Percepcija tijela i učestalost ortoreksije nervoze u mladih osoba u Hrvatskoj

Abstract

Prevalencija poremećaja hranjenja u mladih ljudi u stalnom je porastu, što dovodi u fokus ortoreksiju nervozu, osobito u razdobljima pandemije i stresa. Stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi prevalenciju ortoreksije nervoze u mladih ljudi i povezati je s antropometrijskim parametrima, prehrambenim navikama i percepcijom tjelesnog izgleda. Ovo istraživanje uključivalo je 191 ispitanika u dobi od 18-24 godine, od čega je 85,9 % ženskog spola. Prikupljeni su podaci o tjelesnoj masi i visini ispitanika iz kojih je izračunat indeks tjelesne mase. Prevalencija ortoreksije nervoze procijenjena je pomoću upitnika ORTO-15, dok je upitnik PACS-R (eng. Physical Appearance Comparison Scale – Revised) korišten za procjenu tendencije usporedbe tjelesnog izgleda ispitanika s drugim osobama. Utvrđeno je da 38,2 % ispitanika ima ortoreksiju nervozu. Nije bilo statistički značajnih razlika u indeksu tjelesne mase između ispitanika s obzirom na ortoreksiju nervozu (p=0,276). Ipak, u skupini ispitanika bez utvrđene ortoreksije prevladavali su oni s adekvatnom tjelesnom masom (89,9 %), dok je među ispitanicima s utvrđenom ortoreksijom bio veći udio pothranjenih ispitanika (8,2 %) i onih s prekomjernom tjelesnom masom (15,1 %). Ispitanicima s ortoreksijom pravilna prehrana je važnija nego ispitanicima bez ortoreksije (p=0,001), dok statistički značajne razlike u samoprocjeni kvalitete prehrane nije bilo (p=0,815). Nadalje, utvrđena je statistički značajna negativna korelacija između rezultata PACS-R i ORTO-15 (p<0,01). U konačnici, postojala je statistički značajna razlika u rezultatima PACS-R između ispitanika obzirom na utvrđenu ortoreksiju (p=0,032). Ortoreksija nervoza utvrđena je kod velikog broja ispitanika. Iako su mlade osobe koje su razvile ortoreksiju nervozu uglavnom adekvatne tjelesne mase, imaju veću sklonost uspoređivati svoj fizički izgled s izgledom drugih, što upućuje na iskrivljenu percepciju vlastitog tijela. Ovime se skreće pozornost na važnost educiranja mladih osoba o pravilnoj prehrani, posebice žena, te se potvrđuje važnost interdisciplinarnog pristupa u liječenju ortoreksije nervoze, koja bi trebala uključivati i psihološkupodršku.