Uloga zajedničkih nadzornih timova u supervizijskom pristupu Jedinstvenog nadzornog mehanizma

Abstract

Jedan od ciljeva Bankovne unije jest i razvoj zajedničke supervizorske kulture, odnosno harmonizacija supervizijskih praksi, standarda i metodologija država članica koje sudjeluju u ovom integracijskom okviru. I dok regulatorna i proceduralna dosljednost ovisi o prudencijalnim propisima, zajednička kultura nadzora prije svega ovisi o kvalitetnoj suradnji između nacionalnih supervizora. Ova suradnja događa se unutar zajedničkih nadzornih timova, glavnih operativnih sastavnica Jedinstvenog nadzornog mehanizma koji kontinuirano nadziru sistemski značajne banke, na temelju zajedničkih supervizijskih standarda i metodologije, pri tome kombinirajući europsku i lokalnu prudencijalnu stručnost u praksi. Polazeći od interdisciplinarnog teorijskog okvira (političke) ekonomije, s posebnim naglaskom na problem principal-agent kao i pitanje (de)centralizacije odlučivanja u upravljanju unutar Ekonomske i monetarne unije, rad koristi kvalitativnu analizu brojnih primarnih i sekundarnih izvora, dajući po prvi puta u domaćoj literaturi, iscrpnu analizu zajedničkih nadzornih timova, (uključujući onih koji djeluju u okviru bliske suradnje), ukazujući na važnost višerazinske suradnje te otkrivajući participativnu, a ne centralizirajuću, prirodu Jedinstvenog nadzornog mehanizma. Rad zaključuje kako su kako su zajednički nadzorni timovi izvršna ruka holističkog, sveobuhvatnog procesa provjere boniteta banke i dubinskog mikroprudencijalnog nadzora unutar Jedinstevnog nadzornog mehanizma ključni za kreaciju i konsolidaciju zajedničke nadzorne kulture u Bankovnoj uniji.