{"title":"少数民族社区可持续性（特性）的良好做法-摩尔多瓦克罗地亚人的例子","authors":"Marta Račić","doi":"10.17234/SEC.32.13","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"U radu se problematizira pitanje opstanka zajednice moliških Hrvata na jugu Italije. Od 60-ih godina 20. stoljeća dolazi do iseljavanja stanovnika talijanskog juga zbog ubrzanog procesa industrijalizacije. Veliko iseljavanje započelo je 50-ih godina u Australiju, Sjevernu i Južnu Ameriku, a 60-ih i 70-ih godina nastavilo se u europske zemlje, zajedno s unutarnjim raseljavanjem po Italiji. Mladi odlaze na školovanje u velike gradove, a radno aktivno stanovništvo u potragu za zaposlenjem, napušta se tradicionalan način života u seoskim područjima. U tim procesima raseljavanja i depopulacije biva ugrožen moliškohrvatski dijalekt koji je kao osnovno identitetsko obilježje bio nositelj kulturnih i tradicijskih vrijednosti unutar zajednice. Danas, u uvjetima suvremenog načina života, kad u procesima europskih integracija manjinske kulture i jezici dobivaju posebno značenje i ulogu, nameće se pitanje kako ih održati u uporabi, očuvati i zaštititi. U radu se na primjeru moliških Hrvata predstavlja kako ova manjinska zajednica održava jezik i kulturu, a time i svoj identitet. Prijedlog je to koji bi se uz određene prilagodbe mogao primijeniti i na druge hrvatske manjinske zajednice u Europi s ciljem očuvanja njihova identiteta. Ovaj rad nalazi se u otvorenom pristupu i može se distribuirati u skladu s odredbama licencije CC BY-NC-ND 4.0 HR","PeriodicalId":40920,"journal":{"name":"Studia Ethnologica Croatica","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.3000,"publicationDate":"2020-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":"{\"title\":\"Dobre prakse održivosti (identiteta) manjinske zajednice - primjer moliških Hrvata\",\"authors\":\"Marta Račić\",\"doi\":\"10.17234/SEC.32.13\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"U radu se problematizira pitanje opstanka zajednice moliških Hrvata na jugu Italije. Od 60-ih godina 20. stoljeća dolazi do iseljavanja stanovnika talijanskog juga zbog ubrzanog procesa industrijalizacije. Veliko iseljavanje započelo je 50-ih godina u Australiju, Sjevernu i Južnu Ameriku, a 60-ih i 70-ih godina nastavilo se u europske zemlje, zajedno s unutarnjim raseljavanjem po Italiji. Mladi odlaze na školovanje u velike gradove, a radno aktivno stanovništvo u potragu za zaposlenjem, napušta se tradicionalan način života u seoskim područjima. U tim procesima raseljavanja i depopulacije biva ugrožen moliškohrvatski dijalekt koji je kao osnovno identitetsko obilježje bio nositelj kulturnih i tradicijskih vrijednosti unutar zajednice. Danas, u uvjetima suvremenog načina života, kad u procesima europskih integracija manjinske kulture i jezici dobivaju posebno značenje i ulogu, nameće se pitanje kako ih održati u uporabi, očuvati i zaštititi. U radu se na primjeru moliških Hrvata predstavlja kako ova manjinska zajednica održava jezik i kulturu, a time i svoj identitet. Prijedlog je to koji bi se uz određene prilagodbe mogao primijeniti i na druge hrvatske manjinske zajednice u Europi s ciljem očuvanja njihova identiteta. Ovaj rad nalazi se u otvorenom pristupu i može se distribuirati u skladu s odredbama licencije CC BY-NC-ND 4.0 HR\",\"PeriodicalId\":40920,\"journal\":{\"name\":\"Studia Ethnologica Croatica\",\"volume\":\"1 1\",\"pages\":\"\"},\"PeriodicalIF\":0.3000,\"publicationDate\":\"2020-01-01\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"\",\"citationCount\":\"0\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Studia Ethnologica Croatica\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.17234/SEC.32.13\",\"RegionNum\":0,\"RegionCategory\":null,\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"Q4\",\"JCRName\":\"ANTHROPOLOGY\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Studia Ethnologica Croatica","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.17234/SEC.32.13","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"ANTHROPOLOGY","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
摘要
问题在于意大利南部摩尔多瓦社区的生存。从60年代到20年代。几个世纪以来，由于工业化进程的加速，意大利南部的人民都在迁移。大迁徙始于50年代的澳大利亚、北美和南美，在60年代和70年代，随着意大利的内部分离，欧洲国家也在继续。Mladi odlaze naškolovanje u velike gradove，一个radno aktivno stanovništvo u potragu za zaposlenjem，napušta se tradicionalan načinživota u seoskim područjima。在这些过程中，分离和人口减少过程受到莫利什科哈尔瓦特方言的威胁，莫利什科哈尔瓦特方言是社区内文化和传统价值观的基本识别标志。今天，在现代生活的背景下，当少数民族文化和语言融合过程获得特殊的意义和作用时，问题是如何维护和保护它们。摩尔多瓦克罗地亚人的例子是这个少数民族社区如何保持语言和文化，以及其身份。该提案将适用于欧洲的其他克罗地亚少数民族社区，以期保留他们的身份，并进行某些调整。这项工作是公开的，可以根据CC BY-NC-ND 4.0人力资源许可证的规定进行分发。
Dobre prakse održivosti (identiteta) manjinske zajednice - primjer moliških Hrvata
U radu se problematizira pitanje opstanka zajednice moliških Hrvata na jugu Italije. Od 60-ih godina 20. stoljeća dolazi do iseljavanja stanovnika talijanskog juga zbog ubrzanog procesa industrijalizacije. Veliko iseljavanje započelo je 50-ih godina u Australiju, Sjevernu i Južnu Ameriku, a 60-ih i 70-ih godina nastavilo se u europske zemlje, zajedno s unutarnjim raseljavanjem po Italiji. Mladi odlaze na školovanje u velike gradove, a radno aktivno stanovništvo u potragu za zaposlenjem, napušta se tradicionalan način života u seoskim područjima. U tim procesima raseljavanja i depopulacije biva ugrožen moliškohrvatski dijalekt koji je kao osnovno identitetsko obilježje bio nositelj kulturnih i tradicijskih vrijednosti unutar zajednice. Danas, u uvjetima suvremenog načina života, kad u procesima europskih integracija manjinske kulture i jezici dobivaju posebno značenje i ulogu, nameće se pitanje kako ih održati u uporabi, očuvati i zaštititi. U radu se na primjeru moliških Hrvata predstavlja kako ova manjinska zajednica održava jezik i kulturu, a time i svoj identitet. Prijedlog je to koji bi se uz određene prilagodbe mogao primijeniti i na druge hrvatske manjinske zajednice u Europi s ciljem očuvanja njihova identiteta. Ovaj rad nalazi se u otvorenom pristupu i može se distribuirati u skladu s odredbama licencije CC BY-NC-ND 4.0 HR
期刊介绍：
Studia ethnologica Croatica is an annual periodical which publishes peer reviewed articles that contribute to the development of empirical, methodological and theoretical insights and findings in the field of ethnology and cultural anthropology. Articles in related disciplines, as well as those with interdisciplinary and trans-disciplinary scope focusing on cultural phenomena and processes, are also welcomed. The journal is primarily focused on the area of Central and Southeast Europe, but it has a much wider outlook thus bringing together scientists of various and differing views, standpoints and approaches, those who come from the mentioned regions as well as those whose research focuses on them. The journal promotes studies based on ethnography, innovative approach to theoretical concepts and creative cultural criticism, grasping at the same time local reflections of the global processes, particularly cultural transformations and continuities in contemporary societies. Occasionally, a part of the journal is devoted to a particular topic related to certain actual issues or perspectives in various specific subdisciplines of ethnology and cultural anthropology. The journal also publishes book reviews.
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
分享
求助内容：
应助结果提醒方式：
扫码关注我们
