Aspekti kvalitativne istraživačke etike u sociologiji

Abstract

Kvalitativna istraživačka etika u sociologiji primarno je vezana uz brojne metodološke značajke kvalitativnih istraživanja, istraživački kontekst i interakcijski proces provedbe kvalitativnih istraživanja, ali i uz klasičan razvoj etičkih kodeksa socioloških društava i širih etičkih regulacija. Etička se pitanja, konvencionalno gledano, odnose na zaštitu sudionika u istraživanju i u Hrvatskoj su regulirana ponajprije na profesionalnoj i institucionalnoj razini. No imajući u vidu razvoj istraživačkih metoda, novih tehnologija i društvenih promjena koje uključuju sadašnje etičke regulacije, nekoliko je aspekata koji se problematiziraju i povezuju u ovom radu. U radu se kvalitativna istraživačka etika razmatra kroz analizu postojećih etičkih kodeksa u sociologiji, primjenu etičkih procedura u istraživanjima te izazove s kojima se istraživači pritom susreću. Etičke regulacije koje zadnjih godina impliciraju standardizaciju etičkih procedura i istraživačke prakse upućuju na važnost kontinuiranih teorijsko-metodoloških rasprava o istraživačkoj etici, posebice u kvalitativnim istraživanjima. Većina metodološke literature sadržava dio o etičkim procedurama (informiranom pristanku, anonimnosti i povjerljivosti, rizicima i sl.) koje se primjenjuju u sociološkim istraživanjima. Ipak, u njima se uočavaju argumenti da se spomenute procedure unutar kvalitativne istraživačke etike trebaju smjestiti sukladno značajkama kvalitativnih istraživanja koje u sociologiji mogu biti dodatno etički, metodološki i istraživački izazovne. U radu se zaključuje da se specifičnosti kvalitativne istraživačke etike očituju u etičkoj praksi kojom se u kvalitativnim istraživanjima etičke procedure primjenjuju na refleksivan način.