{"title":"L’ouvrage « L’homme et la Terre » et son signification pour le mouvement écologique","authors":"Heinz-Siegfried Strelow","doi":"10.21464/sp38101","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Njemačkog filozofa i karakterologa Ludwiga Klagesa možemo smatrati pionirom ekološkog razmišljanja. Prije svega, svojim je spisom »Čovjek i zemlja«, koji je napisao povodom okupljanja Slobodne njemačke mladeži iz svih saveznih zemalja 1913. na gorju Hoher Meißner kod Kassela, dotad besprimjernom oštrinom javno osudio uništavanje prirode modernoga svijeta. Klages se pritom posve držao tradicije koja je započela romantizmom, a koju su utjelovili rani zaštitnici prirode 19. stoljeća poput Wilhelma Heinricha Riehla i Ernsta Rudorffa. No za razliku od njih, on je duhovni uzrok otuđenja čovjeka od ostatka prirode nazvao jasnim imenom ‒ antropocentrizmom. Po njemu, to je srž kako monoteističkih religija, tako i materijalističkog vjerovanja u napredak koje prevladava još od vremena prosvjetiteljstva. Premda su Klagesova razmišljanja za vrijeme njegova života još bila »glas vapijućeg u pustinji«, ekološki pokreti koji su se pojavili tijekom 1970-ih godina mnoga su njegova gledišta – od biocentrizma do ekologije kao vodeće znanosti – nanovo tematizirali.","PeriodicalId":42186,"journal":{"name":"Synthesis Philosophica","volume":"9 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.1000,"publicationDate":"2023-09-25","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Synthesis Philosophica","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.21464/sp38101","RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"0","JCRName":"PHILOSOPHY","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Njemačkog filozofa i karakterologa Ludwiga Klagesa možemo smatrati pionirom ekološkog razmišljanja. Prije svega, svojim je spisom »Čovjek i zemlja«, koji je napisao povodom okupljanja Slobodne njemačke mladeži iz svih saveznih zemalja 1913. na gorju Hoher Meißner kod Kassela, dotad besprimjernom oštrinom javno osudio uništavanje prirode modernoga svijeta. Klages se pritom posve držao tradicije koja je započela romantizmom, a koju su utjelovili rani zaštitnici prirode 19. stoljeća poput Wilhelma Heinricha Riehla i Ernsta Rudorffa. No za razliku od njih, on je duhovni uzrok otuđenja čovjeka od ostatka prirode nazvao jasnim imenom ‒ antropocentrizmom. Po njemu, to je srž kako monoteističkih religija, tako i materijalističkog vjerovanja u napredak koje prevladava još od vremena prosvjetiteljstva. Premda su Klagesova razmišljanja za vrijeme njegova života još bila »glas vapijućeg u pustinji«, ekološki pokreti koji su se pojavili tijekom 1970-ih godina mnoga su njegova gledišta – od biocentrizma do ekologije kao vodeće znanosti – nanovo tematizirali.