Kristijan Tomljanović, Mario Markešić, Marko Augustinović, Ratko Popović, Marijan Grubešić
{"title":"Analiza učinkovitosti fotozamki u monitoringu krupne divljači u Nacionalnom parka Plitvička jezera","authors":"Kristijan Tomljanović, Mario Markešić, Marko Augustinović, Ratko Popović, Marijan Grubešić","doi":"10.5552/nms.2022.2","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Upotreba fotozamki posljednjih petnaestak godina uobičajena je praksa brojnih studija vezanih uz istraživanje divljih životinja. Kamere se razlikuju veličinom, načinom napajanja i pohrane/slanja podataka, konstrukcijom, performansama i na koncu namjenom. U ovom su istraživanju uspoređena dva načina rada fotozamki u monitoringu divljih životinja (krupnih sisavaca) u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Prvi je način rada ciklično snimanje svakih 30 min. Drugi je način rada snimanje po aktivaciji senzora pokreta. U šest mjeseci ukupno je snimljena 36 621 fotografija, od čega je 28 618 fotografija snimljeno cikličnim snimanjem, a 8003 snimljene su na temelju aktivacije senzora pokreta. Od cikličnih snimaka samo je 1 % fotografija iskoristivo (životinja koja je predmet istraživanja), dok je kod drugoga oblika snimanja 30 % fotografija bilo iskoristivo. Rezultati pokazuju značajne razlike između dvaju načina programiranja rada kamera u korist programiranja kamere da radi samo po aktivaciji senzora pokreta.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"12 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-12-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Nova mehanizacija šumarstva","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.5552/nms.2022.2","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Upotreba fotozamki posljednjih petnaestak godina uobičajena je praksa brojnih studija vezanih uz istraživanje divljih životinja. Kamere se razlikuju veličinom, načinom napajanja i pohrane/slanja podataka, konstrukcijom, performansama i na koncu namjenom. U ovom su istraživanju uspoređena dva načina rada fotozamki u monitoringu divljih životinja (krupnih sisavaca) u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Prvi je način rada ciklično snimanje svakih 30 min. Drugi je način rada snimanje po aktivaciji senzora pokreta. U šest mjeseci ukupno je snimljena 36 621 fotografija, od čega je 28 618 fotografija snimljeno cikličnim snimanjem, a 8003 snimljene su na temelju aktivacije senzora pokreta. Od cikličnih snimaka samo je 1 % fotografija iskoristivo (životinja koja je predmet istraživanja), dok je kod drugoga oblika snimanja 30 % fotografija bilo iskoristivo. Rezultati pokazuju značajne razlike između dvaju načina programiranja rada kamera u korist programiranja kamere da radi samo po aktivaciji senzora pokreta.