{"title":"Characteristics of the geopolitical environment of the Republic of Serbia: Security and defense aspects","authors":"Nevena Sekaric","doi":"10.5937/vojdelo1901007s","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Hladni rat je doneo preoblikovanje bezbednosne arhitekture i bipolarnost je ustupila mesto dominaciji Sjedinjenih Americkih Država i njenom pretežnom uticaju na sveukupnost međunarodnih odnosa. Međutim, teoreticari međunarodnih odnosa sve su glasniji u svojim stavovima o nastupajucem multipolarizmu koji u međunarodnu arenu uvodi \"igrace\" koji ozbiljno prete da uzdrmaju dosadasnji dominantan položaj Sjedinjenih Americkih Država. U takvoj konstelaciji snaga, (geo)politicki položaj slabih država i država u tranziciji, poput Republike Srbije, umnogome je determinisan interesima velikih sila. U radu su dotaknuti najznacajniji bezbednosno-odbrambeni elementi koji tvore geopoliticko okruženje Republike Srbije. Imajuci u vidu kako Strategija nacionalne bezbednosti i Strategija odbrane RS predstavljaju najznacajnije strateske dokumente iz oblasti bezbednosti i oblasti odbrane Republike Srbije kojima se na osnovu analize geopolitickog okruženja daju kljucne smernice za zastitu i ostvarivanje nacionalnih interesa, ali i proces usvajanja novih strateskih dokumenata u ovim oblastima, u radu je velika pažnja posvecena nacinu na koji su određena bezbednosna pitanja tematizovana upravo u navedenim aktima. Kljucna bezbednosna pitanja koja su u fokusu ovog rada ticu se vojne neutralnosti Republike Srbije, evropskih integracija, saradnje Republike Srbije sa velikim silama kroz ukljucenost u posebne bezbednosne strukture i pitanja Kosova. U tom smislu, cilj rada jeste kratka analiza odnosa Republike Srbije sa Sjedinjenim Americkim Državama, Evropskom unijom, Ruskom Federacijom i Narodnom Republikom Kinom kao pretežnim eksternim ciniocima na prostoru Zapadnog Balkana, a kroz prizmu navedenih bezbednosnih pitanja.","PeriodicalId":261517,"journal":{"name":"Vojno delo","volume":"77 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Vojno delo","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.5937/vojdelo1901007s","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Hladni rat je doneo preoblikovanje bezbednosne arhitekture i bipolarnost je ustupila mesto dominaciji Sjedinjenih Americkih Država i njenom pretežnom uticaju na sveukupnost međunarodnih odnosa. Međutim, teoreticari međunarodnih odnosa sve su glasniji u svojim stavovima o nastupajucem multipolarizmu koji u međunarodnu arenu uvodi "igrace" koji ozbiljno prete da uzdrmaju dosadasnji dominantan položaj Sjedinjenih Americkih Država. U takvoj konstelaciji snaga, (geo)politicki položaj slabih država i država u tranziciji, poput Republike Srbije, umnogome je determinisan interesima velikih sila. U radu su dotaknuti najznacajniji bezbednosno-odbrambeni elementi koji tvore geopoliticko okruženje Republike Srbije. Imajuci u vidu kako Strategija nacionalne bezbednosti i Strategija odbrane RS predstavljaju najznacajnije strateske dokumente iz oblasti bezbednosti i oblasti odbrane Republike Srbije kojima se na osnovu analize geopolitickog okruženja daju kljucne smernice za zastitu i ostvarivanje nacionalnih interesa, ali i proces usvajanja novih strateskih dokumenata u ovim oblastima, u radu je velika pažnja posvecena nacinu na koji su određena bezbednosna pitanja tematizovana upravo u navedenim aktima. Kljucna bezbednosna pitanja koja su u fokusu ovog rada ticu se vojne neutralnosti Republike Srbije, evropskih integracija, saradnje Republike Srbije sa velikim silama kroz ukljucenost u posebne bezbednosne strukture i pitanja Kosova. U tom smislu, cilj rada jeste kratka analiza odnosa Republike Srbije sa Sjedinjenim Americkim Državama, Evropskom unijom, Ruskom Federacijom i Narodnom Republikom Kinom kao pretežnim eksternim ciniocima na prostoru Zapadnog Balkana, a kroz prizmu navedenih bezbednosnih pitanja.