{"title":"Razvoj komunikacijskih funkcija u djece dobi 1.5-4.0 godine","authors":"Nadina Božić, Maja Cepanec","doi":"10.31299/hrri.56.1.3","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Pragmatičko znanje važan je aspekt komunikacijske kompetencije. Ono obuhvaća komunikacijske funkcije koje osoba upotrebljava i pravila za uporabu tih funkcija na društveno prihvatljiv način. Istraživanja djece tipičnog razvoja potvrđuju pojavu širokog raspona komunikacijskih funkcija već u ranoj dobi, no ne postoji jasan i općeprihvaćeni obrazac razvoja komunikacijskih funkcija u djece starije od 18 mjeseci. Stoga je cilj ovog rada bio ispitati redoslijed i vrijeme pojavljivanja kasnih komunikacijskih funkcija kao što su funkcija traženja informacija, komentiranja, ostvarivanja humora i pripovijedanja. Istraživanjem su obuhvaćeni podaci o 134 djece tipičnog razvoja dobi 18‒47 mjeseci prikupljeni nestandardiziranom inačicom upitnika Language Use Inventory (LUI-Hrvatski). Rezultati su pokazali kako i nakon 18. mjeseca sustavno dolazi do širenja komunikacijskih funkcija te da, porastom dobi, djeca komunikaciju ostvaruju na sve složeniji, apstraktniji i kreativniji način. Osim što se usložnjavaju, rane se funkcije u kasnijoj dobi ostvaruju i kroz sve naprednije komunikacijske forme. Djeca isprva komuniciraju o predmetima i vlastitim aktivnostima (18‒23 mjeseca), zatim počinju komunicirati o vlastitoj perspektivi (što dijete misli, voli ili želi) i tuđim aktivnostima (24‒29 mjeseci), zatim o tuđoj perspektivi (što druga osoba želi ili voli), nepoznatim riječima i iskazima drugih osoba (30‒35 mjeseci) i na kraju o mislima drugih osoba i (socijalnim) pravilima (36‒47 mjeseci). Sličan razvojni napredak uočava se i u obilježjima humora (koji se isprva ostvaruje neverbalno a kasnije i verbalno) i pripovijedanja. Razvojne komunikacijske promjene i njihova kvaliteta sugeriraju da se one u velikoj mjeri oslanjaju na razvoj sociokognitivnih (teorija uma) i jezičnih sposobnosti.","PeriodicalId":39824,"journal":{"name":"Hrvatska Revija Za Rehabilitacijska Istrazivanja","volume":"56 1","pages":"33-43"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2020-06-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.31299/hrri.56.1.3","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Hrvatska Revija Za Rehabilitacijska Istrazivanja","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.31299/hrri.56.1.3","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"Social Sciences","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Pragmatičko znanje važan je aspekt komunikacijske kompetencije. Ono obuhvaća komunikacijske funkcije koje osoba upotrebljava i pravila za uporabu tih funkcija na društveno prihvatljiv način. Istraživanja djece tipičnog razvoja potvrđuju pojavu širokog raspona komunikacijskih funkcija već u ranoj dobi, no ne postoji jasan i općeprihvaćeni obrazac razvoja komunikacijskih funkcija u djece starije od 18 mjeseci. Stoga je cilj ovog rada bio ispitati redoslijed i vrijeme pojavljivanja kasnih komunikacijskih funkcija kao što su funkcija traženja informacija, komentiranja, ostvarivanja humora i pripovijedanja. Istraživanjem su obuhvaćeni podaci o 134 djece tipičnog razvoja dobi 18‒47 mjeseci prikupljeni nestandardiziranom inačicom upitnika Language Use Inventory (LUI-Hrvatski). Rezultati su pokazali kako i nakon 18. mjeseca sustavno dolazi do širenja komunikacijskih funkcija te da, porastom dobi, djeca komunikaciju ostvaruju na sve složeniji, apstraktniji i kreativniji način. Osim što se usložnjavaju, rane se funkcije u kasnijoj dobi ostvaruju i kroz sve naprednije komunikacijske forme. Djeca isprva komuniciraju o predmetima i vlastitim aktivnostima (18‒23 mjeseca), zatim počinju komunicirati o vlastitoj perspektivi (što dijete misli, voli ili želi) i tuđim aktivnostima (24‒29 mjeseci), zatim o tuđoj perspektivi (što druga osoba želi ili voli), nepoznatim riječima i iskazima drugih osoba (30‒35 mjeseci) i na kraju o mislima drugih osoba i (socijalnim) pravilima (36‒47 mjeseci). Sličan razvojni napredak uočava se i u obilježjima humora (koji se isprva ostvaruje neverbalno a kasnije i verbalno) i pripovijedanja. Razvojne komunikacijske promjene i njihova kvaliteta sugeriraju da se one u velikoj mjeri oslanjaju na razvoj sociokognitivnih (teorija uma) i jezičnih sposobnosti.
语用知识是交际能力的一个重要方面。它包括一个人使用的沟通功能,以及以社会可接受的方式使用这些功能的规则。典型的儿童发展研究证实了广泛的沟通功能的出现,但在18个月大的儿童中,没有明确且普遍接受的沟通功能模式。因此,这项工作的目的是考察后期沟通功能的顺序和时间,如寻找信息、评论、幽默和讲故事的功能。该研究包括通过非标准化语言使用量表问卷(LUI克罗地亚语)收集的134名18至47个月的典型发育儿童的数据。结果显示,这两种情况都发生在18岁以后。每月制扩大了沟通功能,在成年人中,孩子们以更复杂、抽象和创造性的方式进行沟通。除了被使用之外,在所有先进的交流形式中,老年伤害也是可以实现的。孩子们首先与物体和活动交流(18至23个月),然后开始用自己的视角(孩子的想法、爱或想要的)和其他活动交流(24至29个月)。然后用另一个视角(对方想要或喜欢的),nepoznatim riječima i iskazima drugih osoba(30-35 mjeseci)i na kraju o mislima drugihi osoba i(socijalnim)pravilima(36-47 mjesecii)。在幽默(首先是无休止的,后来是口头的)和历史的迹象中也观察到了类似的发展。发达的沟通变化及其质量表明,他们在很大程度上依赖于社会认知(心理理论)和语言技能的发展。
期刊介绍:
Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, sljednik časopisa Defektologija, objavljuje radove iz područja edukacijsko-rehabilitacijskih, biomedicinskih, humanističkih, te drugih društvenih znanosti, kao i različitih područja umjetnosti povezanih s pitanjima prevencije, dijagnostike i procjene, tretmana i sveobuhvatne podrške u zajednici za osobe s posebnim potrebama i poremećajima u ponašanju. Primarno je usmjerena na objavljivanje suvremenih znanstvenih i stručnih spoznaja.