{"title":"NASLJEõE METAFIZIČKOG KLUBA:实用主义者ČARLSA SANDERSA PERSA","authors":"Milena Karapetrović","doi":"10.19090/arhe.2019.32.199-217","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Pragmatizam kao filozofski pravac obično je na marginama interesovanja u okviru evropske kontinentalne filozofije. Najćešće se interpretira uopšteno imajući u vidu glavno načelo o korisnosti i posljedicama ideja, te se označava kao antimetafizičko i pojednostavljeno razumijevanje filozofije. Osim toga, za neke predstavnike, s obzirom na širinu njihovog obrazovanja i zanimanja, glavni naučni doprinos se vezuje za druge oblasti. Kod Vilijama Džejmsa to je psihologija, a kod Džona Djuija – pedagogija. U potpunosti na marginama ostaje djelo Čarlsa Sandersa Persa. Cilj ovog teksta je da pokaže da su razlozi zanemarivanja Persovog rada dobrim dijelom uslovljeni i kontekstom u kome nastaje njegova filozofija. Zato je neophodno fokus staviti na sljedeće teme: razvoj američke filozofije i nastanak pragmatizma, ključna određenja pragmatizma u Persovim spisima, osnovne razlike između radikalnog empirizma, pragmaticizma i instrumentalizma.","PeriodicalId":38340,"journal":{"name":"Journal of Philosophy ARHE","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2020-06-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":"{\"title\":\"NASLJEĐE METAFIZIČKOG KLUBA: PRAGMATIZAM ČARLSA SANDERSA PERSA\",\"authors\":\"Milena Karapetrović\",\"doi\":\"10.19090/arhe.2019.32.199-217\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"Pragmatizam kao filozofski pravac obično je na marginama interesovanja u okviru evropske kontinentalne filozofije. Najćešće se interpretira uopšteno imajući u vidu glavno načelo o korisnosti i posljedicama ideja, te se označava kao antimetafizičko i pojednostavljeno razumijevanje filozofije. Osim toga, za neke predstavnike, s obzirom na širinu njihovog obrazovanja i zanimanja, glavni naučni doprinos se vezuje za druge oblasti. Kod Vilijama Džejmsa to je psihologija, a kod Džona Djuija – pedagogija. U potpunosti na marginama ostaje djelo Čarlsa Sandersa Persa. Cilj ovog teksta je da pokaže da su razlozi zanemarivanja Persovog rada dobrim dijelom uslovljeni i kontekstom u kome nastaje njegova filozofija. Zato je neophodno fokus staviti na sljedeće teme: razvoj američke filozofije i nastanak pragmatizma, ključna određenja pragmatizma u Persovim spisima, osnovne razlike između radikalnog empirizma, pragmaticizma i instrumentalizma.\",\"PeriodicalId\":38340,\"journal\":{\"name\":\"Journal of Philosophy ARHE\",\"volume\":\" \",\"pages\":\"\"},\"PeriodicalIF\":0.0000,\"publicationDate\":\"2020-06-18\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"\",\"citationCount\":\"0\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Journal of Philosophy ARHE\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.19090/arhe.2019.32.199-217\",\"RegionNum\":0,\"RegionCategory\":null,\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"Q4\",\"JCRName\":\"Arts and Humanities\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Journal of Philosophy ARHE","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.19090/arhe.2019.32.199-217","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"Arts and Humanities","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
摘要
实用主义作为一种哲学道路,在欧洲大陆哲学中通常处于兴趣的边缘。最常见的解释是基于理念的有用性和后果原则,是对哲学的反形而上学和简化理解。此外,对于一些代表来说,考虑到他们的教育程度和兴趣,主要的科学贡献是对其他领域的。威廉·詹姆斯有这种心理学,约翰·朱伊也有——一种教育学。全部优势仍然是查尔斯·桑德斯-佩尔斯的作品。本文的目的是表明忽视波斯作品的原因是在他的哲学产生的背景下确立的。Zato je neophodno fokus staviti na sljedeće teme:razvoj američke filozofije i nastanak pragmatizma,ključna odreÇenja pragmatizma u Persovim spisima,osnovne razlike izmeÇu radikalnog empirizma,pragmaticizma i alizima。
Pragmatizam kao filozofski pravac obično je na marginama interesovanja u okviru evropske kontinentalne filozofije. Najćešće se interpretira uopšteno imajući u vidu glavno načelo o korisnosti i posljedicama ideja, te se označava kao antimetafizičko i pojednostavljeno razumijevanje filozofije. Osim toga, za neke predstavnike, s obzirom na širinu njihovog obrazovanja i zanimanja, glavni naučni doprinos se vezuje za druge oblasti. Kod Vilijama Džejmsa to je psihologija, a kod Džona Djuija – pedagogija. U potpunosti na marginama ostaje djelo Čarlsa Sandersa Persa. Cilj ovog teksta je da pokaže da su razlozi zanemarivanja Persovog rada dobrim dijelom uslovljeni i kontekstom u kome nastaje njegova filozofija. Zato je neophodno fokus staviti na sljedeće teme: razvoj američke filozofije i nastanak pragmatizma, ključna određenja pragmatizma u Persovim spisima, osnovne razlike između radikalnog empirizma, pragmaticizma i instrumentalizma.