{"title":"作为百科全书结构调整的表格图像","authors":"Ivan Smolčić, Zdenko Jecić, Petra Bago","doi":"10.31724/rihjj.46.2.29","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Enciklopedička djela čine sintezu znanja područja koje obrađuju, nerijetko i ukupnih ljudskih dosega u vremenu u kojem nastaju. Važan dio njihova koncepta čini strukturiranost sadržaja radi lakšega pronalaženja, razumijevanja i korištenja željenom informacijom. Važan element te strukturiranosti mogu činiti unificirani tablični prikazi podataka. ovaj rad istražuje zastupljenost, način organizacije i funkcionalnost tabličnih prikaza u nizu enciklopedičkih djela, a osobito onih za koja je utvrđeno da se koriste tabličnim prikazima kao elementima strukturiranosti. Istraživanje je provedeno na svjetskim enciklopedičkim izdanjima (Encyclopaedia Britannica, Encyclopedia Americana, Chambersʼs Encyclopaedia, World Book Encyclopedia, Brockhaus Enzyklopädie, La Grande Encyclopédie, Wikipedija) te projektima hrvatske enciklopedike (Hrvatska enciklopedija, Proleksis enciklopedija i Hrvatska tehnička enciklopedija). Sadržajnom analizom enciklopedičkih projekata utvrđeni su zastupljenost i sadržaj tabličnih prikaza te različitosti i sličnosti vrsta tih prikaza i njihova sadržaja. Također, analizirane su funkcionalnosti takva oblika strukturiranoga sadržaja u mrežnim izdanjima nekih projekata. Pokazalo se kako unificirani tablični prikazi koji prate pojedine tipske članke najviše pridonose strukturiranosti enciklopedičkih djela te otvaraju nove mogućnosti za unutarnje i vanjsko povezivanje sadržaja, razvoja ontologija i sl. evolucija tabličnih prikaza u enciklopedičkim izdanjima, od pukih prikaza usustavljenih podataka u tradicionalnim (tiskanim) izdanjima do sastavnica elemenata strukture mrežnih izdanja, otvara nove mogućnosti u razvoju enciklopedike i dovodi do promjena u pristupu izvedbi mrežnih enciklopedičkih projekata.","PeriodicalId":51986,"journal":{"name":"Rasprave","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1000,"publicationDate":"2020-10-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":"{\"title\":\"Tablični prikazi kao prilozi strukturiranosti enciklopedičkih djela\",\"authors\":\"Ivan Smolčić, Zdenko Jecić, Petra Bago\",\"doi\":\"10.31724/rihjj.46.2.29\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"Enciklopedička djela čine sintezu znanja područja koje obrađuju, nerijetko i ukupnih ljudskih dosega u vremenu u kojem nastaju. Važan dio njihova koncepta čini strukturiranost sadržaja radi lakšega pronalaženja, razumijevanja i korištenja željenom informacijom. Važan element te strukturiranosti mogu činiti unificirani tablični prikazi podataka. ovaj rad istražuje zastupljenost, način organizacije i funkcionalnost tabličnih prikaza u nizu enciklopedičkih djela, a osobito onih za koja je utvrđeno da se koriste tabličnim prikazima kao elementima strukturiranosti. Istraživanje je provedeno na svjetskim enciklopedičkim izdanjima (Encyclopaedia Britannica, Encyclopedia Americana, Chambersʼs Encyclopaedia, World Book Encyclopedia, Brockhaus Enzyklopädie, La Grande Encyclopédie, Wikipedija) te projektima hrvatske enciklopedike (Hrvatska enciklopedija, Proleksis enciklopedija i Hrvatska tehnička enciklopedija). Sadržajnom analizom enciklopedičkih projekata utvrđeni su zastupljenost i sadržaj tabličnih prikaza te različitosti i sličnosti vrsta tih prikaza i njihova sadržaja. Također, analizirane su funkcionalnosti takva oblika strukturiranoga sadržaja u mrežnim izdanjima nekih projekata. Pokazalo se kako unificirani tablični prikazi koji prate pojedine tipske članke najviše pridonose strukturiranosti enciklopedičkih djela te otvaraju nove mogućnosti za unutarnje i vanjsko povezivanje sadržaja, razvoja ontologija i sl. evolucija tabličnih prikaza u enciklopedičkim izdanjima, od pukih prikaza usustavljenih podataka u tradicionalnim (tiskanim) izdanjima do sastavnica elemenata strukture mrežnih izdanja, otvara nove mogućnosti u razvoju enciklopedike i dovodi do promjena u pristupu izvedbi mrežnih enciklopedičkih projekata.\",\"PeriodicalId\":51986,\"journal\":{\"name\":\"Rasprave\",\"volume\":\"1 1\",\"pages\":\"\"},\"PeriodicalIF\":0.1000,\"publicationDate\":\"2020-10-30\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"\",\"citationCount\":\"0\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Rasprave\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.31724/rihjj.46.2.29\",\"RegionNum\":0,\"RegionCategory\":null,\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"0\",\"JCRName\":\"LANGUAGE & LINGUISTICS\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Rasprave","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.31724/rihjj.46.2.29","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"0","JCRName":"LANGUAGE & LINGUISTICS","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
摘要
百科全书行为形成了对其发生的加工区域、罕见剂量和人类总剂量的综合知识。他们概念的一个重要部分是内容结构,以便更容易地找到、理解和使用所需的信息。一个重要的元素和结构可以组成一个统一的数据表。这项工作探索了一系列百科全书作品中表格展示的表现、组织方式和功能,尤其是那些被确定为结构元素的作品。对世界百科全书《不列颠百科全书》、《美国百科全书》、钱伯斯百科全书、《世界图书百科全书》、Brockhaus Enzyklopädie、La Grande Encyclopédie、维基百科)和克罗地亚百科全书项目(克罗地亚百科全书、Proleksis百科全书和克罗地亚技术百科全书)进行了研究。百科全书项目的内容分析确定了表格图像的表现形式和内容,以及图像类型及其内容的异同。此外,在一些项目的网络出版物中分析了这种结构化内容的功能。已经表明,监控单个典型文章的统一表格图像对百科全书作品的结构贡献最大,并为内容的内部和外部连接、本体开发等开辟了新的可能性。百科全书出版物中的表格图像,在传统(tiskanim)izdanjima做sastavnica elemenata strukture mrežnih izdanja,otvara nove mogućnosti u razvoju enciklopedike i dovodi做promjena u pristupu izvedbi mrež。
Tablični prikazi kao prilozi strukturiranosti enciklopedičkih djela
Enciklopedička djela čine sintezu znanja područja koje obrađuju, nerijetko i ukupnih ljudskih dosega u vremenu u kojem nastaju. Važan dio njihova koncepta čini strukturiranost sadržaja radi lakšega pronalaženja, razumijevanja i korištenja željenom informacijom. Važan element te strukturiranosti mogu činiti unificirani tablični prikazi podataka. ovaj rad istražuje zastupljenost, način organizacije i funkcionalnost tabličnih prikaza u nizu enciklopedičkih djela, a osobito onih za koja je utvrđeno da se koriste tabličnim prikazima kao elementima strukturiranosti. Istraživanje je provedeno na svjetskim enciklopedičkim izdanjima (Encyclopaedia Britannica, Encyclopedia Americana, Chambersʼs Encyclopaedia, World Book Encyclopedia, Brockhaus Enzyklopädie, La Grande Encyclopédie, Wikipedija) te projektima hrvatske enciklopedike (Hrvatska enciklopedija, Proleksis enciklopedija i Hrvatska tehnička enciklopedija). Sadržajnom analizom enciklopedičkih projekata utvrđeni su zastupljenost i sadržaj tabličnih prikaza te različitosti i sličnosti vrsta tih prikaza i njihova sadržaja. Također, analizirane su funkcionalnosti takva oblika strukturiranoga sadržaja u mrežnim izdanjima nekih projekata. Pokazalo se kako unificirani tablični prikazi koji prate pojedine tipske članke najviše pridonose strukturiranosti enciklopedičkih djela te otvaraju nove mogućnosti za unutarnje i vanjsko povezivanje sadržaja, razvoja ontologija i sl. evolucija tabličnih prikaza u enciklopedičkim izdanjima, od pukih prikaza usustavljenih podataka u tradicionalnim (tiskanim) izdanjima do sastavnica elemenata strukture mrežnih izdanja, otvara nove mogućnosti u razvoju enciklopedike i dovodi do promjena u pristupu izvedbi mrežnih enciklopedičkih projekata.