{"title":"历史性的戏剧批评邮戳尺寸","authors":"Karlo Jurak","doi":"10.20901/pm.56.2.01","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Marksistička teorija, kao i sve druge teorije, podliježe posljedicama podjele rada na materijalni i duhovni, koju Marx u Njemačkoj ideologiji označava kao prvu pravu podjelu rada u klasnim društvima. U fenomenu tzv. zapadnog marksizma, ali ponajviše u postmarksističkim transformacijama najbolje se vide te posljedice za sâm marksizam. Stoga je cilj ovoga rada primijeniti upravo historijskomaterijalističku metodu na postmarksizam te opisati i objasniti transformacije revolucionarnih subjektivnosti koje prate tu mutaciju u marksističkoj teoriji. Prije toga treba ugrubo napraviti periodizaciju marksizma služeći se nekim terminima Perryja Andersona te, na tom tragu, postmarksizam predstaviti kao drugu fazu zapadnog marksizma. U središnjem dijelu rada tako su predmet interesa glavne karakteristike postmarksizma koje uključuju zamjenu klasnih politika identitetskima, partikularizaciju i fragmentaciju društvenih borbi te kooptaciju borbi u dominantni društveno-politički okvir. Sve je to popraćeno obraćanjem pažnje na neke promjene u proizvodnim odnosima te na prateći neoliberalni zaokret na ekonomskom, političkom i kulturnom planu. Radi lakšeg razumijevanja tih transformacija izlaže se kratki pregled nekih preteča postmarksizma i teorijskih koncepata koji su znatno utjecali na postmarksističke teorije, a nakon toga objašnjavaju se najistaknutiji primjeri konstitucije različitih revolucionarnih subjektivnosti u nekim postmarksističkim teorijama. Na samom se kraju naglašava važnost nadilaženja tih partikularnih pozicija te teorijski afirmira univerzalizam i ističe njegova praktičko-politička važnost i potencijalnost. Time je dan bitan ulog povratku na historijska izvorišta marksizma koja su i omogućila njegovu autorefleksiju.","PeriodicalId":43401,"journal":{"name":"Politicka Misao-Croatian Political Science Review","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1000,"publicationDate":"2019-10-14","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.20901/pm.56.2.01","citationCount":"0","resultStr":"{\"title\":\"Historijskomaterijalistička kritika postmarksizma\",\"authors\":\"Karlo Jurak\",\"doi\":\"10.20901/pm.56.2.01\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"Marksistička teorija, kao i sve druge teorije, podliježe posljedicama podjele rada na materijalni i duhovni, koju Marx u Njemačkoj ideologiji označava kao prvu pravu podjelu rada u klasnim društvima. U fenomenu tzv. zapadnog marksizma, ali ponajviše u postmarksističkim transformacijama najbolje se vide te posljedice za sâm marksizam. Stoga je cilj ovoga rada primijeniti upravo historijskomaterijalističku metodu na postmarksizam te opisati i objasniti transformacije revolucionarnih subjektivnosti koje prate tu mutaciju u marksističkoj teoriji. Prije toga treba ugrubo napraviti periodizaciju marksizma služeći se nekim terminima Perryja Andersona te, na tom tragu, postmarksizam predstaviti kao drugu fazu zapadnog marksizma. U središnjem dijelu rada tako su predmet interesa glavne karakteristike postmarksizma koje uključuju zamjenu klasnih politika identitetskima, partikularizaciju i fragmentaciju društvenih borbi te kooptaciju borbi u dominantni društveno-politički okvir. Sve je to popraćeno obraćanjem pažnje na neke promjene u proizvodnim odnosima te na prateći neoliberalni zaokret na ekonomskom, političkom i kulturnom planu. Radi lakšeg razumijevanja tih transformacija izlaže se kratki pregled nekih preteča postmarksizma i teorijskih koncepata koji su znatno utjecali na postmarksističke teorije, a nakon toga objašnjavaju se najistaknutiji primjeri konstitucije različitih revolucionarnih subjektivnosti u nekim postmarksističkim teorijama. Na samom se kraju naglašava važnost nadilaženja tih partikularnih pozicija te teorijski afirmira univerzalizam i ističe njegova praktičko-politička važnost i potencijalnost. Time je dan bitan ulog povratku na historijska izvorišta marksizma koja su i omogućila njegovu autorefleksiju.\",\"PeriodicalId\":43401,\"journal\":{\"name\":\"Politicka Misao-Croatian Political Science Review\",\"volume\":\"1 1\",\"pages\":\"\"},\"PeriodicalIF\":0.1000,\"publicationDate\":\"2019-10-14\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"https://sci-hub-pdf.com/10.20901/pm.56.2.01\",\"citationCount\":\"0\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Politicka Misao-Croatian Political Science Review\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.20901/pm.56.2.01\",\"RegionNum\":0,\"RegionCategory\":null,\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"Q4\",\"JCRName\":\"POLITICAL SCIENCE\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Politicka Misao-Croatian Political Science Review","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.20901/pm.56.2.01","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"POLITICAL SCIENCE","Score":null,"Total":0}
Marksistička teorija, kao i sve druge teorije, podliježe posljedicama podjele rada na materijalni i duhovni, koju Marx u Njemačkoj ideologiji označava kao prvu pravu podjelu rada u klasnim društvima. U fenomenu tzv. zapadnog marksizma, ali ponajviše u postmarksističkim transformacijama najbolje se vide te posljedice za sâm marksizam. Stoga je cilj ovoga rada primijeniti upravo historijskomaterijalističku metodu na postmarksizam te opisati i objasniti transformacije revolucionarnih subjektivnosti koje prate tu mutaciju u marksističkoj teoriji. Prije toga treba ugrubo napraviti periodizaciju marksizma služeći se nekim terminima Perryja Andersona te, na tom tragu, postmarksizam predstaviti kao drugu fazu zapadnog marksizma. U središnjem dijelu rada tako su predmet interesa glavne karakteristike postmarksizma koje uključuju zamjenu klasnih politika identitetskima, partikularizaciju i fragmentaciju društvenih borbi te kooptaciju borbi u dominantni društveno-politički okvir. Sve je to popraćeno obraćanjem pažnje na neke promjene u proizvodnim odnosima te na prateći neoliberalni zaokret na ekonomskom, političkom i kulturnom planu. Radi lakšeg razumijevanja tih transformacija izlaže se kratki pregled nekih preteča postmarksizma i teorijskih koncepata koji su znatno utjecali na postmarksističke teorije, a nakon toga objašnjavaju se najistaknutiji primjeri konstitucije različitih revolucionarnih subjektivnosti u nekim postmarksističkim teorijama. Na samom se kraju naglašava važnost nadilaženja tih partikularnih pozicija te teorijski afirmira univerzalizam i ističe njegova praktičko-politička važnost i potencijalnost. Time je dan bitan ulog povratku na historijska izvorišta marksizma koja su i omogućila njegovu autorefleksiju.
期刊介绍:
“Politička misao” je akademski časopis za politologiju i srodne discipline, koji od 1964. godine izdaje Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Časopis je u pola stoljeća izlaženja stekao reputaciju središnjeg akademskog politološkog časopisa u Hrvatskoj i šire, naročito u nekadašnjoj Jugoslaviji, te u regiji koju čine post-jugoslavenske zemlje. “Politička misao” objavljuje priloge iz područja političkih znanosti i političkih studija općenito, odnosno iz svih poddisciplina politologije: političke teorije, međunarodnih odnosa, komparativne politike, hrvatske politike, javne politike, područnih studija, političke komunikacije, obrambenih i sigurnosnih studija i dr. Također, objavljujemo i članke iz područja koje nije moguće jednoznačno klasificirati po njihovoj pripadnosti samo jednoj disciplini nego se nalaze na „granici“ između dviju ili više disciplina: političke povijesti, ekonomske politike, političke filozofije, političke sociologije, političke psihologije, medijskih i kulturalnih studija i sl. Kao izdanje Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, objavljujemo i članke koji su neposredno vezani uz studijske programe na tom fakultetu. “Politička misao” je posebno zainteresirana za radove o hrvatskoj politici i društvu, za radove koji analiziraju Hrvatsku u globalnom kontekstu, kao i za radove koji istražuju politiku i društvo na Balkanu i u Jugoistočnoj Europi, u Europskoj uniji, u susjedstvu Europske unije, te na Mediteranu – regijama s kojima Hrvatska ima neposredni dodir.