{"title":"DOSTUPNOST IZBORA ODRASLIM OSOBAMA SA LAKOM INTELEKTUALNOM OMETENOŠĆU","authors":"Marija Cvijetić Vukčević","doi":"10.59519/mper4005","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Studije ukazuju da odrasle osobe sa lakom intelektualnom ometenošću uglavnom imaju ograničen spektar mogućnosti za izbor o različitim životnim domenima o kojima osobe tipične populacije samostalno odlučuju. Niska dostupnost izbora kod ove populacije manje je izražena u svakodnevnim aktivnostima, a izraženija je u vezi sa složenijim životnim pitanjima. Cilj istraživanja bio je da se utvrdi nivo dostupnosti izbora osobama sa lakom intelektualnom ometenošću u različitim životnim oblastima, kao i da se ispita postojanje razlika u dostupnosti izbora u odnosu na pol, starosnu dob i tip stanovanja ispitanika. Uzorak je činilo 36 odraslih ispitanika sa lakom intelektualnom ometenošću, oba pola, starosti od 22 do 49 godina. Za prikupljanje podataka upotrebljen je Upitnik o izboru (The Choice Questionnaire; Stancliffe & Parmenter, 1999), koja je primenjen u vidu intervjua sa ispitanicima. Rezultati su pokazali da ispitanici imaju najviše prilika da vrše odabir u domenu socijalnih aktivnosti, dok najmanje izbora imaju u vezi sa upravljanjem novcem. Statistički značajne razlike u dostupnosti izbora utvrđene su u odnosu na tip stanovanja (t=-3,682; p=0,001), pri čemu više prilika za odabir željene opcije u različitim životnim domenima imaju ispitanici koji stanuju uz podršku, u odnosu na ispitanike koji stanuju u porodičnom domu. Utvrđena je i statistički značajna povezanost između dostupnosti izbora ispitanicima i njihove starosti (r=0,371; p=0,026), na način da sa starošću ispitanika raste broj aktivnosti u kojima dobijaju priliku da biraju ono što žele. Statistički značajne razlike u dostupnosti prilika za vršenje odabira u svakodnevnom životu između ispitanika muškog i ženskog pola nisu utvrđene (t=-0,417; p=0,679). Dobijeni rezultati daju praktične implikacije koje se odnose na potrebu za povećanjem dostupnosti izbora u vezi sa svakodnevnim aktivnostima i složenijim životnim pitanjima osobama sa lakom intelektualnom ometenošću, u skladu sa njihovim mogućnostima, a sa posebnim naglaskom na osobe stanuju u porodičnim domovima i mlađe odrasle osobe.","PeriodicalId":170318,"journal":{"name":"Multidisciplinarni Pristupi u Edukaciji i Rehabilitaciji","volume":"47 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-08-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Multidisciplinarni Pristupi u Edukaciji i Rehabilitaciji","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.59519/mper4005","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Studije ukazuju da odrasle osobe sa lakom intelektualnom ometenošću uglavnom imaju ograničen spektar mogućnosti za izbor o različitim životnim domenima o kojima osobe tipične populacije samostalno odlučuju. Niska dostupnost izbora kod ove populacije manje je izražena u svakodnevnim aktivnostima, a izraženija je u vezi sa složenijim životnim pitanjima. Cilj istraživanja bio je da se utvrdi nivo dostupnosti izbora osobama sa lakom intelektualnom ometenošću u različitim životnim oblastima, kao i da se ispita postojanje razlika u dostupnosti izbora u odnosu na pol, starosnu dob i tip stanovanja ispitanika. Uzorak je činilo 36 odraslih ispitanika sa lakom intelektualnom ometenošću, oba pola, starosti od 22 do 49 godina. Za prikupljanje podataka upotrebljen je Upitnik o izboru (The Choice Questionnaire; Stancliffe & Parmenter, 1999), koja je primenjen u vidu intervjua sa ispitanicima. Rezultati su pokazali da ispitanici imaju najviše prilika da vrše odabir u domenu socijalnih aktivnosti, dok najmanje izbora imaju u vezi sa upravljanjem novcem. Statistički značajne razlike u dostupnosti izbora utvrđene su u odnosu na tip stanovanja (t=-3,682; p=0,001), pri čemu više prilika za odabir željene opcije u različitim životnim domenima imaju ispitanici koji stanuju uz podršku, u odnosu na ispitanike koji stanuju u porodičnom domu. Utvrđena je i statistički značajna povezanost između dostupnosti izbora ispitanicima i njihove starosti (r=0,371; p=0,026), na način da sa starošću ispitanika raste broj aktivnosti u kojima dobijaju priliku da biraju ono što žele. Statistički značajne razlike u dostupnosti prilika za vršenje odabira u svakodnevnom životu između ispitanika muškog i ženskog pola nisu utvrđene (t=-0,417; p=0,679). Dobijeni rezultati daju praktične implikacije koje se odnose na potrebu za povećanjem dostupnosti izbora u vezi sa svakodnevnim aktivnostima i složenijim životnim pitanjima osobama sa lakom intelektualnom ometenošću, u skladu sa njihovim mogućnostima, a sa posebnim naglaskom na osobe stanuju u porodičnim domovima i mlađe odrasle osobe.