Obujam turističkog prometa za vrijeme smanjene potražnje u Republici Hrvatskoj i konkurentskim zemljama

Kristina Devčić, Ivana Tonković Pražić
{"title":"Obujam turističkog prometa za vrijeme smanjene potražnje u Republici Hrvatskoj i konkurentskim zemljama","authors":"Kristina Devčić, Ivana Tonković Pražić","doi":"10.15291/oec.3979","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Pojava pandemije bolesti COVID-19 izložila je svjetske turističke sektore i nacionalna gospodarstva izazovima s kakvima nisu bila suočena u normalnim uvjetima. U novonastaloj situaciji, zbog ograničavanja kretanja ljudi, domaći gosti postali su nositelji turističkog prometa na svim turističkim tržištima, a od sveukupnog broja turista u Republici Hrvatskoj samo oko 10 % čine domaći gosti. Međutim, za razliku od većine konkurentskih zemalja, za vrijeme smanjene potražnje hrvatski turistički sektor pokazao je otpornost zbog blizine velikih europskih tržišta iz kojih je Hrvatska lako i brzo dostupna automobilom, poput Italije ili Njemačke. U ovom radu analizirana je dinamika noćenja turista u Republici Hrvatskoj i u konkurentskim joj zemljama (Španjolskoj, Grčkoj i Portugalu) od 2018. do 2021. godine. Analiza kretanja obujma turističkog prometa te reakcija i otpornost turističkih sektora navedenih zemalja na promjene uzrokovane pojavom pandemije, glavni je predmet ovoga istraživanja sa svrhom pripreme turističkog sektora odnosno nacionalnoga gospodarstva na slične globalne izazove u budućnosti. Usporednom analizom turističkog prometa prije, za vrijeme i nakon razdoblja smanjene potražnje, između Hrvatske i odabranih konkurentskih zemalja utvrđeno je kako je turistički sektor reagirao u razdoblju smanjene potražnje. Budućim istraživanjima potrebno je odgovoriti kako strateški razvijati sektor turizma da bi bio otporniji na ovakve izazove i kako stvoriti preduvjete za povećanje udjela domaćih gostiju u strukturi turista koji posjećuju Hrvatsku, kako razvijati oblike turizma koji su se pokazali otpornijim u vrijeme pandemije i kako razvijati infrastrukturne kapacitete za individualni, obiteljski i elitni, a ne masovni turizam. Na razini nacionalnih gospodarstava potrebno je pronaći načine kako ograničiti odnosno smanjiti udio nesigurnih, tercijarnih djelatnosti koje u kriznim situacijama prve negativno reagiraju.","PeriodicalId":55690,"journal":{"name":"Oeconomica Jadertina","volume":"2014 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2023-06-12","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Oeconomica Jadertina","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.15291/oec.3979","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0

Abstract

Pojava pandemije bolesti COVID-19 izložila je svjetske turističke sektore i nacionalna gospodarstva izazovima s kakvima nisu bila suočena u normalnim uvjetima. U novonastaloj situaciji, zbog ograničavanja kretanja ljudi, domaći gosti postali su nositelji turističkog prometa na svim turističkim tržištima, a od sveukupnog broja turista u Republici Hrvatskoj samo oko 10 % čine domaći gosti. Međutim, za razliku od većine konkurentskih zemalja, za vrijeme smanjene potražnje hrvatski turistički sektor pokazao je otpornost zbog blizine velikih europskih tržišta iz kojih je Hrvatska lako i brzo dostupna automobilom, poput Italije ili Njemačke. U ovom radu analizirana je dinamika noćenja turista u Republici Hrvatskoj i u konkurentskim joj zemljama (Španjolskoj, Grčkoj i Portugalu) od 2018. do 2021. godine. Analiza kretanja obujma turističkog prometa te reakcija i otpornost turističkih sektora navedenih zemalja na promjene uzrokovane pojavom pandemije, glavni je predmet ovoga istraživanja sa svrhom pripreme turističkog sektora odnosno nacionalnoga gospodarstva na slične globalne izazove u budućnosti. Usporednom analizom turističkog prometa prije, za vrijeme i nakon razdoblja smanjene potražnje, između Hrvatske i odabranih konkurentskih zemalja utvrđeno je kako je turistički sektor reagirao u razdoblju smanjene potražnje. Budućim istraživanjima potrebno je odgovoriti kako strateški razvijati sektor turizma da bi bio otporniji na ovakve izazove i kako stvoriti preduvjete za povećanje udjela domaćih gostiju u strukturi turista koji posjećuju Hrvatsku, kako razvijati oblike turizma koji su se pokazali otpornijim u vrijeme pandemije i kako razvijati infrastrukturne kapacitete za individualni, obiteljski i elitni, a ne masovni turizam. Na razini nacionalnih gospodarstava potrebno je pronaći načine kako ograničiti odnosno smanjiti udio nesigurnih, tercijarnih djelatnosti koje u kriznim situacijama prve negativno reagiraju.
查看原文
分享 分享
微信好友 朋友圈 QQ好友 复制链接
本刊更多论文
求助全文
约1分钟内获得全文 去求助
来源期刊
自引率
0.00%
发文量
5
审稿时长
20 weeks
期刊最新文献
Using Mutual Information and Information Gain Ratios on Entrepreneurial Research: An Empirical Case for Greek I.T. Start-Ups Koncept ekonomije dijeljenja – pogled iz različitih perspektiva Energija i gospodarski rast Internal Audit in Public Hospitals: the case of Greece Croatian hotel managers’ attitudes towards environmental management systems: perceived benefits and barriers
×
引用
GB/T 7714-2015
复制
MLA
复制
APA
复制
导出至
BibTeX EndNote RefMan NoteFirst NoteExpress
×
×
提示
您的信息不完整,为了账户安全,请先补充。
现在去补充
×
提示
您因"违规操作"
具体请查看互助需知
我知道了
×
提示
现在去查看 取消
×
提示
确定
0
微信
客服QQ
Book学术公众号 扫码关注我们
反馈
×
意见反馈
请填写您的意见或建议
请填写您的手机或邮箱
已复制链接
已复制链接
快去分享给好友吧!
我知道了
×
扫码分享
扫码分享
Book学术官方微信
Book学术文献互助
Book学术文献互助群
群 号:481959085
Book学术
文献互助 智能选刊 最新文献 互助须知 联系我们:info@booksci.cn
Book学术提供免费学术资源搜索服务,方便国内外学者检索中英文文献。致力于提供最便捷和优质的服务体验。
Copyright © 2023 Book学术 All rights reserved.
ghs 京公网安备 11010802042870号 京ICP备2023020795号-1