{"title":"新的社会变革","authors":"Dragan Aleksić","doi":"10.54318/eip.2023.da.348","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Merenje nejednakosti dohotka na osnovu SILC ankete u Srbiji počelo je početkom prethodne decenije. Od momenta kad su rezultati postali dostupni Srbija spada među zemlje koje karakteriše najviši nivo dohodne nejednakosti u Evropi. Za razliku od nejednakosti dohotka, čiju su rezultati javno dostupni i objavljuju se na godišnjem nivou, o nejednakosti zarada malo se zna. S obzirom na to da zarade predstavljaju glavnu komponentu dohotka, neophodno je detaljnije ispitati oblik njihove distribucije. U ovom radu bavimo se procenom nejednakosti zarada iz različitih izvora podataka i na osnovu različitih indikatora. Rezultati do kojih smo došli ukazuju da je nejednakost zarada znatno niža od nejednakosti dohotka. Štaviše, prema međunarodnim poređenjima Srbija bi se mogla svrstati u zemlje sa umerenom nejednakošću zarada. Navedeni nalazi ukazuju da se bazični uzroci visoke nejednakosti dohotka i nejednakosti u društvu najverovatnije nalaze izvan zarada, pre svega među penzionerima i stanovništvom radnog uzrasta koje se nalazi van tržišta rada.","PeriodicalId":492452,"journal":{"name":"Ekonomske ideje i praksa","volume":"47 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2023-09-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":"{\"title\":\"NEJEDNAKOST ZARADA U SRBIJI\",\"authors\":\"Dragan Aleksić\",\"doi\":\"10.54318/eip.2023.da.348\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"Merenje nejednakosti dohotka na osnovu SILC ankete u Srbiji počelo je početkom prethodne decenije. Od momenta kad su rezultati postali dostupni Srbija spada među zemlje koje karakteriše najviši nivo dohodne nejednakosti u Evropi. Za razliku od nejednakosti dohotka, čiju su rezultati javno dostupni i objavljuju se na godišnjem nivou, o nejednakosti zarada malo se zna. S obzirom na to da zarade predstavljaju glavnu komponentu dohotka, neophodno je detaljnije ispitati oblik njihove distribucije. U ovom radu bavimo se procenom nejednakosti zarada iz različitih izvora podataka i na osnovu različitih indikatora. Rezultati do kojih smo došli ukazuju da je nejednakost zarada znatno niža od nejednakosti dohotka. Štaviše, prema međunarodnim poređenjima Srbija bi se mogla svrstati u zemlje sa umerenom nejednakošću zarada. Navedeni nalazi ukazuju da se bazični uzroci visoke nejednakosti dohotka i nejednakosti u društvu najverovatnije nalaze izvan zarada, pre svega među penzionerima i stanovništvom radnog uzrasta koje se nalazi van tržišta rada.\",\"PeriodicalId\":492452,\"journal\":{\"name\":\"Ekonomske ideje i praksa\",\"volume\":\"47 1\",\"pages\":\"0\"},\"PeriodicalIF\":0.0000,\"publicationDate\":\"2023-09-30\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"\",\"citationCount\":\"0\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Ekonomske ideje i praksa\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.54318/eip.2023.da.348\",\"RegionNum\":0,\"RegionCategory\":null,\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"\",\"JCRName\":\"\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Ekonomske ideje i praksa","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.54318/eip.2023.da.348","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
Merenje nejednakosti dohotka na osnovu SILC ankete u Srbiji počelo je početkom prethodne decenije. Od momenta kad su rezultati postali dostupni Srbija spada među zemlje koje karakteriše najviši nivo dohodne nejednakosti u Evropi. Za razliku od nejednakosti dohotka, čiju su rezultati javno dostupni i objavljuju se na godišnjem nivou, o nejednakosti zarada malo se zna. S obzirom na to da zarade predstavljaju glavnu komponentu dohotka, neophodno je detaljnije ispitati oblik njihove distribucije. U ovom radu bavimo se procenom nejednakosti zarada iz različitih izvora podataka i na osnovu različitih indikatora. Rezultati do kojih smo došli ukazuju da je nejednakost zarada znatno niža od nejednakosti dohotka. Štaviše, prema međunarodnim poređenjima Srbija bi se mogla svrstati u zemlje sa umerenom nejednakošću zarada. Navedeni nalazi ukazuju da se bazični uzroci visoke nejednakosti dohotka i nejednakosti u društvu najverovatnije nalaze izvan zarada, pre svega među penzionerima i stanovništvom radnog uzrasta koje se nalazi van tržišta rada.