{"title":"Utjecaj načina sjetve u petogodišnjem razdoblju na prinos zrna kukuruza","authors":"Anamarija Banaj, Bojanb Stipešević, Đuro Banaj, Davor Petrović, Vjekoslav Tadić","doi":"10.33128/ag.83.1-2.2","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"U radu su prikazani rezultati utjecaja standardne sjetve i sjetve u udvojene redove tj. twin row tehnologije na prinos zrna kukuruza u Republici Hrvatskoj. Istraživanja su provedena od 2016. do 2020. godine na dva pokušališta: Jakšić (45°21'56,12\"N i 17°47'0,08\"E) i pokušalište Lužani (45°09'07,8\"N i 17°42'41,6\"E). U istraživanju je provedena sjetva hibrida KWS 2370 (FAO 290) i KWS Smaragd (FAO 350) na razmak redova 70 cm, te u udvojene redove s razmakom 22 cm. Tijekom provođenja pokusa sjetvom u udvojene redove ostvaren je značajno veći prinos zrna (kg ha-1), ali s nešto većom vlagom zrna u vrijeme berbe. Najviši prinos zrna na pokušalištu Jakšić u standardnoj sjetvi zabilježen je 2016. godine od 12 180 kg ha-1 kod hibrida KWS 2370 iz FAO grupe 290 dok je u sjetvi u sustavu udvojenih redova ostvaren prosječni prinos zrna veći za 10,76 % u odnosu na standardnu sjetvu. Najniži zabilježeni prinosi zrna (kg ha-1) na istom pokušalištu ostvaren je u 2017. vegetacijskoj godini. Iste godine u tehnologiji udvojenih redova ostvaren je prinos zrna za 15,51 % veći u odnosu na standardnu sjetvu. Također u vegetacijskoj 2017. godini i na pokušalištu Lužani zabilježeni su najniži prosječni prinosi zrna u berbi pri čemu je sjetva u udvojene redove ostvarila povećanje prinosa od 12,03 % u odnosu na standardnu sjetvu. Kod sjetve hibrida KWS Smaragd najniži prinos zrna zabilježen je u 2016. godini s 10 450 kg ha-1, dok je prinos u udvojenim redovima iznosio 11 693 kg ha-1, pri čemu je zabilježena i najveća razlika između sustava sjetve od 11,89 % na pokušalištu Lužani. Sjetva u udvojene redove na oba pokušališta rezultirala je statistički značajnim razlikama za glavna svojstva istraživanja u svih pet vegetacijskih godina. Statistički značajne razlike uočene su i za svojstvo mase zrna po klipu kao i sadržaja vlage u zrnu. Nešto niža vrijednost vlage u zrnu u svih pet godina istraživanja zabilježena je u standardnoj sjetvi. Razlike ostvarenih sklopova na pokušalištima u vrijeme petogodišnjeg istraživanja nisu bile statistički značajne.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"107 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-02-03","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Agronomski glasnik","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.33128/ag.83.1-2.2","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
U radu su prikazani rezultati utjecaja standardne sjetve i sjetve u udvojene redove tj. twin row tehnologije na prinos zrna kukuruza u Republici Hrvatskoj. Istraživanja su provedena od 2016. do 2020. godine na dva pokušališta: Jakšić (45°21'56,12"N i 17°47'0,08"E) i pokušalište Lužani (45°09'07,8"N i 17°42'41,6"E). U istraživanju je provedena sjetva hibrida KWS 2370 (FAO 290) i KWS Smaragd (FAO 350) na razmak redova 70 cm, te u udvojene redove s razmakom 22 cm. Tijekom provođenja pokusa sjetvom u udvojene redove ostvaren je značajno veći prinos zrna (kg ha-1), ali s nešto većom vlagom zrna u vrijeme berbe. Najviši prinos zrna na pokušalištu Jakšić u standardnoj sjetvi zabilježen je 2016. godine od 12 180 kg ha-1 kod hibrida KWS 2370 iz FAO grupe 290 dok je u sjetvi u sustavu udvojenih redova ostvaren prosječni prinos zrna veći za 10,76 % u odnosu na standardnu sjetvu. Najniži zabilježeni prinosi zrna (kg ha-1) na istom pokušalištu ostvaren je u 2017. vegetacijskoj godini. Iste godine u tehnologiji udvojenih redova ostvaren je prinos zrna za 15,51 % veći u odnosu na standardnu sjetvu. Također u vegetacijskoj 2017. godini i na pokušalištu Lužani zabilježeni su najniži prosječni prinosi zrna u berbi pri čemu je sjetva u udvojene redove ostvarila povećanje prinosa od 12,03 % u odnosu na standardnu sjetvu. Kod sjetve hibrida KWS Smaragd najniži prinos zrna zabilježen je u 2016. godini s 10 450 kg ha-1, dok je prinos u udvojenim redovima iznosio 11 693 kg ha-1, pri čemu je zabilježena i najveća razlika između sustava sjetve od 11,89 % na pokušalištu Lužani. Sjetva u udvojene redove na oba pokušališta rezultirala je statistički značajnim razlikama za glavna svojstva istraživanja u svih pet vegetacijskih godina. Statistički značajne razlike uočene su i za svojstvo mase zrna po klipu kao i sadržaja vlage u zrnu. Nešto niža vrijednost vlage u zrnu u svih pet godina istraživanja zabilježena je u standardnoj sjetvi. Razlike ostvarenih sklopova na pokušalištima u vrijeme petogodišnjeg istraživanja nisu bile statistički značajne.