom radu u budućnosti. Nadalje, 24 % ispitanika koristi samo ključne riječi za opis građe, a 8 % ispitanika ne koriste predmetne oznake, iz čega se može zaključiti da 32 % ispitanika uopće ne koristi predmetne oznake u opisu građe. Određeni postotak knjižničara (11 %) koristi druge najzastupljenije sustave nadziranih predmetnih oznaka u Hrvatskoj, predmetni sustav iz područja medicine – MeSH i sustav koji se temelji na Pravilniku za predmetni katalog iz 2004. godine.\u0000Originalnost/vrijednost. U ovom se radu prvi put iznose i analiziraju stavovi o korištenju predmetnog sustava NSK-a na razini hrvatskog sustava znanosti i visokog obrazovanja, donose se saznanja o korištenju predmetnog sustava NSK-a i ispituje namjera budućeg korištenja tog predmetnog sustava.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-05-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47313759","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj je rada prikazati projekt izgradnje zavičajne digitalne knjižnice Primorsko-goranske županije, čiji je pokretač i koordinator Gradska knjižnica Rijeka a koji predstavlja logičan nastavak funkcionalnog povezivanja narodnih i školskih knjižnica na području Primorsko-goranske županije. Pristup/metodologija. Projekt se provodi kroz više faza. U prvoj fazi uspostavljen je zajednički repozitorij na platformi INDIGO. Potom su migrirane datoteke i metapodaci iz SVeVID-a, digitalne knjižnice Gradske knjižnice Rijeka iz sustava OMEKA u novi sustav sa složenijim metamodelom. U isti repozitorij postavljena je i digitalna knjižnica Gradske knjižnice i čitaonice Mali Lošinj koja je imala digitaliziranu građu pripremljenu za objavu na platformi INDIGO. U drugoj fazi migrirani su podaci i datoteke, također iz sustava OMEKA, digitalnih zbirki Gradske knjižnice Crikvenica i Gradske knjižnice i čitaonice „Viktor Car Emin“ Opatija te su dorađene funkcionalnosti samoga Portala. Paralelno se u repozitorij postavlja postojeća digitalizirana zavičajna periodika Gradske knjižnice Rijeka, kao i ostala, u međuvremenu digitalizirana, građa. U budućim fazama postupno će se digitalizirati i objaviti na Portalu vrijedna zavičajna građa pohranjena u narodnim i školskim knjižnicama Primorsko-goranske županije. Rezultati. Uspostavljen je portal Zavičajna digitalna knjižnica Primorsko-goranske županije, odnosno digitalni repozitorij na platformi INDIGO koja omogućuje pohranu i standardiziranu obradu građe te njezinu prezentaciju, kao i izradu dodatnih sadržaja. Svaka knjižnica uključena u projekt ima svoju stranicu na Portalu, uz mogućnost pretraživanja sadržaja cjelokupnog repozitorija ili isključivo sadržaja obuhvaćenog digitalnom zbirkom određene knjižnice. Osim baštinskog dijela, Portal sadrži i informativni dio koji obuhvaća glasila jedinica lokalne i područne samouprave koje Gradska knjižnica Rijeka prima kao županijski obvezni primjerak, a za koje je dobivena suglasnost za objavu od nositelja autorskih prava. Originalnost/vrijednost. Projekt „Zavičajna digitalna knjižnica Primorsko-goranske županije“ po svom je pristupu inovativan jer je ciljani obuhvat cjelokupna nadležnost županijske matične narodne knjižnice gdje se u istom repozitoriju nalazi više digitalnih knjižnica različitih ustanova te može poslužiti kao model za slične projekte u drugim sredinama.
Cilj。这项工作的目的是展示一个在Primorian Goranžupani建立标准数字图书馆的项目，该项目是河流城市图书馆的发起人和协调人，是国家和学校图书馆与Primorian Goranžubani地区功能连接的逻辑延续。访问/方法。该项目分多个阶段进行。在印度平台上进行报告。然后将SVeVID（河流城市图书馆）的文件和元数据从OMEKA系统迁移到一个新的复杂元模型系统。我的报告是，我的数字平台是印度的。U drugoj fazi migrirani su podaci i i datoteke，takoŞer iz sustava OMEKA，digitalnih zbirki Gradske knjžnice Crikvenica i Gradske knjžnice ičitaonice“Viktor Car Emin“不透明性是葡萄牙自己实现的。与此同时，该存储库在临时数字化城市中建立了河流城市图书馆以及其他图书馆的现有数字化时期。在未来阶段，存储在原始人党人民图书馆和学校图书馆的有价值的益智城市的数字化和出版将逐步在葡萄牙出版。R后果Primorian Goran杂志，包括INDIGO平台上的数字存储库，提供存储和标准化构建，并建立了其展示以及其他内容的制作。该项目中的每个图书馆在葡萄牙都有自己的页面，可以搜索整个存储库的内容或某些图书馆的数字收藏所涵盖的独家内容。Osim baštinskog dijela，门户网站sadrži informativni dio koji obuhvaća glasila jedinica lokalne i područne samouprave koje Gradska knjžnica Rijeka primakaožupanijski obvezni primjerak，一个koje je dobivena suglasnost za objavu od nositelja autorskih prava。Originalnost/vrijednost。Primorrhage Goranian数字图书馆项目的方法是创新的，因为其目的是涵盖日本母亲图书馆的总体责任，在同一个资料库中有更多不同机构的数字图书馆，可以作为其他领域类似项目的典范。
{"title":"Zeleno-plavi pikseli","authors":"Niko Cvjetković, Ljiljana Črnjar, Lara Pavić","doi":"10.30754/vbh.66.1.1049","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.1.1049","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada prikazati projekt izgradnje zavičajne digitalne knjižnice Primorsko-goranske županije, čiji je pokretač i koordinator Gradska knjižnica Rijeka a koji predstavlja logičan nastavak funkcionalnog povezivanja narodnih i školskih knjižnica na području Primorsko-goranske županije.\u0000Pristup/metodologija. Projekt se provodi kroz više faza. U prvoj fazi uspostavljen je zajednički repozitorij na platformi INDIGO. Potom su migrirane datoteke i metapodaci iz SVeVID-a, digitalne knjižnice Gradske knjižnice Rijeka iz sustava OMEKA u novi sustav sa složenijim metamodelom. U isti repozitorij postavljena je i digitalna knjižnica Gradske knjižnice i čitaonice Mali Lošinj koja je imala digitaliziranu građu pripremljenu za objavu na platformi INDIGO. U drugoj fazi migrirani su podaci i datoteke, također iz sustava OMEKA, digitalnih zbirki Gradske knjižnice Crikvenica i Gradske knjižnice i čitaonice „Viktor Car Emin“ Opatija te su dorađene funkcionalnosti samoga Portala. Paralelno se u repozitorij postavlja postojeća digitalizirana zavičajna periodika Gradske knjižnice Rijeka, kao i ostala, u međuvremenu digitalizirana, građa. U budućim fazama postupno će se digitalizirati i objaviti na Portalu vrijedna zavičajna građa pohranjena u narodnim i školskim knjižnicama Primorsko-goranske županije.\u0000Rezultati. Uspostavljen je portal Zavičajna digitalna knjižnica Primorsko-goranske županije, odnosno digitalni repozitorij na platformi INDIGO koja omogućuje pohranu i standardiziranu obradu građe te njezinu prezentaciju, kao i izradu dodatnih sadržaja. Svaka knjižnica uključena u projekt ima svoju stranicu na Portalu, uz mogućnost pretraživanja sadržaja cjelokupnog repozitorija ili isključivo sadržaja obuhvaćenog digitalnom zbirkom određene knjižnice. Osim baštinskog dijela, Portal sadrži i informativni dio koji obuhvaća glasila jedinica lokalne i područne samouprave koje Gradska knjižnica Rijeka prima kao županijski obvezni primjerak, a za koje je dobivena suglasnost za objavu od nositelja autorskih prava.\u0000Originalnost/vrijednost. Projekt „Zavičajna digitalna knjižnica Primorsko-goranske županije“ po svom je pristupu inovativan jer je ciljani obuhvat cjelokupna nadležnost županijske matične narodne knjižnice gdje se u istom repozitoriju nalazi više digitalnih knjižnica različitih ustanova te može poslužiti kao model za slične projekte u drugim sredinama.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-05-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45306208","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Objective. A study is reported of the perceptions of the Slovenian library practitioners of the competencies needed for their work today and will be needed in the future. Two groups of competencies were considered: generic and professional, the latter in four groups: library management and library operations, library materials and information resources, work with users, organization of knowledge and information. Approach/Methodology/Design. Online survey was used. To cover practitioners in all types and sizes of libraries, random sampling of libraries was used and snowball sampling from there on (N = 132). We discuss the general overview of the results through descriptive statistics, and the differences in the perception of competency importance between the current and the future situation, using paired samples T-test. Results. Results show that competencies, in all groups, were rated high, for both today and future work, no criticism was detected over the choice of the competencies, only certain suggestions, the practitioners believe that nearly all competencies will gain importance in the future, and none will become less important. The highest valued area is work with users, followed by the areas of work with library materials and resources, and library management, while organization of knowledge and information was, surprisingly, rated the lowest. Practical implications. The results will be used in the formation of at least a draft competency model or models and to inform further work on the reformed study programme at the Department of LIS & BS at the University of Ljubljana.
{"title":"Current and future LIS competencies","authors":"P. Vilar, Tanja Mercun","doi":"10.30754/vbh.66.1.1036","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.1.1036","url":null,"abstract":"Objective. A study is reported of the perceptions of the Slovenian library practitioners of the competencies needed for their work today and will be needed in the future. Two groups of competencies were considered: generic and professional, the latter in four groups: library management and library operations, library materials and information resources, work with users, organization of knowledge and information.\u0000Approach/Methodology/Design. Online survey was used. To cover practitioners in all types and sizes of libraries, random sampling of libraries was used and snowball sampling from there on (N = 132). We discuss the general overview of the results through descriptive statistics, and the differences in the perception of competency importance between the current and the future situation, using paired samples T-test.\u0000Results. Results show that competencies, in all groups, were rated high, for both today and future work, no criticism was detected over the choice of the competencies, only certain suggestions, the practitioners believe that nearly all competencies will gain importance in the future, and none will become less important. The highest valued area is work with users, followed by the areas of work with library materials and resources, and library management, while organization of knowledge and information was, surprisingly, rated the lowest.\u0000Practical implications. The results will be used in the formation of at least a draft competency model or models and to inform further work on the reformed study programme at the Department of LIS & BS at the University of Ljubljana.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-05-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48890927","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj je rada prikazati različite programske aktivnosti mreže Knjižnice Marina Držića osmišljene u svrhu podupiranja kulturne raznolikosti, poticanja međukulturnoga dijaloga te olakšavanja integracije doseljenika u hrvatsko društvo. Ujedno se želi naglasiti dobrobit programa Erasmus+ – Obrazovanje odraslih, kojim se omogućuje suradničko učenje i poboljšanje kvalitete obrazovanja odraslih izvan sustava formalnoga obrazovanja. Pristup/metodologija/dizajn. U svjetlu međunarodnih i nacionalnih, općih i knjižničarskih dokumenata, u radu se najprije daje pregled pojmovnoga određenja multikulturalnosti i interkulturalnosti, međukulturnoga dijaloga, međukulturnoga obrazovanja i međukulturne pismenosti, kao i uvid u važnost knjižnica u multikulturnom društvu. Potom se iznose primjeri programskih aktivnosti provedenih u Knjižnici Savica i Dječjoj knjižnici Marina Držića, a naposljetku i iskustvo stečeno sudjelovanjem u projektu Upoznajemo druge u Kopenhagenu, provedenome u sklopu programa Erasmus+ za 2020. godinu u svrhu razmjene iskustava s kolegama knjižničarima iz drugih zemalja koja se tiču knjižničnih programa i usluga namijenjenih migrantima, izbjeglicama i tražiteljima azila. Rezultati. Pregled programskih aktivnosti dvaju ogranaka mreže Knjižnice Marina Držića te narodne knjižnice u Kopenhagenu upućuje na brojne i raznovrsne mogućnosti narodnih knjižnica da u multikulturnom okružju daju svoj doprinos poticanju multikulturalnosti i interkulturalnosti te olakšavanju integracije doseljenika. Originalnost/vrijednost. U radu su prvi put skupno opisane programske aktivnosti mreže Knjižnice Marina Držića namijenjene doseljenicima i migrantima te programske aktivnosti namijenjene lokalnom stanovništvu u svrhu upoznavanja s drugim kulturama. Uključujući pregled programa Knjižnice Nørrebro u Kopenhagenu namijenjenih ranjivim korisničkim skupinama doseljenika i migranata, opisani primjeri mogu biti poticaj i nadahnuće drugim narodnim knjižnicama u osmišljavanju i provedbi sličnih programskih aktivnosti, a jednako tako i poticaj za uključivanje u europske programe mobilnosti u svrhu obrazovanja odraslih.
目标这项工作的目的是展示Marina Držic图书馆网络的各种节目活动，旨在支持文化多样性，促进文化间对话，并促进移民融入克罗地亚社会。此外，还强调了伊拉斯谟+的好处——对成年人进行教育，实现共同学习，提高正规教育系统以外成年人的教育质量。访问/方法/设计。根据国际和国家、一般和文学文献，工作中首先考察了多元文化和跨文化、跨文化对话、跨文化教育和跨文化扫盲的概念，以及图书馆在多元文化社会中的重要性。Potom se iznose primjeri programskih aktivnosti provedenih u Knjižnici Savica i Dječjoj Knjižnici Marina Drž。一年，与其他国家的图书馆同行交流有关为移民、难民和寻求庇护者提供的图书馆和服务的经验。后果对Marina Držic图书馆和哥本哈根人民图书馆两个分馆的方案活动的审查表明，在多文化环境中，多元文化和跨文化促进以及促进移民融入社会可以有助于促进多文化和不同文化活动。创意/价值。Marina Držic图书馆针对移民和移民的计划以及当地人口计划首先在作品中进行了描述。包括对哥本哈根Norrebro图书馆针对弱势移民和移民群体的方案进行审查，其他国家图书馆在设计和实施类似的方案活动以及鼓励纳入欧洲成人教育流动方案方面可以鼓励和启发这些例子。
{"title":"Upoznajmo se","authors":"Božica Dragaš, Snježana Ercegovac","doi":"10.30754/vbh.66.1.1050","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.1.1050","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada prikazati različite programske aktivnosti mreže Knjižnice Marina Držića osmišljene u svrhu podupiranja kulturne raznolikosti, poticanja međukulturnoga dijaloga te olakšavanja integracije doseljenika u hrvatsko društvo. Ujedno se želi naglasiti dobrobit programa Erasmus+ – Obrazovanje odraslih, kojim se omogućuje suradničko učenje i poboljšanje kvalitete obrazovanja odraslih izvan sustava formalnoga obrazovanja. \u0000Pristup/metodologija/dizajn. U svjetlu međunarodnih i nacionalnih, općih i knjižničarskih dokumenata, u radu se najprije daje pregled pojmovnoga određenja multikulturalnosti i interkulturalnosti, međukulturnoga dijaloga, međukulturnoga obrazovanja i međukulturne pismenosti, kao i uvid u važnost knjižnica u multikulturnom društvu. Potom se iznose primjeri programskih aktivnosti provedenih u Knjižnici Savica i Dječjoj knjižnici Marina Držića, a naposljetku i iskustvo stečeno sudjelovanjem u projektu Upoznajemo druge u Kopenhagenu, provedenome u sklopu programa Erasmus+ za 2020. godinu u svrhu razmjene iskustava s kolegama knjižničarima iz drugih zemalja koja se tiču knjižničnih programa i usluga namijenjenih migrantima, izbjeglicama i tražiteljima azila. \u0000Rezultati. Pregled programskih aktivnosti dvaju ogranaka mreže Knjižnice Marina Držića te narodne knjižnice u Kopenhagenu upućuje na brojne i raznovrsne mogućnosti narodnih knjižnica da u multikulturnom okružju daju svoj doprinos poticanju multikulturalnosti i interkulturalnosti te olakšavanju integracije doseljenika. \u0000Originalnost/vrijednost. U radu su prvi put skupno opisane programske aktivnosti mreže Knjižnice Marina Držića namijenjene doseljenicima i migrantima te programske aktivnosti namijenjene lokalnom stanovništvu u svrhu upoznavanja s drugim kulturama. Uključujući pregled programa Knjižnice Nørrebro u Kopenhagenu namijenjenih ranjivim korisničkim skupinama doseljenika i migranata, opisani primjeri mogu biti poticaj i nadahnuće drugim narodnim knjižnicama u osmišljavanju i provedbi sličnih programskih aktivnosti, a jednako tako i poticaj za uključivanje u europske programe mobilnosti u svrhu obrazovanja odraslih.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-05-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44898215","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj je rada prikazati sudjelovanje Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba od 2018. do 2022. godine u projektima Instituta za razvoj i inovativnost mladih (IRIM-a) koji se bave STEMpodručjem. To su projekti „STEM revolucija se nastavlja: Knjižnice“, „Digitalni građanin“ i „Digitalne knjižnice za lokalni razvoj“. Navedeni projekti potiču korištenje digitalnih tehnologija u knjižnicama kako bi se one razvile u napredne centre za stjecanje digitalnih vještina. Pružanjem pokretne knjižnične usluge nastoje se smanjiti posljedice socijalne isključenosti te podići kvaliteta i standard života u zajednici svih građana te tako pridonijeti ostvarivanju prava svakog pojedinca na pristup informacijama, znanju i kulturi, što ujedno uključuje i predstavljanje novih tehnologija djeci koja žive i u gradskim i perifernim naseljima te pohađaju osnovne i područne škole. Pristup/metodologija. Tijekom pet godina sudjelovanja Bibliobusne službe u projektima Instituta za razvoj i inovativnost mladih, od kojih su dvije u cijelosti obilježene epidemijom koronavirusne bolesti, prikazat će se uspješnost koja je pratila provođenje projekata kroz 2018. i 2019. te stagnacija koja je uslijedila kroz 2020. i 2021. godinu i početak revitalizacije projekta u 2022. godini. Podaci su prikupljeni u izvještajima o radu Bibliobusne službe, na mrežnim stranicama Knjižnica grada Zagreba te iz stručnih i drugih radova o Bibliobusnoj službi Knjižnica grada Zagreba. Rezultati. Prikazom sudjelovanja u projektima nastojalo se ukazati na uspješnost njihove provedbe i odvijanje aktivnosti u skladu sa suvremenim IFLA-inim Smjernicama za pokretne knjižnice (2011). Također, aktivnosti su se temeljile na uvažavanju društvenih i demografskih promjena u lokalnoj sredini, informatizaciji knjižničnog sustava i modernizaciji informatičke opreme Bibliobusne službe i odličnoj međuinstitucionalnoj suradnji. Ukazuje se i na ono najvažnije, a to je da se pružanjem usluga pokretne knjižnične nastoje smanjiti posljedice socijalne isključenosti te podići kvaliteta i standard života u zajednici svih građana te tako pridonijeti ostvarivanju prava svakog pojedinca na pristup informacijama, znanju i kulturi, što ujedno uključuje i predstavljanje novih tehnologija djeci koja žive i u gradskim i perifernim naseljima te pohađaju osnovne i područne škole. Društveni značaj. Uključivanjem u IRIM-ove projekte knjižnice se, a tako i pokretne knjižice, razvijaju u napredne centre za stjecanje digitalnih vještina. Društveni značaj očituje se u nastojanju smanjenja posljedica socijalne isključenosti pružanjem pokretne knjižnične usluge koja ujedno uključuje i predstavljanje novih tehnologija djeci koja žive i u gradskim i perifernim naseljima te pohađaju osnovne i područne škole. Originalnost/vrijednost. Rad je doprinos malobrojnoj objavljenoj stručnoj literaturi o sudjelovanju Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba u projektima Instituta za razvoj i inovativnost mladih koji se bave STEM-područjem kao što su pro
{"title":"Zagrebački bibliobus kao centar stjecanja digitalnih vještina","authors":"Nika Čabrić, Tamara Kolić, Matjaž Stibilj","doi":"10.30754/vbh.66.1.1042","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.1.1042","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada prikazati sudjelovanje Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba od 2018. do 2022. godine u projektima Instituta za razvoj i inovativnost mladih (IRIM-a) koji se bave STEMpodručjem. To su projekti „STEM revolucija se nastavlja: Knjižnice“, „Digitalni građanin“ i „Digitalne knjižnice za lokalni razvoj“. Navedeni projekti potiču korištenje digitalnih tehnologija u knjižnicama kako bi se one razvile u napredne centre za stjecanje digitalnih vještina. Pružanjem pokretne knjižnične usluge nastoje se smanjiti posljedice socijalne isključenosti te podići kvaliteta i standard života u zajednici svih građana te tako pridonijeti ostvarivanju prava svakog pojedinca na pristup informacijama, znanju i kulturi, što ujedno uključuje i predstavljanje novih tehnologija djeci koja žive i u gradskim i perifernim naseljima te pohađaju osnovne i područne škole.\u0000Pristup/metodologija. Tijekom pet godina sudjelovanja Bibliobusne službe u projektima Instituta za razvoj i inovativnost mladih, od kojih su dvije u cijelosti obilježene epidemijom koronavirusne bolesti, prikazat će se uspješnost koja je pratila provođenje projekata kroz 2018. i 2019. te stagnacija koja je uslijedila kroz 2020. i 2021. godinu i početak revitalizacije projekta u 2022. godini. Podaci su prikupljeni u izvještajima o radu Bibliobusne službe, na mrežnim stranicama Knjižnica grada Zagreba te iz stručnih i drugih radova o Bibliobusnoj službi Knjižnica grada Zagreba.\u0000Rezultati. Prikazom sudjelovanja u projektima nastojalo se ukazati na uspješnost njihove provedbe i odvijanje aktivnosti u skladu sa suvremenim IFLA-inim Smjernicama za pokretne knjižnice (2011). Također, aktivnosti su se temeljile na uvažavanju društvenih i demografskih promjena u lokalnoj sredini, informatizaciji knjižničnog sustava i modernizaciji informatičke opreme Bibliobusne službe i odličnoj međuinstitucionalnoj suradnji. Ukazuje se i na ono najvažnije, a to je da se pružanjem usluga pokretne knjižnične nastoje smanjiti posljedice socijalne isključenosti te podići kvaliteta i standard života u zajednici svih građana te tako pridonijeti ostvarivanju prava svakog pojedinca na pristup informacijama, znanju i kulturi, što ujedno uključuje i predstavljanje novih tehnologija djeci koja žive i u gradskim i perifernim naseljima te pohađaju osnovne i područne škole.\u0000Društveni značaj. Uključivanjem u IRIM-ove projekte knjižnice se, a tako i pokretne knjižice, razvijaju u napredne centre za stjecanje digitalnih vještina. Društveni značaj očituje se u nastojanju smanjenja posljedica socijalne isključenosti pružanjem pokretne knjižnične usluge koja ujedno uključuje i predstavljanje novih tehnologija djeci koja žive i u gradskim i perifernim naseljima te pohađaju osnovne i područne škole.\u0000Originalnost/vrijednost. Rad je doprinos malobrojnoj objavljenoj stručnoj literaturi o sudjelovanju Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba u projektima Instituta za razvoj i inovativnost mladih koji se bave STEM-područjem kao što su pro","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-05-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"41722096","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj je rada prikazati provedbu knjižničnih usluga u domovima za starije osobe u gradu Zagrebu tijekom pandemije bolesti COVID-19 od ožujka 2020. do lipnja 2022. godine. Pristup/metodologija/dizajn. Knjižnične usluge u domovima za starije osobe u gradu Zagrebu provode se u okviru programa „Knjigom do vrata“ u sklopu projekta „65 plus“ Knjižnica grada Zagreba. Pandemija bolesti COVID-19 i povezana ograničenja otežali su oblikovanje i provedbu knjižničnih usluga namijenjenih starijim osobama u knjižnicama. Posebno velika ograničenja zbog zaštite zdravlja stavljena su na kontakte sa starijim osobama smještenima u ustanove za trajnu skrb i smještaj – domove za starije. Knjižničari i knjižničarke osmislili su kako ostati u kontaktu i pružiti knjižnične usluge korisnicima domova tijekom razdoblja većih i manjih ograničenja pristupa domovima. Rezultati. Navode se, kao primjeri dobre prakse, knjižnične usluge i raznovrsni kulturni programi koji su se provodili tijekom pandemije u domovima za starije osobe u organizaciji knjižnica iz mreže Knjižnica grada Zagreba. Rezultati su potkrijepljeni statističkim podacima iz izvještaja o radu projekta „65 plus“ za navedeno razdoblje. Originalnost/vrijednost. Kulturne aktivnosti koje se provode za starije osobe u organizaciji knjižnica, ponekad i u otežanim okolnostima poslovanja, primjeri su dobre prakse kojima je cilj senzibiliziranje javnosti i povećanje brige za dobrobit starijih osoba. Iskustva stečena prilikom provedbe programa „Knjigom do vrata“ u otežanim uvjetima tijekom pandemije mogu pomoći stručnjacima i praktičarima u osmišljavanju knjižničnih usluga u kriznim vremenima. Podaci zabilježeni u ovome radu predstavljaju i svojevrsnu javnu arhivu o suradnji knjižnica i domova za starije osobe na području Zagreba tijekom pandemije bolesti COVID-19.
目标这项工作的目的是展示自2020年3月以来，在新冠肺炎大流行期间，萨格勒布老年人之家图书馆的实施情况。到2022年6月。年访问/方法/设计。萨格勒布老年人之家的图书馆服务是根据65岁以上项目下的“书到门”方案进行的“萨格勒布图书馆。新冠肺炎疾病的流行和相关限制使得难以建立和实施面向老年人的图书馆服务。特别是，对永久护理设施和住宿设施中的老年人进行了大规模的健康限制。图书馆和图书馆认为在出入家庭的限制越来越大的时期，他们与家庭用户保持联系并为其提供图书馆服务。Rezultati。Navode se，kao primjeri dobre prakse，knjižnične usluge i raznovrsni kulturni programi koji su se provodili tijekom pandemije u domovima za starije osobe u organiziciji knjižnica iz mreže Knjžnica-grada Zagreba。项目工作报告“65岁以上”的统计数据强化了这一结果“在指定的时间段内。独创性/价值。在图书馆组织中为老年人开展的文化活动，有时是在困难的工作条件下，是一种良好的做法，旨在提高公众的敏感度，并增加对老年人利益的关注。在实施该书的过程中获得的经验“在疫情期间的困难时期，专家和从业人员可以帮助设计危机时期的图书馆服务。这项工作中的数据也代表了新冠肺炎疫情期间萨格勒布图书馆和老年人之家合作的普遍公共档案。
{"title":"Nisi sam u domu svom","authors":"Ira Tuzlančić, Marijana Rogić Bocchetti","doi":"10.30754/vbh.66.1.1058","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.1.1058","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada prikazati provedbu knjižničnih usluga u domovima za starije osobe u gradu Zagrebu tijekom pandemije bolesti COVID-19 od ožujka 2020. do lipnja 2022. godine.\u0000Pristup/metodologija/dizajn. Knjižnične usluge u domovima za starije osobe u gradu Zagrebu provode se u okviru programa „Knjigom do vrata“ u sklopu projekta „65 plus“ Knjižnica grada Zagreba. Pandemija bolesti COVID-19 i povezana ograničenja otežali su oblikovanje i provedbu knjižničnih usluga namijenjenih starijim osobama u knjižnicama. Posebno velika ograničenja zbog zaštite zdravlja stavljena su na kontakte sa starijim osobama smještenima u ustanove za trajnu skrb i smještaj – domove za starije. Knjižničari i knjižničarke osmislili su kako ostati u kontaktu i pružiti knjižnične usluge korisnicima domova tijekom razdoblja većih i manjih ograničenja pristupa domovima.\u0000Rezultati. Navode se, kao primjeri dobre prakse, knjižnične usluge i raznovrsni kulturni programi koji su se provodili tijekom pandemije u domovima za starije osobe u organizaciji knjižnica iz mreže Knjižnica grada Zagreba. Rezultati su potkrijepljeni statističkim podacima iz izvještaja o radu projekta „65 plus“ za navedeno razdoblje.\u0000Originalnost/vrijednost. Kulturne aktivnosti koje se provode za starije osobe u organizaciji knjižnica, ponekad i u otežanim okolnostima poslovanja, primjeri su dobre prakse kojima je cilj senzibiliziranje javnosti i povećanje brige za dobrobit starijih osoba. Iskustva stečena prilikom provedbe programa „Knjigom do vrata“ u otežanim uvjetima tijekom pandemije mogu pomoći stručnjacima i praktičarima u osmišljavanju knjižničnih usluga u kriznim vremenima. Podaci zabilježeni u ovome radu predstavljaju i svojevrsnu javnu arhivu o suradnji knjižnica i domova za starije osobe na području Zagreba tijekom pandemije bolesti COVID-19.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-05-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42723679","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj je ovog rada utvrditi stavove i mišljenja članova Kluba umirovljenika grada Osijeka nakon edukacije provedene s ciljem obučavanja umirovljenika informacijsko-komunikacijskim vještinama. Metodologija. Rad donosi rezultate istraživanja provedenog intervjuima i fokus-grupama među umirovljenicima, članovima Kluba umirovljenika grada Osijeka. Metodom intervjua ispitani su stavovi i mišljenja 10 umirovljenika na temu edukacije u pogledu informacijsko-komunikacijskih tehnologija tijekom ožujka 2022. godine. Nakon provedenih intervjua, fokus-grupom (1) ispitani su stavovi i mišljenja umirovljenika vezani za korištenje tehnologije u kojem je sudjelovalo 9 umirovljenika (dio kojih je pohađao edukacije, a dio ne). Naposljetku, fokus-grupom (2) u kojoj je sudjelovalo četvero umirovljenika ispitani su stavovi i mišljenja o virtualnoj stvarnosti. Ispitanici su nosili naočale i promatrali povijest Osijeka od 1920. do 2020. godine po dekadama. Točnije, promatrali su kako su izgledali predmeti, kuće, novine, namještaj i slične stvari obuhvaćene spomenutim razdobljem. Uzorak istraživanja ograničen je na specifičnu podskupinu umirovljenika koji su ili pohađali edukaciju ili nisu, a članovi su Kluba. Rad donosi stavove i mišljenja sudionika edukacija, a nastavak je istraživanja provedenog prije edukacije (Jakopec, Selthofer i Hocenski, 2022). Rezultati. Rezultati provedenog intervjua i fokus-grupe ukazuju na to da većina umirovljenika dijeli želju za učenjem i dodatnim informatičkim znanjem. Posjeduju barem jedan uređaj (većinom stolno računalo ili pametni telefon) preko kojeg posjećuju društvene mreže, pretražuju potrebne informacije i čitaju dnevne vijesti. Ispitanici koji su sudjelovali u istraživanju smatraju da im je potrebno još sličnih radionica kako bi postojeća znanja utvrdili i proširili. Nakon provedenih radionica umirovljenici su svjesni prednosti koje im donose informatička znanja te navedene spoznaje povezuju s korištenjem tehnologije tijekom pandemije bolesti COVID-19, kada im fizički odlasci na određena mjesta (primjerice liječniku) nisu bili mogući. Rezultati fokus-grupe u kojoj je promatrana 3D-stvarnost pomoću VR-naočala pokazuju kako ispitanici nisu ranije bili upoznati s pojmovima virtualne stvarnosti. Po mišljenju sudionika, radionica je trajala prekratko, osjećali su se dezorijentirano te ih se naočale nisu previše dojmile. Istaknuli su također kako su ih prekratko nosili da bi nešto istaknuli kao prednost te se ne sjećaju izloženog sadržaja, ali im je bilo zanimljivo. Većina navodi kako bi voljeli ponoviti iskustvo, ali uz bolje upute i dulje nošenje naočala. Ograničenja. Uzorak istraživanja ograničen je na specifičnu podskupinu umirovljenika članova Kluba, nije reprezentativan za cijelu populaciju umirovljenika u gradu Osijeku ni u Republici Hrvatskoj. Vrijednost. Rezultati istraživanja ukazuju na stavove i mišljenja osoba treće životne dobi spram edukacije u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija i virtualne stvarnosti.
Cilj。这项工作的目的是在对退休人员进行信息和沟通技能培训后，建立Osijek退休俱乐部成员的观点和意见。方法论这项工作提供了对奥西耶克退休俱乐部退休成员的采访和焦点小组的研究结果。采用访谈法调查了2022年3月10名养老金领取者对信息通信技术教育的看法和意见。年Nakon证明了这一点，fokus grupom（1）是stavovi i mišljenja umirovljenika vezani za korištenje tehnologije u kojem je sudjelovalo 9 umirovlyenika（dio kojih je poha je ao edukacije，一个dio ne）。最后，由四名退休受试者组成的焦点小组（2）考察了虚拟现实的观点和观点。调查人员戴着眼镜，观察了奥西耶克自1920年以来的历史。直到2020年。几十年来。更具体地说，他们观察了上述时期所涵盖的物品、房屋、报纸、家具和类似物品的外观。研究样本仅限于受过或曾经受过教育的特定亚组患者，他们是俱乐部的成员。这项工作提供了教育参与者的意见和观点，并继续其学前研究（Jacob，Selthofer和Hocenski，2022）。后果访谈和焦点小组的结果表明，大多数患者都希望学习和获得更多信息。他们至少有一台设备（主要是桌子或智能手机），可以访问社交网络、搜索必要的信息和阅读每日新闻。调查人员认为，他们需要更多类似的研讨会来建立和扩展现有知识。Nakon证明，新冠肺炎期间，放射性物质的含量很高。焦点小组使用VR眼镜观察3D现实的结果显示，受试者以前并不熟悉虚拟现实的概念。据参与者说，研讨会持续时间太长，他们感到迷失方向，眼镜也没有留下太多印象。他们还指出，他们穿得太短，无法指出什么是优势，他们不记得里面的内容，但很有趣。大多数人表示，他们希望重复经验，但要有更好的指导和更长的眼镜。Ograničenja。研究模式仅限于俱乐部退休人口中的特定子组成员，而不能代表奥西耶卡或克罗地亚共和国的整个退休人口。价值研究结果显示了一位三岁老人在信息和通信技术以及虚拟现实领域的观点和意见。研究结果有助于积极养老金项目的实施。
{"title":"Stavovi i iskustva umirovljenika Matice grada Osijeka nakon pohađanja edukacije o informacijsko-komunikacijskim tehnologijama","authors":"Josipa Selthofer, Ines Hocenski, Tomislav Jakopec","doi":"10.30754/vbh.66.1.1022","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.1.1022","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je ovog rada utvrditi stavove i mišljenja članova Kluba umirovljenika grada Osijeka nakon edukacije provedene s ciljem obučavanja umirovljenika informacijsko-komunikacijskim vještinama.\u0000Metodologija. Rad donosi rezultate istraživanja provedenog intervjuima i fokus-grupama među umirovljenicima, članovima Kluba umirovljenika grada Osijeka. Metodom intervjua ispitani su stavovi i mišljenja 10 umirovljenika na temu edukacije u pogledu informacijsko-komunikacijskih tehnologija tijekom ožujka 2022. godine. Nakon provedenih intervjua, fokus-grupom (1) ispitani su stavovi i mišljenja umirovljenika vezani za korištenje tehnologije u kojem je sudjelovalo 9 umirovljenika (dio kojih je pohađao edukacije, a dio ne). Naposljetku, fokus-grupom (2) u kojoj je sudjelovalo četvero umirovljenika ispitani su stavovi i mišljenja o virtualnoj stvarnosti. Ispitanici su nosili naočale i promatrali povijest Osijeka od 1920. do 2020. godine po dekadama. Točnije, promatrali su kako su izgledali predmeti, kuće, novine, namještaj i slične stvari obuhvaćene spomenutim razdobljem.\u0000Uzorak istraživanja ograničen je na specifičnu podskupinu umirovljenika koji su ili pohađali edukaciju ili nisu, a članovi su Kluba. Rad donosi stavove i mišljenja sudionika edukacija, a nastavak je istraživanja provedenog prije edukacije (Jakopec, Selthofer i Hocenski, 2022).\u0000Rezultati. Rezultati provedenog intervjua i fokus-grupe ukazuju na to da većina umirovljenika dijeli želju za učenjem i dodatnim informatičkim znanjem. Posjeduju barem jedan uređaj (većinom stolno računalo ili pametni telefon) preko kojeg posjećuju društvene mreže, pretražuju potrebne informacije i čitaju dnevne vijesti. Ispitanici koji su sudjelovali u istraživanju smatraju da im je potrebno još sličnih radionica kako bi postojeća znanja utvrdili i proširili. Nakon provedenih radionica umirovljenici su svjesni prednosti koje im donose informatička znanja te navedene spoznaje povezuju s korištenjem tehnologije tijekom pandemije bolesti COVID-19, kada im fizički odlasci na određena mjesta (primjerice liječniku) nisu bili mogući. Rezultati fokus-grupe u kojoj je promatrana 3D-stvarnost pomoću VR-naočala pokazuju kako ispitanici nisu ranije bili upoznati s pojmovima virtualne stvarnosti. Po mišljenju sudionika, radionica je trajala prekratko, osjećali su se dezorijentirano te ih se naočale nisu previše dojmile. Istaknuli su također kako su ih prekratko nosili da bi nešto istaknuli kao prednost te se ne sjećaju izloženog sadržaja, ali im je bilo zanimljivo. Većina navodi kako bi voljeli ponoviti iskustvo, ali uz bolje upute i dulje nošenje naočala.\u0000Ograničenja. Uzorak istraživanja ograničen je na specifičnu podskupinu umirovljenika članova Kluba, nije reprezentativan za cijelu populaciju umirovljenika u gradu Osijeku ni u Republici Hrvatskoj.\u0000Vrijednost. Rezultati istraživanja ukazuju na stavove i mišljenja osoba treće životne dobi spram edukacije u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija i virtualne stvarnosti. ","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-05-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42139612","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：