{"title":"Biološko suzbijanje Smeđe mramoraste stjenice (Hemiptera: Pentatomidae)","authors":"Ivan Lović, Ankica Sarajlić","doi":"10.33128/ag.84.3.4","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Smeđa mramorasta stjenica (Halyomorpha halys Stål, 1855.) invazivna je, polifagna vrsta stjenice, koja se iz izvornog azijskog područja proširila na područje Sjeverne i Južne Amerike te Europe. Cilj ovoga rada je prikazati dosadašnja istraživanja potencijalnih prirodnih neprijatelja H. halys koji bi se mogli primijeniti za smanjenje populacije. H. halys ima velik broj prirodnih neprijatelja: kukci, gljive, nematode, mikrosporidije, bakterije, virusi i drugi. Prirodni neprijatelji istražuju se i koriste za suzbijanje različitih razvojnih stadija H. halys. Najveća učinkovitost utvrđena je kod parazitskih osica: Trissolcus spp. i Anastatus spp. te entomopatogene gljive (Beauveria bassiana (Bals.-Criv.) Vuill. (1912.) i druge). Potrebna su opsežna istraživanja prije puštanja novih organizama u prirodu, međutim dosadašnjim istraživanjima dokazana je visoka učinkovitost pojedinih vrsta te se njihova primjena zasigurno može preporučiti kao jedna od učinkovitih bioloških mjera suzbijanja H. halys.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"52 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2023-02-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Agronomski glasnik","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.33128/ag.84.3.4","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Smeđa mramorasta stjenica (Halyomorpha halys Stål, 1855.) invazivna je, polifagna vrsta stjenice, koja se iz izvornog azijskog područja proširila na područje Sjeverne i Južne Amerike te Europe. Cilj ovoga rada je prikazati dosadašnja istraživanja potencijalnih prirodnih neprijatelja H. halys koji bi se mogli primijeniti za smanjenje populacije. H. halys ima velik broj prirodnih neprijatelja: kukci, gljive, nematode, mikrosporidije, bakterije, virusi i drugi. Prirodni neprijatelji istražuju se i koriste za suzbijanje različitih razvojnih stadija H. halys. Najveća učinkovitost utvrđena je kod parazitskih osica: Trissolcus spp. i Anastatus spp. te entomopatogene gljive (Beauveria bassiana (Bals.-Criv.) Vuill. (1912.) i druge). Potrebna su opsežna istraživanja prije puštanja novih organizama u prirodu, međutim dosadašnjim istraživanjima dokazana je visoka učinkovitost pojedinih vrsta te se njihova primjena zasigurno može preporučiti kao jedna od učinkovitih bioloških mjera suzbijanja H. halys.