Groblja i nalazi 7. i 8. stoljeća i formiranje identiteta u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj

Abstract

U radu se raspravlja o grobljima i grobnim nalazima u Dalmaciji, okvirno datiranim u 7. i 8. stoljeće. Daju se podaci o nalazima i interpretacijama paljevinskih grobova te o mnogo zastupljenijim skeletnim grobljima na redove, iz čega se iščitava brzo prihvaćanje ritusa inhumacije od strane novodoseljenoga slavenskog stanovništva. Na primjeru groblja Kašić – Maklinovo brdo predočene su teškoće u pogledu preciznog datiranja pojedinih grobova i periodizaciji cijeloga groblja. Također, ukazano je na mogućnost interpretacije postupnog prihvaćanja kršćanstva, na temelju grobnih nalaza, već tijekom 8. stoljeća. Prstenje s kršćanskim simbolima pokazuje, primjerice, postupnu kristijanizaciju novodoseljenog stanovništva, koje je bilo u neposrednom doticaju s bizantskim gradovima u Dalmaciji. U oblikovanju ranosrednjovjekovnog identiteta slavenskog stanovništva, osim Bizanta, ističe se uloga kasnoantičkog supstrata i, na kraju razmatranog razdoblja, Karolinga.