Matija Landekić, Matija Bakarić, Zdravko Pandur, Marina Bačić
Unatoč razvoju mehanizacije i primjeni visokih tehnologija u sustavima pridobivanja drva ručno-strojni rad motornom pilom i dalje prevladava u Jugoistočnoj Europi, ali i šire. Biomehaničko opterećenje šumskoga radnika u takvim operacijama kategorizirano je kao »vrlo veliko«. Procjena centra mase pritom ima važnu ulogu u razumijevanju izloženosti šumskih radnika posturalnim i profesionalnim rizicima, bilo kao dio cjelokupnoga procesa rada ili kao dio pojedinoga elementa radne tehnike. U skladu s tim cilj ovoga istraživanja sastoji se u određivanju položaja centra mase radnika s motornom pilom s obzirom na tri ključna radna elementa pri sječi stabala (izvođenje zasjeka, izvođenje završnoga reza i zabijanje klina sjekirom) te njegove povezanosti s osobnim i profesionalnim čimbenicima. Za mjerenje položaja centra mase (n = 28 šumskih radilišta, što ujedno čini 28 uzorkovanih radnika) korišteno je odijelo za snimanje pokreta Xsens MVN Link kao vrhunska tehnologija koja omogućuje prikupljanje podataka u stvarnim terenskim uvjetima. Za analizu snimljenih podataka primijenjene su deskriptivne i inferencijalne statističke metode. Promatrani profesionalni čimbenici (metoda rada, model gospodarenja i prsni promjer stabla) i osobni čimbenici (životna dob, visina i indeks tjelesne mase) rezultirali su statistički značajnom razlikom u pogledu izmjerenih vrijednosti centra mase. Na osnovi svega navedenoga daljnja kinematička istraživanja u šumarstvu trebala bi pridonijeti jačemu uključivanju rješenja Industrije 5.0 u sječu i izradu drva, posebno u ručno-strojni rad, primjenom tehnologija virtualne stvarnosti tijekom obuke radnika ili primjenom najnovijih tehnoloških rješenja u smislu jačanja ljudskoga rada s jedne strane te povećanja sigurnosti i zaštite zdravlja s druge strane.
由于机械化的发展和高科技在木材采伐业中的应用，在南欧和东欧，甚至更远的地方，手推链锯的方法仍然盛行。苏美尔伐木工人在此类作业中的生物力学效率被归类为 "非常高"。质量中心百分比在了解噪声失调的姿势和职业风险暴露方面具有重要作用，无论是作为失调整体过程的一部分，还是作为失调技术单一要素的一部分。在噪声技术的整体过程中，或在噪声技术的单个要素中，质量百分比都发挥着重要作用。Xsens MVN Link 覆盖扫描设备用于测量质量中心的位置（n = 28 个噪声雷达，即 28 个校准雷达），是一种最先进的技术，可在实际地形条件下获取数据。对记录数据的分析采用了描述性和推断性统计方法。Promatrani profesionalni čimbenici (metod rada, modeli ekonomenja i prsni promjer stabla) i osobni čimbenici (životna doba, visina i indeks tjelesne mase) rezultirali su statistički značajnom razlikom u pogledu izmjerenih vrijednosti centra mass.在工业 5.0 的应用领域中，我们可以从以下几个方面入手：人机界面、先进的虚拟存储技术和先进的工业 5.0 应用技术。
{"title":"Određivanje položaja centra mase radnika pri radu motornom pilom pomoću Xsens odijela za snimanje pokreta","authors":"Matija Landekić, Matija Bakarić, Zdravko Pandur, Marina Bačić","doi":"10.5552/nms.2023.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2023.1","url":null,"abstract":"Unatoč razvoju mehanizacije i primjeni visokih tehnologija u sustavima pridobivanja drva ručno-strojni rad motornom pilom i dalje prevladava u Jugoistočnoj Europi, ali i šire. Biomehaničko opterećenje šumskoga radnika u takvim operacijama kategorizirano je kao »vrlo veliko«. Procjena centra mase pritom ima važnu ulogu u razumijevanju izloženosti šumskih radnika posturalnim i profesionalnim rizicima, bilo kao dio cjelokupnoga procesa rada ili kao dio pojedinoga elementa radne tehnike. U skladu s tim cilj ovoga istraživanja sastoji se u određivanju položaja centra mase radnika s motornom pilom s obzirom na tri ključna radna elementa pri sječi stabala (izvođenje zasjeka, izvođenje završnoga reza i zabijanje klina sjekirom) te njegove povezanosti s osobnim i profesionalnim čimbenicima. Za mjerenje položaja centra mase (n = 28 šumskih radilišta, što ujedno čini 28 uzorkovanih radnika) korišteno je odijelo za snimanje pokreta Xsens MVN Link kao vrhunska tehnologija koja omogućuje prikupljanje podataka u stvarnim terenskim uvjetima. Za analizu snimljenih podataka primijenjene su deskriptivne i inferencijalne statističke metode. Promatrani profesionalni čimbenici (metoda rada, model gospodarenja i prsni promjer stabla) i osobni čimbenici (životna dob, visina i indeks tjelesne mase) rezultirali su statistički značajnom razlikom u pogledu izmjerenih vrijednosti centra mase. Na osnovi svega navedenoga daljnja kinematička istraživanja u šumarstvu trebala bi pridonijeti jačemu uključivanju rješenja Industrije 5.0 u sječu i izradu drva, posebno u ručno-strojni rad, primjenom tehnologija virtualne stvarnosti tijekom obuke radnika ili primjenom najnovijih tehnoloških rješenja u smislu jačanja ljudskoga rada s jedne strane te povećanja sigurnosti i zaštite zdravlja s druge strane.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"294 9","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138996838","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu se prikazuje proces proizvodnje toplinske i električne energije u kogeneracijskom postrojenju te proces proizvodnje drvnih peleta. Cilj je ovoga rada analizirati dobit energije (EROI) od energenata koji nastaju kao proizvod sadržan u toplinskoj i električnoj energiji te energiji koja je sadržana u drvnim peletima. Prema dobivenim rezultatima proizvodnja samo električne energije iz drvne biomase u kogeneracijskom postrojenju nije isplativa s energijske točke gledišta jer je dobivena električna energija tek 1,43 puta veća od uložene energije drva (EROIel = 1,43 : 1). Dobivena je toplinska energija 4,38 puta veća od uložene energije drva (EROItopl = 4,38 : 1), dok je dobivena energija kod proizvedenih drvnih peleta 4,81 puta veća od uložene energije drva (EROIpel = 4,81 : 1). Takav dobitak energije u proizvodnji toplinske energije u kogeneracijskom postrojenju i drvnih peleta energijski je isplativ, ali je višestruko nepovoljniji u odnosu na upotrebu drvne sječke, a posebice u odnosu na upotrebu kratko cijepanoga drva u kotlovima za dobivanje samo toplinske energije. Drvo je obnovljiv izvor energije i njegovom ekonomičnom upotrebom može se stvoriti značajan energijski dobitak, ali zbog trenda upotrebe obnovljivih izvora energije i sve veće potrebe za električnom energijom takav je način dobivanja električne energije financijski isplativ, iako on nije opravdan s gledišta energijske isplativosti.
该系列展示了热电联产厂的热能和电力生产过程以及木质颗粒的生产过程。本报告的目的是分析热电联产产生的能源产品和木质颗粒产生的能源的能源产出率（EROI）。Prema dobivenim rezultatima proizvodnja samo električne energije iz drvne biomase u kogeneracijskom postrojenju nije isplativa s energeije točke gledišta jer je dobivena električna energija tek 1,43 puta veća od uložene energije drva (EROIel = 1,43 : 1).Dobivena je toplinska energija 4,38 puta ve vea od uložene energije drva (EROItopl = 4,38 : 1), dok je dobivena energija kod produkenih drvnih pelleta 4,81 puta ve vea od uložene energije drva (EROIpel = 4,81 : 1)。在发电厂生产的最高电能和普通电能是等价的，因此，在发电厂生产的最高电能和普通电能是等价的，在发电厂生产的普通电能和普通电能是等价的，因此，在发电厂生产的最高电能和普通电能是等价的。在能源和经济发展的大背景下，能源需求的增长将成为一种趋势，同时，能源需求的增长也将成为一种模式。
{"title":"Usporedba dobiti energije kogeneracijskoga postrojenja i proizvodnje drvnih peleta","authors":"Zdravko Pandur, Marina Bačić, Kruno Lepoglavec","doi":"10.5552/nms.2023.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2023.5","url":null,"abstract":"U radu se prikazuje proces proizvodnje toplinske i električne energije u kogeneracijskom postrojenju te proces proizvodnje drvnih peleta. Cilj je ovoga rada analizirati dobit energije (EROI) od energenata koji nastaju kao proizvod sadržan u toplinskoj i električnoj energiji te energiji koja je sadržana u drvnim peletima. Prema dobivenim rezultatima proizvodnja samo električne energije iz drvne biomase u kogeneracijskom postrojenju nije isplativa s energijske točke gledišta jer je dobivena električna energija tek 1,43 puta veća od uložene energije drva (EROIel = 1,43 : 1). Dobivena je toplinska energija 4,38 puta veća od uložene energije drva (EROItopl = 4,38 : 1), dok je dobivena energija kod proizvedenih drvnih peleta 4,81 puta veća od uložene energije drva (EROIpel = 4,81 : 1). Takav dobitak energije u proizvodnji toplinske energije u kogeneracijskom postrojenju i drvnih peleta energijski je isplativ, ali je višestruko nepovoljniji u odnosu na upotrebu drvne sječke, a posebice u odnosu na upotrebu kratko cijepanoga drva u kotlovima za dobivanje samo toplinske energije. Drvo je obnovljiv izvor energije i njegovom ekonomičnom upotrebom može se stvoriti značajan energijski dobitak, ali zbog trenda upotrebe obnovljivih izvora energije i sve veće potrebe za električnom energijom takav je način dobivanja električne energije financijski isplativ, iako on nije opravdan s gledišta energijske isplativosti.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"8 13","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138970679","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
M. Šporčić, Matija Landekić, Matija Bakarić, David Mijoč
Šumarski se sektor danas naglašeno suočava s problemom nedostatka šumskih radnika te velikim izazovom osiguranja kvalificirane, visokoučinkovite i stabilne održive radne snage. U ovom se radu, na osnovi ispitivanja provedenih u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH), prikazuju stajališta o tome što je potrebno za snažnije regrutiranje radnika u šumarstvu. Provedena ispitivanja obuhvatila su tri skupine ispitanika: šumske radnike zaposlene u javnim i privatnim šumarskim poduzećima, šumarske stručnjake zaposlene u praksi (šumarskim poduzećima) te predstavnike različitih tijela državne šumarske uprave i ostalih šumarskih institucija, udruga i sl. Rezultati istraživanja, uz stajališta o nedostatku radnika, njihova privlačenja u šumarstvo i položaja u društvu, uključuju i procjenu značenja pojedinih čimbenika za uspješnije regrutiranje nedostatne šumarske radne snage, odnosno povećanje atraktivnosti zapošljavanja u šumarskom sektoru i djelatnosti pridobivanja drva. Utvrđeno je da većina ispitanika smatra da je problem nedostatka radne snage već duže vrijeme naglašeno prisutan u šumarstvu FBiH (40,2 %), odnosno da taj problem postoji s jasnom tendencijom pogoršanja stanja (53,6 %). Glavnim razlogom odabira profesije šumskih radnika većina ispitanika navodi nemogućnost pronalaženje drugoga posla (41,8 %), a za time slijedi obiteljska tradicija rada u šumarstvu i »nasljeđivanje« posla od oca ili člana obitelji (32,6 %). Ispitanici su također ocijenili da u društvu prevladava negativna percepcija radnoga mjesta šumskih radnika i da okolina njihovo zanimanje doživljava kao manje vrijedan posao. Najvažnijim čimbenicima za snažnije regrutiranje radnika u šumarstvu označeni su: stabilnost posla i redovitost primanja, veće redovite plaće i zajamčeno povećanje s godinama radnoga staža, socijalna prava radnika i radni uvjeti, beneficirani radni staž te konkurentna početna plaća. Svrha se rada sastoji u potrebnoj senzibilizaciji struke i javnosti na pitanja radne snage u šumarstvu, njezina položaja i statusa te u pružanju podloga koje mogu biti važan doprinos privlačenju radnika i povećanju interesa za šumski rad, odnosno ukupnomu unapređenju stanja i održivosti radne snage u šumarstvu.
{"title":"Što je potrebno za snažnije regrutiranje radnika u šumarstvu","authors":"M. Šporčić, Matija Landekić, Matija Bakarić, David Mijoč","doi":"10.5552/nms.2023.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2023.2","url":null,"abstract":"Šumarski se sektor danas naglašeno suočava s problemom nedostatka šumskih radnika te velikim izazovom osiguranja kvalificirane, visokoučinkovite i stabilne održive radne snage. U ovom se radu, na osnovi ispitivanja provedenih u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH), prikazuju stajališta o tome što je potrebno za snažnije regrutiranje radnika u šumarstvu. Provedena ispitivanja obuhvatila su tri skupine ispitanika: šumske radnike zaposlene u javnim i privatnim šumarskim poduzećima, šumarske stručnjake zaposlene u praksi (šumarskim poduzećima) te predstavnike različitih tijela državne šumarske uprave i ostalih šumarskih institucija, udruga i sl. Rezultati istraživanja, uz stajališta o nedostatku radnika, njihova privlačenja u šumarstvo i položaja u društvu, uključuju i procjenu značenja pojedinih čimbenika za uspješnije regrutiranje nedostatne šumarske radne snage, odnosno povećanje atraktivnosti zapošljavanja u šumarskom sektoru i djelatnosti pridobivanja drva. Utvrđeno je da većina ispitanika smatra da je problem nedostatka radne snage već duže vrijeme naglašeno prisutan u šumarstvu FBiH (40,2 %), odnosno da taj problem postoji s jasnom tendencijom pogoršanja stanja (53,6 %). Glavnim razlogom odabira profesije šumskih radnika većina ispitanika navodi nemogućnost pronalaženje drugoga posla (41,8 %), a za time slijedi obiteljska tradicija rada u šumarstvu i »nasljeđivanje« posla od oca ili člana obitelji (32,6 %). Ispitanici su također ocijenili da u društvu prevladava negativna percepcija radnoga mjesta šumskih radnika i da okolina njihovo zanimanje doživljava kao manje vrijedan posao. Najvažnijim čimbenicima za snažnije regrutiranje radnika u šumarstvu označeni su: stabilnost posla i redovitost primanja, veće redovite plaće i zajamčeno povećanje s godinama radnoga staža, socijalna prava radnika i radni uvjeti, beneficirani radni staž te konkurentna početna plaća. Svrha se rada sastoji u potrebnoj senzibilizaciji struke i javnosti na pitanja radne snage u šumarstvu, njezina položaja i statusa te u pružanju podloga koje mogu biti važan doprinos privlačenju radnika i povećanju interesa za šumski rad, odnosno ukupnomu unapređenju stanja i održivosti radne snage u šumarstvu.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"4 4","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139000328","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Mikroklima je specifična klima nekoga manjega, a često ograničenoga prostora, šume, livade, nekih reljefnih oblika itd. Ona ovisi o makroklimi širega prostora, ali i o drugim stanišnim i sastojinskim čimbenicima. Cilj je istraživanja bio analizirati mikroklimu vrtače ili ponikve, krškoga fenomena. Istraživanje je obavljeno na području Cipala u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit. Mikroklima je izmjerena na tri različite pozicije vrtače, a to su obod (rub), sredina i dno vrtače. Izmjereni su klimatski elementi temperatura zraka (°C), relativna vlažnost zraka (%), temperatura tla (°C) i volumetrijska vlaga tla (%). Najveća je amplituda temperature zraka bila na obodu vrtače. Temperatura se zraka smanjivala s dubinom vrtače, a relativna se vlaga zraka povećavala s dubinom vrtače. Za oba je klimatska elementa postojala statistički značajna razlika samo na dnu vrtače. Temperaturni gradijent u vrtači je iznosio 0,7 °C. Temperatura se tla značajno smanjivala od oboda vrtače do dna vrtače. Apsolutna minimalna vrijednost vlage tla bila je na obodu vrtače, a apsolutna maksimalna vlaga tla bila je na sredini vrtače, gdje je utvrđena i najveće kolebanje vlage tla. Volumetrijska se vlaga tla statistički značajno razlikovala na sva tri mjesta u vrtači. Mikroklima vrtače utjecala je na obrnuti raspored šumskih ekosustava s obzirom na nadmorsku visinu.
小气候是指狭小但往往有限的空间、噪音、livade、某些地貌等的特定气候，是指广阔区域的宏观气候，或其他住房和居住条件的宏观气候。本研究的目的是分析天坑或天坑的小气候，这是一种 Krško 现象。调查在 Sjeverni Velebit 国家公园的 Cipala 地区进行。小气候是在天坑的三个不同位置测量的，分别是 a to su obod（反向）、sredina i dno 天坑。测量的气候要素包括空气温度（°C）、相对湿度（%）、土壤温度（°C）和土壤体积湿度（%）。 天坑周边的空气温度幅度最大。空气温度随着天坑底部的增加而降低，但相对空气湿度随着天坑底部的增加而增加。对于这两种气候要素，只有在钻孔底部才有显著的统计学差异。天坑内的温度梯度为 0.7 °C。土壤水分含量的绝对最小值出现在钻孔周边，而土壤水分含量的绝对最大值则出现在钻孔中部，这里的土壤水分波动最大。从统计学角度看，钻孔中三个位置的土壤水分体积差异都很大。Mikroklima vrtače utjecala je na obránuti raspored noiseskih ekosustava s obzirom na nadmorsku visinu.
{"title":"Mikroklimatski uvjeti u vrtači na području krša","authors":"D. Ugarković, Karla Soldo, Ivica Tikvić","doi":"10.5552/nms.2023.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2023.7","url":null,"abstract":"Mikroklima je specifična klima nekoga manjega, a često ograničenoga prostora, šume, livade, nekih reljefnih oblika itd. Ona ovisi o makroklimi širega prostora, ali i o drugim stanišnim i sastojinskim čimbenicima. Cilj je istraživanja bio analizirati mikroklimu vrtače ili ponikve, krškoga fenomena. Istraživanje je obavljeno na području Cipala u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit. Mikroklima je izmjerena na tri različite pozicije vrtače, a to su obod (rub), sredina i dno vrtače. Izmjereni su klimatski elementi temperatura zraka (°C), relativna vlažnost zraka (%), temperatura tla (°C) i volumetrijska vlaga tla (%). Najveća je amplituda temperature zraka bila na obodu vrtače. Temperatura se zraka smanjivala s dubinom vrtače, a relativna se vlaga zraka povećavala s dubinom vrtače. Za oba je klimatska elementa postojala statistički značajna razlika samo na dnu vrtače. Temperaturni gradijent u vrtači je iznosio 0,7 °C. Temperatura se tla značajno smanjivala od oboda vrtače do dna vrtače. Apsolutna minimalna vrijednost vlage tla bila je na obodu vrtače, a apsolutna maksimalna vlaga tla bila je na sredini vrtače, gdje je utvrđena i najveće kolebanje vlage tla. Volumetrijska se vlaga tla statistički značajno razlikovala na sva tri mjesta u vrtači. Mikroklima vrtače utjecala je na obrnuti raspored šumskih ekosustava s obzirom na nadmorsku visinu.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"254 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138997015","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Količina snježne oborine mijenja se po pojedinim razdobljima. Povećanje temperature zraka, kao jedno od obilježja klimatskih promjena, osobito utječe i na snježne uvjete. Cilj je ovoga istraživanja bio analiza trenda broja dana sa snijegom i kretanje maksimalne visine snijega te usporedba srednjega broja dana i maksimalne visine snijega s višegodišnjim prosjekom 1981–2010. i s prijašnjim podacima opisa klime. Istraživanje je provedeno na dvjema meteorološkim postajama (Baške Oštarije i Oltari) u gorskom vegetacijskom pojasu te na meteorološkoj postaji Zavižan u pretplaninskom vegetacijskom pojasu. Analiza je trenda napravljena Mann-Kendallovim testom. T-testom je uspoređen broj dana sa snijegom i maksimalna visina snijega s višegodišnjim prosjekom (referentnim nizom) i podacima iz opisa klime vegetacijskih pojasa 1948–1960. godine. Prosječan broj dana sa snijegom (≥ 1 cm) u gorskom vegetacijskom pojasu na meteorološkoj postaji Baške Oštarije iznosio je 66, na meteorološkoj postaji Oltari iznosio je 91 dan, a u pretplaninskom vegetacijskom pojasu na meteorološkoj postaji Zavižan iznosio je 158 dana. Maksimalna visina snijega u gorskom pojasu prosječno je iznosila 60,09 cm, odnosno 78,25 cm, dok je u pretplaninskom pojasu bila 165,04 cm. Za meteorološku postaju Oltari, u gorskom vegetacijskom pojasu, statistički je značajan trend smanjivanja broja dana sa snijegom ≥ 1 cm. Na Zavižanu, u pretplaninskom vegetacijskom pojasu, ustanovljen je statistički značajan trend smanjivanja broja dana sa snijegom ≥ 1 cm, ≥ 10 cm i ≥ 30 cm visine. Na Zavižanu je recentni prosječan broj dana sa snijegom od ≥ 1 cm do ≥ 30 cm bio značajno niži u odnosu na višegodišnji prosjek 1981–2010. Prema rezultatima pojedinačnoga t-testa broj dana sa snijegom (> 1 cm) i maksimalna visina snijega (cm) značajno su manje na području obaju vegetacijskih pojasa u odnosu na razdoblje 1948–1960. godine.
{"title":"Promjena snježnih uvjeta gorskoga i pretplaninskoga vegetacijskoga pojasa Velebita","authors":"D. Ugarković, Karlo Roksa, Ivica Tikvić","doi":"10.5552/nms.2023.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2023.4","url":null,"abstract":"Količina snježne oborine mijenja se po pojedinim razdobljima. Povećanje temperature zraka, kao jedno od obilježja klimatskih promjena, osobito utječe i na snježne uvjete. Cilj je ovoga istraživanja bio analiza trenda broja dana sa snijegom i kretanje maksimalne visine snijega te usporedba srednjega broja dana i maksimalne visine snijega s višegodišnjim prosjekom 1981–2010. i s prijašnjim podacima opisa klime. Istraživanje je provedeno na dvjema meteorološkim postajama (Baške Oštarije i Oltari) u gorskom vegetacijskom pojasu te na meteorološkoj postaji Zavižan u pretplaninskom vegetacijskom pojasu. Analiza je trenda napravljena Mann-Kendallovim testom. T-testom je uspoređen broj dana sa snijegom i maksimalna visina snijega s višegodišnjim prosjekom (referentnim nizom) i podacima iz opisa klime vegetacijskih pojasa 1948–1960. godine. Prosječan broj dana sa snijegom (≥ 1 cm) u gorskom vegetacijskom pojasu na meteorološkoj postaji Baške Oštarije iznosio je 66, na meteorološkoj postaji Oltari iznosio je 91 dan, a u pretplaninskom vegetacijskom pojasu na meteorološkoj postaji Zavižan iznosio je 158 dana. Maksimalna visina snijega u gorskom pojasu prosječno je iznosila 60,09 cm, odnosno 78,25 cm, dok je u pretplaninskom pojasu bila 165,04 cm. Za meteorološku postaju Oltari, u gorskom vegetacijskom pojasu, statistički je značajan trend smanjivanja broja dana sa snijegom ≥ 1 cm. Na Zavižanu, u pretplaninskom vegetacijskom pojasu, ustanovljen je statistički značajan trend smanjivanja broja dana sa snijegom ≥ 1 cm, ≥ 10 cm i ≥ 30 cm visine. Na Zavižanu je recentni prosječan broj dana sa snijegom od ≥ 1 cm do ≥ 30 cm bio značajno niži u odnosu na višegodišnji prosjek 1981–2010. Prema rezultatima pojedinačnoga t-testa broj dana sa snijegom (> 1 cm) i maksimalna visina snijega (cm) značajno su manje na području obaju vegetacijskih pojasa u odnosu na razdoblje 1948–1960. godine.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"123 22","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138999622","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Jusuf Musić, Velid Halilović, Jelena Knežević, Admir Avdagić, H. Koljić
S obzirom na sve veći nedostatak šumskih radnika i zbog toga na otežano ostvarivanje plana sječe neizbježno je da šumarska poduzeća razmatraju, među ostalim, mogućnosti uporabe suvremenih strojeva u tehnološkom procesu sječe stabala i izrade drvnih sortimenata i forvardera u fazi izvoženja drva. Primjena te tehnologije rada u šumarstvu BiH nameće i potrebu istraživanja njezina utjecaja na šumski ekosustav. Stoga se u ovom radu prikazuju rezultati oštećivanja preostalih stabala u sastojini pri primjeni djelomično i potpuno mehaniziranoga sustava pridobivanja drva. Istraživanje je provedeno na području kojim gospodari Šumsko privredno društvo »Unsko-sanske šume« d.o.o. Bosanska Krupa, u Podružnici šumarija Ključ. U dva šumska odjela postavljena je mreža dimenzija 200 × 200 m i ogledne plohe u obliku kruga polumjera 25 m i površine 0,19625 ha. Analizirana su sva oštećena preostala stabla na oglednim plohama prsnoga promjera iznad 5 cm i snimljeni ovi podaci: vrsta drveća, prsni promjer, vrsta oštećenja, mjesto oštećenja i veličina oštećenja. U jednom analiziranom šumskom odjelu primijenjeni su ručno-strojna sječa i izrada motornim pilama te forvarder, skider s vitlom i samarica za privlačenje drva – djelomično mehanizirani sustav pridobivanja drva. U drugom šumskom odjelu primijenjen je harvester za sječu stabala i izradu šumskih drvnih sortimenata ili samo za izradu šumskih drvnih sortimenata od stabala posječenih motornom pilom (udaljenija stabla od puta i stabla velikih promjera), te forvarder za privlačenje (izvoženje) drva – uvjetno određeno kao potpuno mehanizirani sustav pridobivanja drva (sustav harvester i forvarder). Primjena harvestera i forvardera u tehnološkom procesu pridobivanja drva uzrokovala je oštećenja na 13,21 % preostalih stabala u analiziranom šumskom odjelu koji obuhvaća visoke šume s prirodnom obnovom i šumske kulture. Analiza prikupljenih podataka pokazala je da ne postoje statistički značajne razlike u udjelu oštećenih stabala tijekom primjene promatranih sustava pridobivanja drva u visokim šumama s prirodnom obnovom (χ2 p = 0,1005). Najčešća vrsta oštećenja u oba slučaja je »oguljena kora i oštećeno drvo«. Najveći je broj oštećenja zabilježen na žilištu i pridanku kod djelomično mehaniziranoga sustava pridobivanja drva, odnosno na deblu i pridanku kod potpuno mehaniziranoga sustava pridobivanja drva. Radi dobivanja pouzdanijih rezultata potrebno je nastaviti sa sličnim istraživanjima kojima bi se obuhvatio veći broj utjecajnih čimbenika.
在波黑伐木业中应用该技术也意味着需要调查其对波黑伐木业生态系统的影响。这项技术在波黑伐木业中的应用也意味着有必要调查其对波黑伐木业生态系统的影响。Stoga se u ovom radu pokazuju výsledky oštećivanja pozostalih stabala u sastojini pri primjeni djelomično i potpuno mechaniranogo sustava pridobivanja drva.该公司是一家名为 "Unsko-sanske šume" d.o.o. 的私营企业。Bosanska Krupa，位于 Šumarija 的 Ključ 分支。在两个Šumba 保护区建立了 200 × 200 米的网格和半径为 25 米的圆形观景平台，占地面积为 0.19625 公顷。对以下方面进行的分析表明，Šumba 保护区内有 5 厘米高的观景台，并有以下几种观景设备：顶部钻孔机、顶部钻孔机、顶部观景台、mjesto 观景台和垂直观景台。在分析苏美尔人的历史时，首先要分析的是苏美尔人的 "无机 "和 "有机 "特征，然后再分析苏美尔人的 "无机 "和 "有机 "特征，最后再分析苏美尔人的 "无机 "和 "有机 "特征，最后再分析苏美尔人的 "无机 "和 "有机 "特征。在第二节苏美尔语中，有一个收割机，用于收割秸秆（秸秆收割机和秸秆收割机），还有一个收割机，用于收割秸秆（秸秆收割机和秸秆收割机）--用于机械化收割秸秆（秸秆收割机和秸秆收割机）。初级收割机和贮藏机技术在收割机和贮藏机技术分析中的稳定性为 13.21%。对汇总数据的分析表明，在应用 promatranih sustava pridobivanja drva u visokim šumama s prirodnom obnovom 后，受影响的电线杆数量在统计上没有显著差异（χ2 p = 0,1005）。 两种情况下最常见的损坏类型都是 "木头烧焦和木头烧焦"。在 djelomicko 机械化取柴系统的树干和边材上，以及在 potpuno 机械化取柴系统的树干和边材上发现的木片数量最多。为了获得足够的效果，有必要对木材进行切片处理，应使用更多的木材采伐机。
{"title":"Štete na dubećim stablima pri primjeni različitih sustava pridobivanja drva","authors":"Jusuf Musić, Velid Halilović, Jelena Knežević, Admir Avdagić, H. Koljić","doi":"10.5552/nms.2023.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2023.3","url":null,"abstract":"S obzirom na sve veći nedostatak šumskih radnika i zbog toga na otežano ostvarivanje plana sječe neizbježno je da šumarska poduzeća razmatraju, među ostalim, mogućnosti uporabe suvremenih strojeva u tehnološkom procesu sječe stabala i izrade drvnih sortimenata i forvardera u fazi izvoženja drva. Primjena te tehnologije rada u šumarstvu BiH nameće i potrebu istraživanja njezina utjecaja na šumski ekosustav. Stoga se u ovom radu prikazuju rezultati oštećivanja preostalih stabala u sastojini pri primjeni djelomično i potpuno mehaniziranoga sustava pridobivanja drva. Istraživanje je provedeno na području kojim gospodari Šumsko privredno društvo »Unsko-sanske šume« d.o.o. Bosanska Krupa, u Podružnici šumarija Ključ. U dva šumska odjela postavljena je mreža dimenzija 200 × 200 m i ogledne plohe u obliku kruga polumjera 25 m i površine 0,19625 ha. Analizirana su sva oštećena preostala stabla na oglednim plohama prsnoga promjera iznad 5 cm i snimljeni ovi podaci: vrsta drveća, prsni promjer, vrsta oštećenja, mjesto oštećenja i veličina oštećenja. U jednom analiziranom šumskom odjelu primijenjeni su ručno-strojna sječa i izrada motornim pilama te forvarder, skider s vitlom i samarica za privlačenje drva – djelomično mehanizirani sustav pridobivanja drva. U drugom šumskom odjelu primijenjen je harvester za sječu stabala i izradu šumskih drvnih sortimenata ili samo za izradu šumskih drvnih sortimenata od stabala posječenih motornom pilom (udaljenija stabla od puta i stabla velikih promjera), te forvarder za privlačenje (izvoženje) drva – uvjetno određeno kao potpuno mehanizirani sustav pridobivanja drva (sustav harvester i forvarder). Primjena harvestera i forvardera u tehnološkom procesu pridobivanja drva uzrokovala je oštećenja na 13,21 % preostalih stabala u analiziranom šumskom odjelu koji obuhvaća visoke šume s prirodnom obnovom i šumske kulture. Analiza prikupljenih podataka pokazala je da ne postoje statistički značajne razlike u udjelu oštećenih stabala tijekom primjene promatranih sustava pridobivanja drva u visokim šumama s prirodnom obnovom (χ2 p = 0,1005). Najčešća vrsta oštećenja u oba slučaja je »oguljena kora i oštećeno drvo«. Najveći je broj oštećenja zabilježen na žilištu i pridanku kod djelomično mehaniziranoga sustava pridobivanja drva, odnosno na deblu i pridanku kod potpuno mehaniziranoga sustava pridobivanja drva. Radi dobivanja pouzdanijih rezultata potrebno je nastaviti sa sličnim istraživanjima kojima bi se obuhvatio veći broj utjecajnih čimbenika.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"10 6","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139000075","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Ovaj rad prikazuje analizu dvaju temeljnih mehanizama potrajnosti osnovne razine sigurnosti i zaštite na radu u šumarskom sektoru Republike Hrvatske. Za potrebe istraživanja proveden je telefonski anketni upitnik među poslovnim subjektima koji se bave osposobljavanjem radnika za rad na siguran način i stručnim osposobljavanjem radnika za rukovanje sredstvima za rad. Istraživanje je provedeno krajem 2022. i početkom 2023. godine. Uzorak ispitanika obuhvatio je 93 pravna subjekta koji su telefonski kontaktirani, njih 39 odnosno 42 % pristalo je na anketiranje. U rezultatima se vidi da od svih koji su pristali na anketiranje njih 36 provodi osposobljavanje za rad na siguran način u šumarstvu, dok njih 9 od 36 provodi i stručno osposobljavanje za rukovanje sredstvom za rad koje je primjenjivo u šumarstvu. Da bi se dobila bolja slika stanja te mogućnosti poboljšanja, provedena je usporedba sa sličnim istraživanjem objavljenim 2018. godine. Brojčani su elementi vrlo slični u broju izvođača svih osposobljavanja i broju zaposlenih, dok su uočena značajnija poboljšanja u broju održanih sati predavanja i praktičnoga dijela u korist posljednjega istraživanja.
{"title":"Stanje pružatelja osposobljavanja šumskih radnika u šumarskom sektoru Republike Hrvatske","authors":"Matija Bakarić, Matija Landekić, Karlo Beljan","doi":"10.5552/nms.2023.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2023.6","url":null,"abstract":"Ovaj rad prikazuje analizu dvaju temeljnih mehanizama potrajnosti osnovne razine sigurnosti i zaštite na radu u šumarskom sektoru Republike Hrvatske. Za potrebe istraživanja proveden je telefonski anketni upitnik među poslovnim subjektima koji se bave osposobljavanjem radnika za rad na siguran način i stručnim osposobljavanjem radnika za rukovanje sredstvima za rad. Istraživanje je provedeno krajem 2022. i početkom 2023. godine. Uzorak ispitanika obuhvatio je 93 pravna subjekta koji su telefonski kontaktirani, njih 39 odnosno 42 % pristalo je na anketiranje. U rezultatima se vidi da od svih koji su pristali na anketiranje njih 36 provodi osposobljavanje za rad na siguran način u šumarstvu, dok njih 9 od 36 provodi i stručno osposobljavanje za rukovanje sredstvom za rad koje je primjenjivo u šumarstvu. Da bi se dobila bolja slika stanja te mogućnosti poboljšanja, provedena je usporedba sa sličnim istraživanjem objavljenim 2018. godine. Brojčani su elementi vrlo slični u broju izvođača svih osposobljavanja i broju zaposlenih, dok su uočena značajnija poboljšanja u broju održanih sati predavanja i praktičnoga dijela u korist posljednjega istraživanja.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"15 29","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138970575","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Rad obrađuje dimenzijske značajke utovarnoga prostora forvardera, a koje norma ISO 13860 (2016) određuje trima dimenzijama zasnovanim na neposrednom mjerenju (duljina utovarnoga prostora, širina između držača tereta, visina držača tereta) te dvjema posrednim (računske) dimenzijama (površina poprečnoga presjeka utovarnoga prostora forvardera i visina težišta tereta). Iako za te pokazatelje utovarnoga prostora forvardera norma ISO 13860 (2016) daje definicije, za dva računska pokazatelja nije objašnjen način njihova izračuna te na kojim se dimenzijama utovarnoga prostora zasnivaju.Poticaji za pisanje ovoga rada jesu: 1) pojašnjenje važnosti poznavanja dimenzijskih pokazatelja utovarnoga prostora forvardera, 2) izrada prijedloga načina izračuna poprečnoga presjeka utovarnoga prostora forvardera i visine težišta tereta forvardera te 3) određivanje dodatnih potrebnih mjernih dimenzijskih značajki utovarnoga prostora.Na osnovi predloženih mjerenja prikazane su dimenzije, ali i računske značajke utovarnoga prostora osmokotačnoga forvardera Komatsu 875.
该系列描述了货代装载空间的尺寸特征，ISO 13860 (2016) 用三个基于直接测量的尺寸（装载空间的宽度、地形支架之间的宽度、地形支架的高度）和两个间接（计算）尺寸（货代装载空间平均横截面的面积和地形支架的高度）对其进行了定义。根据 ISO 13860 (2016) 标准中的定义，计算时不需要使用计算公式。计算方法包括：1）计算前列腺的尺寸；2）计算前列腺的容积和前列腺的大小；3）计算前列腺的最大尺寸。根据所提供的测量数据，显示了小松 875 八角形搬运车装载空间的尺寸或计算特性。
{"title":"Dimenzijske značajke utovarnoga prostora forvardera","authors":"Tomislav Poršinsky, Andreja Đuka, Mihael Lovrinčević, Maja Moro, Zdravko Pandur, Zoran Bumber","doi":"10.5552/nms.2022.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2022.3","url":null,"abstract":"Rad obrađuje dimenzijske značajke utovarnoga prostora forvardera, a koje norma ISO 13860 (2016) određuje trima dimenzijama zasnovanim na neposrednom mjerenju (duljina utovarnoga prostora, širina između držača tereta, visina držača tereta) te dvjema posrednim (računske) dimenzijama (površina poprečnoga presjeka utovarnoga prostora forvardera i visina težišta tereta). Iako za te pokazatelje utovarnoga prostora forvardera norma ISO 13860 (2016) daje definicije, za dva računska pokazatelja nije objašnjen način njihova izračuna te na kojim se dimenzijama utovarnoga prostora zasnivaju.Poticaji za pisanje ovoga rada jesu: 1) pojašnjenje važnosti poznavanja dimenzijskih pokazatelja utovarnoga prostora forvardera, 2) izrada prijedloga načina izračuna poprečnoga presjeka utovarnoga prostora forvardera i visine težišta tereta forvardera te 3) određivanje dodatnih potrebnih mjernih dimenzijskih značajki utovarnoga prostora.Na osnovi predloženih mjerenja prikazane su dimenzije, ali i računske značajke utovarnoga prostora osmokotačnoga forvardera Komatsu 875.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"15 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"131916051","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
M. Bajrić, D. Sokolovi̇c, J. Musić, Velid Halilović, Jelena Knežević
Rad obrađuje problematiku otvorenosti šuma mrežom primarne šumske prometne infrastrukture te dinamiku građenja, održavanja i rekonstrukcije šumskih cesta u Federaciji BiH od 2005. do 2020. godine. Otvorenost šuma u Federaciji BiH još je značajno ispod potrebne minimalne (15 m/ha za brdsko-planinska područja) za racionalno gospodarenje šumskim resursima. Građenje je novih šumskih cesta imperativ za šumarske tvrtke, međutim dinamika izgradnje novih cesta daleko je ispod potrebne razine. Također, rekonstrukcija postojećih šumskih cesta koje su većinom građene 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća, a čija nosivost nije usklađena sa zahtjevima suvremenih kamionskih skupova, gotovo pa u potpunosti izostaje. Jedan od osnovnih problema za provođenje predmetne analize jest prikaz podataka šumarskih poduzeća u Federaciji BiH, koja rekonstrukciju, održavanje i redovitu sanaciju daju kao jedan podatak, zbog čega realne pokazatelje stvarno izvršenih radova za pojedinačne vrste radova nije moguće na pravi način opisati. Uz kvantitativne podatke koji su dani u radu, također su iskazani i financijski pokazatelji planiranih i realiziranih radova.
{"title":"Analiza otvorenosti, dinamike građenja, održavanja i rekonstrukcije šumskih cesta u Federaciji Bosne i Hercegovine","authors":"M. Bajrić, D. Sokolovi̇c, J. Musić, Velid Halilović, Jelena Knežević","doi":"10.5552/nms.2022.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2022.1","url":null,"abstract":"Rad obrađuje problematiku otvorenosti šuma mrežom primarne šumske prometne infrastrukture te dinamiku građenja, održavanja i rekonstrukcije šumskih cesta u Federaciji BiH od 2005. do 2020. godine. Otvorenost šuma u Federaciji BiH još je značajno ispod potrebne minimalne (15 m/ha za brdsko-planinska područja) za racionalno gospodarenje šumskim resursima. Građenje je novih šumskih cesta imperativ za šumarske tvrtke, međutim dinamika izgradnje novih cesta daleko je ispod potrebne razine. Također, rekonstrukcija postojećih šumskih cesta koje su većinom građene 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća, a čija nosivost nije usklađena sa zahtjevima suvremenih kamionskih skupova, gotovo pa u potpunosti izostaje. Jedan od osnovnih problema za provođenje predmetne analize jest prikaz podataka šumarskih poduzeća u Federaciji BiH, koja rekonstrukciju, održavanje i redovitu sanaciju daju kao jedan podatak, zbog čega realne pokazatelje stvarno izvršenih radova za pojedinačne vrste radova nije moguće na pravi način opisati. Uz kvantitativne podatke koji su dani u radu, također su iskazani i financijski pokazatelji planiranih i realiziranih radova.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"27 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"126957147","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Marin Turkalj, Karlo Beljan, Stjepan Posavec, Damir Barčić, Matija Bakarić
U radu je analizirana uloga ekoturizma na području Plitvičkih dolina, točnije važnost ekoturizma u Općini Rakovica koja je dio širega turističkoga konteksta Nacionalnoga parka. Plitvičke doline šire su područje koje gravitira obližnjemu Nacionalnomu parku Plitvička jezera. Opisan je povijesni razvoj turizma ove regije, definirani su oblici turizma, a naglasak je stavljen na izuzetno važan oblik turizma, na ekoturizam. Ta vrsta turizma na prvo mjesto stavlja očuvanje prirode i okoliša te je glavni pokretač turizma te regije. Sustavnim razvojem ponude usluga, atrakcija i aktivnosti cijelo se područje oko Nacionalnoga parka pretvorilo u jednu od privlačnijih turističkih destinacija u Hrvatskoj pod imenom Plitvičke doline. Kako bi se analizirala ponuda i potražnja toga turističkoga tržišta te zadovoljstvo turista, kreiran je i proveden anketni upitnik među posjetiteljima (vrijeme skupljanja: ljeto 2023, broj ispitanika: 60). Rezultati uključuju analizu frekvencije posjeta te njihovu sezonalnost, ocjenu kvalitete prirodnih resursa, analizu utjecaja ljepote okoliša na zadovoljstvo posjetitelja, stavove posjetitelja o cijeni ulaznica i opću ocjenu nakon posjeta. Zaključak je da treba poraditi na ponudi i kvaliteti sadržaja izvan sezone kako bi se turizam tijekom ljeta rasporedio i na ostala godišnja doba barem donekle.
{"title":"Uloga ekoturizma na području Plitvičkih dolina","authors":"Marin Turkalj, Karlo Beljan, Stjepan Posavec, Damir Barčić, Matija Bakarić","doi":"10.5552/nms.2022.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.5552/nms.2022.8","url":null,"abstract":"U radu je analizirana uloga ekoturizma na području Plitvičkih dolina, točnije važnost ekoturizma u Općini Rakovica koja je dio širega turističkoga konteksta Nacionalnoga parka. Plitvičke doline šire su područje koje gravitira obližnjemu Nacionalnomu parku Plitvička jezera. Opisan je povijesni razvoj turizma ove regije, definirani su oblici turizma, a naglasak je stavljen na izuzetno važan oblik turizma, na ekoturizam. Ta vrsta turizma na prvo mjesto stavlja očuvanje prirode i okoliša te je glavni pokretač turizma te regije. Sustavnim razvojem ponude usluga, atrakcija i aktivnosti cijelo se područje oko Nacionalnoga parka pretvorilo u jednu od privlačnijih turističkih destinacija u Hrvatskoj pod imenom Plitvičke doline. Kako bi se analizirala ponuda i potražnja toga turističkoga tržišta te zadovoljstvo turista, kreiran je i proveden anketni upitnik među posjetiteljima (vrijeme skupljanja: ljeto 2023, broj ispitanika: 60). Rezultati uključuju analizu frekvencije posjeta te njihovu sezonalnost, ocjenu kvalitete prirodnih resursa, analizu utjecaja ljepote okoliša na zadovoljstvo posjetitelja, stavove posjetitelja o cijeni ulaznica i opću ocjenu nakon posjeta. Zaključak je da treba poraditi na ponudi i kvaliteti sadržaja izvan sezone kako bi se turizam tijekom ljeta rasporedio i na ostala godišnja doba barem donekle.","PeriodicalId":113393,"journal":{"name":"Nova mehanizacija šumarstva","volume":"573 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"114295808","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：