Struktura rascjepa i parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020. u doba pandemije

Q3 Social Sciences Anali Hrvatskog Politoloskog Drustva Pub Date : 2020-12-02 DOI:10.20901/an.17.01

Višeslav Raos

{"title":"Struktura rascjepa i parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020. u doba pandemije","authors":"Višeslav Raos","doi":"10.20901/an.17.01","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Na temelju rezultata predizborne terenske ankete, autor istražuje strukturu društvenih rascjepa u Hrvatskoj u kontekstu parlamentarnih izbora 2020. Multinominalnom logističkom regresijom ispituje dosadašnje spoznaje o vrijednosnom rascjepu utemeljenu u religiji i identitetskom rascjepu utemeljenu na odnosu prema prošlosti, koji tvore kulturnu dimenziju stranačkog natjecanja. Testira se i moguća pojava novoga društvenog rascjepa ukorijenjenoga u razlikama u stavovima birača o ekonomskim pitanjima, kao i rascjepa vezana za pitanja suverenizma i zahtjeva za većom demokratskom participacijom. Istraživanje uvodi nove prediktorske ljestvice koje dosad nisu korištene u sličnim istraživanjima hrvatskih izbora. Evaluacija predloženoga regresijskog modela pokazala je kako su religioznost i odnos prema prošlosti ostali dominantni prediktori ponašanja birača u Hrvatskoj. Potvrđene su i značajne dobne razlike u ponašanju, pri čemu mlađi birači vjerojatnije podržavaju Domovinski pokret ili apstiniraju, a stariji birači vjerojatnije glasuju za koaliciju lijevog centra. Nalazi pokazuju kako se s porastom vrijednosti na ljestvici populizma smanjuje vjerojatnost glasovanja za HDZ. Zaključno se potvrđuju stabilnost vrijednosnoga i identitetskog rascjepa te značenje religije i prošlosti, ali se ne utvrđuje postojanje ekonomskoga rascjepa.","PeriodicalId":39082,"journal":{"name":"Anali Hrvatskog Politoloskog Drustva","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2020-12-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"5","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Anali Hrvatskog Politoloskog Drustva","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.20901/an.17.01","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q3","JCRName":"Social Sciences","Score":null,"Total":0}

引用次数: 5

Abstract

Na temelju rezultata predizborne terenske ankete, autor istražuje strukturu društvenih rascjepa u Hrvatskoj u kontekstu parlamentarnih izbora 2020. Multinominalnom logističkom regresijom ispituje dosadašnje spoznaje o vrijednosnom rascjepu utemeljenu u religiji i identitetskom rascjepu utemeljenu na odnosu prema prošlosti, koji tvore kulturnu dimenziju stranačkog natjecanja. Testira se i moguća pojava novoga društvenog rascjepa ukorijenjenoga u razlikama u stavovima birača o ekonomskim pitanjima, kao i rascjepa vezana za pitanja suverenizma i zahtjeva za većom demokratskom participacijom. Istraživanje uvodi nove prediktorske ljestvice koje dosad nisu korištene u sličnim istraživanjima hrvatskih izbora. Evaluacija predloženoga regresijskog modela pokazala je kako su religioznost i odnos prema prošlosti ostali dominantni prediktori ponašanja birača u Hrvatskoj. Potvrđene su i značajne dobne razlike u ponašanju, pri čemu mlađi birači vjerojatnije podržavaju Domovinski pokret ili apstiniraju, a stariji birači vjerojatnije glasuju za koaliciju lijevog centra. Nalazi pokazuju kako se s porastom vrijednosti na ljestvici populizma smanjuje vjerojatnost glasovanja za HDZ. Zaključno se potvrđuju stabilnost vrijednosnoga i identitetskog rascjepa te značenje religije i prošlosti, ali se ne utvrđuje postojanje ekonomskoga rascjepa.

查看原文

微信好友朋友圈 QQ好友复制链接

本刊更多论文

克罗地亚2020年分裂和议会选举。u doba pandemije

根据选举前实地调查的结果，作者探讨了2020年议会选举背景下克罗地亚的社会分离结构。近年来，人们对宗教中建立的价值分配和与过去建立的身份差距进行了多重名义逻辑回归研究，这创造了竞争的文化维度。测试是一个新的društvenog rascjepa ukorijenjenoga u razlikama u stavovima birača o ekonomskim pitanjima，kao i rascjeba vezana za pitanja suverenizma i zahtjeva za većom demokratscom参与者。该研究介绍了克罗地亚类似选举研究中尚未使用的新前辈。对所提出的回归模型的评估表明，宗教和与过去的关系是克罗地亚选举行为的其他主要组成部分。行为上的显著年龄差异已经得到证实，年轻选民可能支持或弃权全国运动，年长选民可能投票给左翼中间派联盟。调查结果表明，民粹主义水平的提高降低了HDZ投票的可能性。价值和身份差距的稳定性以及宗教和历史的意义是关键，但经济差距的存在尚未确定。

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

求助全文

约1分钟内获得全文去求助

来源期刊