{"title":"SUBJEKTIVNI DOŽIVLJAJ KOMUNIKACIONIH TEŠKOĆA ODRASLIH SOBA SA FLACIDNOM DIZARTRIJOM","authors":"Ivana Arsenić, Nadica Jovanović Simić, Bojana Drljan, Nevena Ječmenica, Zorica Daničić","doi":"10.59519/mper3002","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Istraživanje je imalo za cilj da ispita stepen teškoća koji odrasle osobe sa flacidnom dizartrijom doživljavaju u različitim komunikacionim situacijama. Uzorak je činilo 30 ispitanika uzrasta od 36 do 87 godina (AS=66,47), od čega je 56,70% osoba muškog, a 43,30% osoba ženskog pola. Primenom VHI (Voice Handikep Index) skale je procenjeno koliko poremećaj glasa koji se javlja u sklopu dizartrije utiče na kvalitet komunikacije. Utvrđeno je koje komunikacione situacije predstavljaju problem osobama sa flacidnom dizartrijom i u kom stepenu. Viši prosečni skorovi na celokupnoj skali, kao i na supskalama ukazuju na veći stepen komunikativnih teškoća. Rezultati su pokazali da su odrasle osobe sa flacidnom dizartrijom na celokupnoj skali imale prosečan skor (AS=45,07) koji ukazuje na umeren stepen doživljenih komunikativnih teškoća. Pored toga, skorovi na pojedinačnim supskalama (fizičkoj AS=17,53; funkcionalnoj AS=16,37; emocionalnoj AS=11,17) isto ukazuju na umeren stepen teškoća zbog poremećaja glasa, a koji ispitanici doživljavaju u pojedinačnim domenima koji utiču na kvalitet komunikacije. Osobe sa flacidnom dizartrijom mogu imati ozbilјne promene u glasu i govoru izmerene primenom objektivnih tehnika procene. Međutim, rezultati samoprocene kvaliteta komunikacije su pokazali da ove osobe ne opisuju svoje komunikativne deficite u teškom stepenu. Navedno ukazuje na značaj primene i objektivnih i subjektivnih metoda u proceni poremećaja glasa i govora.","PeriodicalId":170318,"journal":{"name":"Multidisciplinarni Pristupi u Edukaciji i Rehabilitaciji","volume":"3 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2021-08-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Multidisciplinarni Pristupi u Edukaciji i Rehabilitaciji","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.59519/mper3002","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Istraživanje je imalo za cilj da ispita stepen teškoća koji odrasle osobe sa flacidnom dizartrijom doživljavaju u različitim komunikacionim situacijama. Uzorak je činilo 30 ispitanika uzrasta od 36 do 87 godina (AS=66,47), od čega je 56,70% osoba muškog, a 43,30% osoba ženskog pola. Primenom VHI (Voice Handikep Index) skale je procenjeno koliko poremećaj glasa koji se javlja u sklopu dizartrije utiče na kvalitet komunikacije. Utvrđeno je koje komunikacione situacije predstavljaju problem osobama sa flacidnom dizartrijom i u kom stepenu. Viši prosečni skorovi na celokupnoj skali, kao i na supskalama ukazuju na veći stepen komunikativnih teškoća. Rezultati su pokazali da su odrasle osobe sa flacidnom dizartrijom na celokupnoj skali imale prosečan skor (AS=45,07) koji ukazuje na umeren stepen doživljenih komunikativnih teškoća. Pored toga, skorovi na pojedinačnim supskalama (fizičkoj AS=17,53; funkcionalnoj AS=16,37; emocionalnoj AS=11,17) isto ukazuju na umeren stepen teškoća zbog poremećaja glasa, a koji ispitanici doživljavaju u pojedinačnim domenima koji utiču na kvalitet komunikacije. Osobe sa flacidnom dizartrijom mogu imati ozbilјne promene u glasu i govoru izmerene primenom objektivnih tehnika procene. Međutim, rezultati samoprocene kvaliteta komunikacije su pokazali da ove osobe ne opisuju svoje komunikativne deficite u teškom stepenu. Navedno ukazuje na značaj primene i objektivnih i subjektivnih metoda u proceni poremećaja glasa i govora.