{"title":"Dragutin Lerman u Hercegovini","authors":"Milo Jukić","doi":"10.47960/2712-1844.2022.8.309","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Dragutin Lerman bio je istraživač afričkoga kontinenta u ekspediciji Henryja Mortona Stanleya, organiziranoj 1882. godine\nza račun belgijskoga kralja Leopolda II. Između 1882. i 1896. u\nAfrici će, u četiri navrata, provesti oko 3000 dana. Po povratku\npostaje poduzetnik u rodnoj Požegi. Ispočetka bilježi uspjehe, ali\npotom doživljava potpuni krah u poslovnom i privatnom životu,\nzbog čega Požegu napušta osramoćen. Nakon nekoliko godina\nuzaludnih pokušaja da u zapadnoj Europi (Francuska, vjerojatno i Belgija te Austrija) ponovo \"stane na noge\", ne svraćajući se\nu povratku u Požegu, dolazi u Bosnu, u Kreševo. Tu, uz financijsku potporu nama nepoznate francuske banke, a kasnije i sarajevskih banaka, istražuje rudna ležišta (bakar, mangan, zlato,\nkositar, barit i dr.), nadajući se i vjerujući da će razmjerno skoro\nzapočeti s eksploatacijom, ostvariti brz profit i časno se vratiti u\nPožegu.\nNjegove planove znatno reducira izbijanje Velikoga rata, kada se,\nbudući da je njihova država na strani suprotnoj Austro-Ugarskoj,\nkreditori iz Francuske povlače iz posla, a iz Bruxellesa mu, zbog\nistoga razloga, prestaje stizati formalno doživotna mirovina. Ratno stanje stvara mu i brojne druge poteškoće (mobilizacija vojno\nsposobnih i, s tim u svezi, nedostatak kvalificirane radne snage,\nčesta nestašica eksploziva i drugih sredstava potrebnih za rad,\nkao i novca za financiranje radova, te, u neko vrijeme, osnovnih\nživežnih namirnica, zbog čega se u narodu javlja i glad).\n310\nUnatoč svemu, tijekom posljednje godine života Lerman intenzivira aktivnosti na otkrivanju rudnih ležišta na području Hercegovine, gdje od Rudarskoga satništva za Bosnu i Hercegovinu u\nSarajevu pribavlja i brojne koncesije (zaštitna polja). Do eksploatacije ne će doći, jer rat i dalje traje, a Lerman uskoro i umire.\nSvrha ovoga rada jest, ponajprije zbog toga što se Lermanovo djelovanje na ovim prostorima u dosad objavljenim radovima gotovo bez izuzetka vezuje za Bosnu i Kreševo, skrenuti pozornost i\nna njegovu prisutnost i istraživanja na hercegovačkom području,\npoglavito što za vrijeme boravaka u Hercegovini u svojim dnevnicima bilježi ne samo brojne podatke vezane za poslove, nego i\nponešto drugih zanimljivih detalja.\nKljučne riječi: Dragutin Lerman; Požega; belgijski kralj Leopold\nII.; Henry Morton Stanley; Afrika; Kreševo; Hercegovina; rude;\nVeliki rat.","PeriodicalId":269897,"journal":{"name":"Hercegovina. Serija 3: časopis za kulturno i povijesno nasljeđe","volume":"58 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-09-22","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Hercegovina. Serija 3: časopis za kulturno i povijesno nasljeđe","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.47960/2712-1844.2022.8.309","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Dragutin Lerman bio je istraživač afričkoga kontinenta u ekspediciji Henryja Mortona Stanleya, organiziranoj 1882. godine
za račun belgijskoga kralja Leopolda II. Između 1882. i 1896. u
Africi će, u četiri navrata, provesti oko 3000 dana. Po povratku
postaje poduzetnik u rodnoj Požegi. Ispočetka bilježi uspjehe, ali
potom doživljava potpuni krah u poslovnom i privatnom životu,
zbog čega Požegu napušta osramoćen. Nakon nekoliko godina
uzaludnih pokušaja da u zapadnoj Europi (Francuska, vjerojatno i Belgija te Austrija) ponovo "stane na noge", ne svraćajući se
u povratku u Požegu, dolazi u Bosnu, u Kreševo. Tu, uz financijsku potporu nama nepoznate francuske banke, a kasnije i sarajevskih banaka, istražuje rudna ležišta (bakar, mangan, zlato,
kositar, barit i dr.), nadajući se i vjerujući da će razmjerno skoro
započeti s eksploatacijom, ostvariti brz profit i časno se vratiti u
Požegu.
Njegove planove znatno reducira izbijanje Velikoga rata, kada se,
budući da je njihova država na strani suprotnoj Austro-Ugarskoj,
kreditori iz Francuske povlače iz posla, a iz Bruxellesa mu, zbog
istoga razloga, prestaje stizati formalno doživotna mirovina. Ratno stanje stvara mu i brojne druge poteškoće (mobilizacija vojno
sposobnih i, s tim u svezi, nedostatak kvalificirane radne snage,
česta nestašica eksploziva i drugih sredstava potrebnih za rad,
kao i novca za financiranje radova, te, u neko vrijeme, osnovnih
živežnih namirnica, zbog čega se u narodu javlja i glad).
310
Unatoč svemu, tijekom posljednje godine života Lerman intenzivira aktivnosti na otkrivanju rudnih ležišta na području Hercegovine, gdje od Rudarskoga satništva za Bosnu i Hercegovinu u
Sarajevu pribavlja i brojne koncesije (zaštitna polja). Do eksploatacije ne će doći, jer rat i dalje traje, a Lerman uskoro i umire.
Svrha ovoga rada jest, ponajprije zbog toga što se Lermanovo djelovanje na ovim prostorima u dosad objavljenim radovima gotovo bez izuzetka vezuje za Bosnu i Kreševo, skrenuti pozornost i
na njegovu prisutnost i istraživanja na hercegovačkom području,
poglavito što za vrijeme boravaka u Hercegovini u svojim dnevnicima bilježi ne samo brojne podatke vezane za poslove, nego i
ponešto drugih zanimljivih detalja.
Ključne riječi: Dragutin Lerman; Požega; belgijski kralj Leopold
II.; Henry Morton Stanley; Afrika; Kreševo; Hercegovina; rude;
Veliki rat.