Preferencijalno glasanje i otvorene liste ključ reforme Izbornog zakonodavstva

Abstract

Mnoštvo je pitanja koje se u stručnoj javnosti preferiraju kao bitna i opredjeljujuća kada je riječ o reformi izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine. Nedvojbeno jako je bitno i pitanje vanrednih ili prijevremenih izbora, kao i ograničavanja fenomena preletača ili implementacija presuda međunarodnih sudova, i mnogo drugih, u najmanju ruku problematičnih izbornih instituta. Ali, ono što bi trebalo da je srž suštinskih promjena u sferi izbornog zakonodavstva je institut uvođenja otvorenih lista, i nadogradnje instituta preferencijalnog glasanja. Individualne ili otvorene liste omogućavaju jednom kandidatu da se kandiduje za razliku od trenutnih rješenja gdje je definisano da se vijećnici i poslanici biraju sa lista partija, koalicija ili grupe građana, pri čemu se glasa kolektivno za listu, a ne pojedinca na njoj. Individualne kandidature su nešto što je nesporno i to je pravo birača da shodno svom izbornom postignuću i kapacitetu igra značajniju ulogu u parlamentarnom i političkom ambijentu države i društva. Otvorene liste i preferencijalno glasanja bi državnost i konstitutivnost Bosne i Hercegovine, kao složene države, podigle na viši kvalitativni i stabilniji nivo održivosti. Uz svo uvažavanje ustavne konstitutivnosti naroda, iste bi urušile partijsku državu, povećale odgovornost izabranih dužnosnika i omogućile veći stepen neposredne demokratije.