Kolokacijski potencijal glagolsko-prijedložnih sveza u hrvatskome jeziku

IF 0.1 0 LANGUAGE & LINGUISTICS Rasprave Pub Date : 2020-10-30 DOI:10.31724/rihjj.46.2.3

Goranka Blagus Bartolec

{"title":"Kolokacijski potencijal glagolsko-prijedložnih sveza u hrvatskome jeziku","authors":"Goranka Blagus Bartolec","doi":"10.31724/rihjj.46.2.3","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Prijedlozi se kao vrsta riječi tradicionalno povezuju s\nimenicama u određenome padežu tvoreći s njima gramatičku cjelinu, tj.\nprijedložno-padežni izraz (Matas Ivanković 2009.; Barić i dr. 1997.). Ovdje je\nnamjera s leksikološkoga aspekta uputiti na značenjsku vezu između glagola i\nprijedloga, koja s jedne strane proistječe iz valencijske snage pojedinih\nglagola da otvaraju mjesto prijedložno-padežnim dopunama, a s druge strane iz\nmogućnosti prijedloga da pobliže odredi značenjski potencijal glagola u\nodređenoj komunikacijskoj situaciji. U radu se na primjerima preuzetima iz Kolokacijske\nbaze hrvatskoga jezika Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje\nopisuju kolokacijska obilježja\nglagolsko-prijedložnih sveza u skladu s kriterijima prema kojima se mogu\nsvrstati u takvu skupinu sveza. U gramatičkim se opisima hrvatskoga jezika\nprijedložno-padežne strukture uz glagole uglavnom određuju kao vrsta dopune ili\ndodatka, dok na leksikološkoj razini, dakle kao vrsta čvrstih sveza, nisu\nsustavno opisane. Analizom je obuhvaćeno sljedeće: 1. koji su glagoli s obzirom\nna svoja primarna značenja nositelji takvih sveza, 2. koji su prijedlozi\nnajčešće sastavnice takvih sveza, 3. podjela glagolsko-prijedložnih kolokacija\nu hrvatskome jeziku.","PeriodicalId":51986,"journal":{"name":"Rasprave","volume":"41 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1000,"publicationDate":"2020-10-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Rasprave","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.31724/rihjj.46.2.3","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"0","JCRName":"LANGUAGE & LINGUISTICS","Score":null,"Total":0}

引用次数: 0

Abstract

Prijedlozi se kao vrsta riječi tradicionalno povezuju s imenicama u određenome padežu tvoreći s njima gramatičku cjelinu, tj. prijedložno-padežni izraz (Matas Ivanković 2009.; Barić i dr. 1997.). Ovdje je namjera s leksikološkoga aspekta uputiti na značenjsku vezu između glagola i prijedloga, koja s jedne strane proistječe iz valencijske snage pojedinih glagola da otvaraju mjesto prijedložno-padežnim dopunama, a s druge strane iz mogućnosti prijedloga da pobliže odredi značenjski potencijal glagola u određenoj komunikacijskoj situaciji. U radu se na primjerima preuzetima iz Kolokacijske baze hrvatskoga jezika Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje opisuju kolokacijska obilježja glagolsko-prijedložnih sveza u skladu s kriterijima prema kojima se mogu svrstati u takvu skupinu sveza. U gramatičkim se opisima hrvatskoga jezika prijedložno-padežne strukture uz glagole uglavnom određuju kao vrsta dopune ili dodatka, dok na leksikološkoj razini, dakle kao vrsta čvrstih sveza, nisu sustavno opisane. Analizom je obuhvaćeno sljedeće: 1. koji su glagoli s obzirom na svoja primarna značenja nositelji takvih sveza, 2. koji su prijedlozi najčešće sastavnice takvih sveza, 3. podjela glagolsko-prijedložnih kolokacija u hrvatskome jeziku.

查看原文