{"title":"Kvaliteta života osoba u subakutnoj i kroničnoj fazi oporavka nakon moždanog udara","authors":"Mirjana Telebuh, Mateja Dašek, Gordana Grozdek Čovčić","doi":"10.31299/hrri.54.2.5","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Moždani udar glavni je uzrok trajne tjelesne onesposobljenosti u svijetu i u Hrvatskoj. Iako najčešće pogađa stariju populaciju, pogađa i velik broj radno sposobnih osoba te se moždani udar smatra ne samo zdravstvenim već i velikim socioekonomskim problemom. Najčešće su posljedice moždanog udara gubitak motoričkih sposobnosti, poteškoće s hodanjem i finom motorikom, a mogu biti prisutni i simptomi umora, problemi s vidom te promjene osobnosti koje utječu na kvalitetu života oboljelih. Oporavak do tri mjeseca nakon moždanog udara smatra se akutnom/subakutnom fazom oporavka, dok se oporavak nakon šest mjeseci smatra kroničnom fazom oporavka nakon moždanog udara. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati kvalitetu života osoba nakon moždanog udara u subakutnoj i kroničnoj fazi oporavka nakon moždanog udara. Za ispitivanje kvalitete života osoba nakon moždanog udara korišten je upitnik Stroke Specific Quality Of Life Scale (SSQOL). U istraživanju je sudjelovalo 60 ispitanika podijeljenih u dvije skupine: 30 ispitanika u subakutnoj fazi oporavka (SF) i 30 ispitanika u kroničnoj fazi oporavka nakon moždanog udara (KF). Rezultati istraživanja pokazali su da su najizraženiji negativni aspekti kvalitete života u području brige o sebi, funkcionalne produktivnosti, društvenog života i osobnosti kod svih ispitanika. Statistički je dokazano da ispitanici u kroničnoj fazi oporavka od moždanog udara pokazuju bolju kvalitetu života od ispitanika u subakutnoj fazi oporavka. Statistički se značajnom pokazala povezanost dobi ispitanika i kvalitete života, no ne i kategorija spola kao ni povezanost broja moždanih udara i kvalitete života. Zaključak je istraživanja da je kvaliteta života osoba koje su preživjele moždani udar narušena najviše smanjenjem brige o sebi, funkcionalnom ovisnosti, društvenom neaktivnosti te problemima osobnosti. Rana rehabilitacija koju provodi multidisciplinaran tim primjenjujući individualan, holistički i funkcionalan pristup mogla bi omogućiti bolju skrb i kvalitetu života nakon moždanog udara.","PeriodicalId":39824,"journal":{"name":"Hrvatska Revija Za Rehabilitacijska Istrazivanja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2019-01-14","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.31299/hrri.54.2.5","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Hrvatska Revija Za Rehabilitacijska Istrazivanja","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.31299/hrri.54.2.5","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"Social Sciences","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Moždani udar glavni je uzrok trajne tjelesne onesposobljenosti u svijetu i u Hrvatskoj. Iako najčešće pogađa stariju populaciju, pogađa i velik broj radno sposobnih osoba te se moždani udar smatra ne samo zdravstvenim već i velikim socioekonomskim problemom. Najčešće su posljedice moždanog udara gubitak motoričkih sposobnosti, poteškoće s hodanjem i finom motorikom, a mogu biti prisutni i simptomi umora, problemi s vidom te promjene osobnosti koje utječu na kvalitetu života oboljelih. Oporavak do tri mjeseca nakon moždanog udara smatra se akutnom/subakutnom fazom oporavka, dok se oporavak nakon šest mjeseci smatra kroničnom fazom oporavka nakon moždanog udara. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati kvalitetu života osoba nakon moždanog udara u subakutnoj i kroničnoj fazi oporavka nakon moždanog udara. Za ispitivanje kvalitete života osoba nakon moždanog udara korišten je upitnik Stroke Specific Quality Of Life Scale (SSQOL). U istraživanju je sudjelovalo 60 ispitanika podijeljenih u dvije skupine: 30 ispitanika u subakutnoj fazi oporavka (SF) i 30 ispitanika u kroničnoj fazi oporavka nakon moždanog udara (KF). Rezultati istraživanja pokazali su da su najizraženiji negativni aspekti kvalitete života u području brige o sebi, funkcionalne produktivnosti, društvenog života i osobnosti kod svih ispitanika. Statistički je dokazano da ispitanici u kroničnoj fazi oporavka od moždanog udara pokazuju bolju kvalitetu života od ispitanika u subakutnoj fazi oporavka. Statistički se značajnom pokazala povezanost dobi ispitanika i kvalitete života, no ne i kategorija spola kao ni povezanost broja moždanih udara i kvalitete života. Zaključak je istraživanja da je kvaliteta života osoba koje su preživjele moždani udar narušena najviše smanjenjem brige o sebi, funkcionalnom ovisnosti, društvenom neaktivnosti te problemima osobnosti. Rana rehabilitacija koju provodi multidisciplinaran tim primjenjujući individualan, holistički i funkcionalan pristup mogla bi omogućiti bolju skrb i kvalitetu života nakon moždanog udara.
Kvalitetaživota osoba u subakutnoj i kroničnoj fazi oporavka nakon moždanog udara
在世界和克罗地亚,大脑撞击是导致永久性身体衰竭的主要原因。Iako najčešće pogařa stariju populationju,pogaÇa i velik broj radno sposobnih osoba te se moždani udar smatra ne samo zdravstvenim veći velikim socialekonomskim problemom。Najčešće su posljedice moždanog udara gubitak motičkih sposobnosti,poteškoće s hodanjem i finom motokom,一个叫prisutni i simtomi umora的人,问题是视频。中风后长达三个月的恢复被认为是急性/亚急性恢复阶段,而六个月后的恢复被视为中风后的慢性恢复阶段。本研究的目的是检查中风患者在中风后亚急性和慢性恢复期的生活质量。采用脑卒中特异性生活质量量表(SSQOL)问卷调查脑卒中后患者的生活质量。研究了分为两组的60名受试者:30名处于亚急性恢复期(SF)的受试者和30名处于中风后慢性恢复期(KF)的受测者。研究结果表明,生活质量最消极的方面是自我关注、功能生产力、社会生活和人格等领域的所有受试者。从统计数据来看,处于慢性脑卒中康复阶段的患者比处于亚急性康复阶段的受试者表现出更好的生活质量。从统计数据来看,受试者的年龄与生活质量之间的关系已经显著显现,但没有性别类别,也没有中风次数与生活质量的关系。结论是,幸存者的生活质量是最弱势的人的大脑影响、功能成瘾、社交不活跃和人格问题。多学科团队采用个体、整体和功能性的方法进行早期康复,可以提高中风后的护理和生活质量。
期刊介绍:
Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, sljednik časopisa Defektologija, objavljuje radove iz područja edukacijsko-rehabilitacijskih, biomedicinskih, humanističkih, te drugih društvenih znanosti, kao i različitih područja umjetnosti povezanih s pitanjima prevencije, dijagnostike i procjene, tretmana i sveobuhvatne podrške u zajednici za osobe s posebnim potrebama i poremećajima u ponašanju. Primarno je usmjerena na objavljivanje suvremenih znanstvenih i stručnih spoznaja.