Z. Kolundžić, Katarina Pavičić Dokoza, Martina Ćužić
{"title":"Rezultati samoprocjene glasa nastavnika učenika bez teškoća i nastavnika učenika s posebnim obrazovnim potrebama u osnovnim školama","authors":"Z. Kolundžić, Katarina Pavičić Dokoza, Martina Ćužić","doi":"10.31299/hrri.56.1.8","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Glasovne sposobnosti iznimno su važne za osobe koje svoj glas koriste kao sredstvo rada, posebice kod nastavnika koji se ističu kao podskupina vokalnih profesionalaca koja je izložena mnogim rizičnim čimbenicima za nastanak poremećaja glasa. Malo je poznato u kojoj mjeri specifičnosti učenika, u smislu dodatnih zahtjeva koje njihovo poučavanje stavlja pred nastavnika, mogu negativno utjecati na vokalne sposobnosti nastavnika. Pritom se poglavito misli na razliku u načinu vokalne prezentacije nastavnika koji rade s učenicima bez teškoća i učenicima s posebnim obrazovnim potrebama u redovnim školama. U ovom istraživanju ispitane su dvije skupine: nastavnici koji rade u redovnoj osnovnoj školi s učenicima bez teškoća (N = 40) i nastavnici koji provode redovni program s učenicima koji imaju poremećaje komunikacije, jezika, govora i/ili oštećenje sluha (N = 30). Cilj je ispitati samopercepciju teškoća uzrokovanih poremećajem glasa između dviju skupina nastavnika na VHI (Indeks vokalnih teškoća) te utvrditi moguću prediktivnost kronološke dobi, godina staža, spola i pozitivne anamneze na rezultate samoprocjene. Dobiveni rezultati pokazuju kako su statistički značajne razlike između dviju skupina nastavnika prisutne na podljestvici VHI-emocionalno u smislu lošijih rezultata nastavnika učenika bez teškoća, dok na drugim dvjema podljestvicama i ukupnom rezultatu ne postoje statistički značajne razlike. Regresijskom analizom potvrđena je prediktivnost pozitivne anamneze na rezultate VHI. Rezultati ovog istraživanja potvrđuju manju pojavnost poremećaja glasa unutar skupine nastavnika koji rade s učenicima s posebnim obrazovnim potrebama. Manja prevalencija i incidencija poremećaja glasa vjerojatno je posljedica boljih znanja o produkciji i higijeni glasa, manjeg broja učenika u razrednim odjeljenjima te korištenje elektroakustičkih uređaja tijekom nastave. No s obzirom na mali uzorak ispitanika i samo rezultate samoprocjene sudionika istraživanja, buduća istraživanja trebala bi uključiti veći uzorak i objektivnije varijable u cilju provjere rezultata ovog istraživanja i implikacija koje iz njega proizlaze.","PeriodicalId":39824,"journal":{"name":"Hrvatska Revija Za Rehabilitacijska Istrazivanja","volume":"56 1","pages":"96-106"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2020-06-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.31299/hrri.56.1.8","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Hrvatska Revija Za Rehabilitacijska Istrazivanja","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.31299/hrri.56.1.8","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"Social Sciences","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Glasovne sposobnosti iznimno su važne za osobe koje svoj glas koriste kao sredstvo rada, posebice kod nastavnika koji se ističu kao podskupina vokalnih profesionalaca koja je izložena mnogim rizičnim čimbenicima za nastanak poremećaja glasa. Malo je poznato u kojoj mjeri specifičnosti učenika, u smislu dodatnih zahtjeva koje njihovo poučavanje stavlja pred nastavnika, mogu negativno utjecati na vokalne sposobnosti nastavnika. Pritom se poglavito misli na razliku u načinu vokalne prezentacije nastavnika koji rade s učenicima bez teškoća i učenicima s posebnim obrazovnim potrebama u redovnim školama. U ovom istraživanju ispitane su dvije skupine: nastavnici koji rade u redovnoj osnovnoj školi s učenicima bez teškoća (N = 40) i nastavnici koji provode redovni program s učenicima koji imaju poremećaje komunikacije, jezika, govora i/ili oštećenje sluha (N = 30). Cilj je ispitati samopercepciju teškoća uzrokovanih poremećajem glasa između dviju skupina nastavnika na VHI (Indeks vokalnih teškoća) te utvrditi moguću prediktivnost kronološke dobi, godina staža, spola i pozitivne anamneze na rezultate samoprocjene. Dobiveni rezultati pokazuju kako su statistički značajne razlike između dviju skupina nastavnika prisutne na podljestvici VHI-emocionalno u smislu lošijih rezultata nastavnika učenika bez teškoća, dok na drugim dvjema podljestvicama i ukupnom rezultatu ne postoje statistički značajne razlike. Regresijskom analizom potvrđena je prediktivnost pozitivne anamneze na rezultate VHI. Rezultati ovog istraživanja potvrđuju manju pojavnost poremećaja glasa unutar skupine nastavnika koji rade s učenicima s posebnim obrazovnim potrebama. Manja prevalencija i incidencija poremećaja glasa vjerojatno je posljedica boljih znanja o produkciji i higijeni glasa, manjeg broja učenika u razrednim odjeljenjima te korištenje elektroakustičkih uređaja tijekom nastave. No s obzirom na mali uzorak ispitanika i samo rezultate samoprocjene sudionika istraživanja, buduća istraživanja trebala bi uključiti veći uzorak i objektivnije varijable u cilju provjere rezultata ovog istraživanja i implikacija koje iz njega proizlaze.
期刊介绍：
Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, sljednik časopisa Defektologija, objavljuje radove iz područja edukacijsko-rehabilitacijskih, biomedicinskih, humanističkih, te drugih društvenih znanosti, kao i različitih područja umjetnosti povezanih s pitanjima prevencije, dijagnostike i procjene, tretmana i sveobuhvatne podrške u zajednici za osobe s posebnim potrebama i poremećajima u ponašanju. Primarno je usmjerena na objavljivanje suvremenih znanstvenih i stručnih spoznaja.
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
分享
求助内容：
应助结果提醒方式：
扫码关注我们
