{"title":"Stavovi zdravstvenih radnika o edukaciji u primarnoj zdravstvenoj zaštiti tijekom pandemije covid-19","authors":"Goranka Škeva, Bojana Knežević, Ines Balint, Željko Otmačić","doi":"10.31306/s.64.1.4","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Opasnost od epidemije zarazne bolesti COVID-19, Ministarstvo zdravstva proglasilo je u ožujku 2020. godine za cijelo područje Hrvatske. Rad u zdravstvu tijekom pandemije doveo je zdravstvene djelatnike u povećani stres i rizik od zaraze. Zdravstveni radnici tijekom pandemije moraju koristiti dodatnu osobnu zaštitnu opremu (OZO) kako bi se zaštitili. Cilj istraživanja bio je saznati stavove zdravstvenih djelatnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti o potrebi za dodatnom edukacijom o pravilnoj uporabi osobne zaštitne opreme. Istraživanje je provedeno od listopada 2020. do siječnja 2021. godine. Odgovori su prikupljeni on-line upitnikom. Obavijest o istraživanju poslana je zdravstvenim djelatnicima na e-mail putem stručnih društava u zdravstvu. Upitnik je ispunilo 184 zdravstvenih djelatnika. Najveća skupina ispitanika bili su liječnici (N=146; 79,3 %). Dodatne poslove zbog COVID-19 bolesti obavljalo je 110 (59,8 %) ispitanika. Među dodatne poslove naveli su rad na trijaži, dežurstva u COVID ambulantama, uzimanje briseva, pregled pacijenata s pozitivnim SARS-CoV-2 nalazom, telefonska dežurstva i informacije za pacijente te uzimanje epidemiološke anamneze kao i izricanje mjera samoizolacije. Edukaciju o osobnoj zaštitnoj opremi tijekom školovanja za sadašnje zanimanje imao je svega 71 ispitanik (38,6 %) od kojih je njih 27 odgovorilo da im je to stečeno znanje bilo dovoljno za siguran rad tijekom epidemije. Većina ispitanika (90 %) navodi da želi ići na dodatnu edukaciju o osobnoj zaštitnoj opremi. Na temelju rezultata može se zaključiti da je edukacija potrebna kako tijekom redovitog obrazovanja tako i kroz kontinuiranu medicinsku edukaciju putem stručnih društava.","PeriodicalId":53654,"journal":{"name":"Sigurnost","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-04-05","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Sigurnost","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.31306/s.64.1.4","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"Social Sciences","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Opasnost od epidemije zarazne bolesti COVID-19, Ministarstvo zdravstva proglasilo je u ožujku 2020. godine za cijelo područje Hrvatske. Rad u zdravstvu tijekom pandemije doveo je zdravstvene djelatnike u povećani stres i rizik od zaraze. Zdravstveni radnici tijekom pandemije moraju koristiti dodatnu osobnu zaštitnu opremu (OZO) kako bi se zaštitili. Cilj istraživanja bio je saznati stavove zdravstvenih djelatnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti o potrebi za dodatnom edukacijom o pravilnoj uporabi osobne zaštitne opreme. Istraživanje je provedeno od listopada 2020. do siječnja 2021. godine. Odgovori su prikupljeni on-line upitnikom. Obavijest o istraživanju poslana je zdravstvenim djelatnicima na e-mail putem stručnih društava u zdravstvu. Upitnik je ispunilo 184 zdravstvenih djelatnika. Najveća skupina ispitanika bili su liječnici (N=146; 79,3 %). Dodatne poslove zbog COVID-19 bolesti obavljalo je 110 (59,8 %) ispitanika. Među dodatne poslove naveli su rad na trijaži, dežurstva u COVID ambulantama, uzimanje briseva, pregled pacijenata s pozitivnim SARS-CoV-2 nalazom, telefonska dežurstva i informacije za pacijente te uzimanje epidemiološke anamneze kao i izricanje mjera samoizolacije. Edukaciju o osobnoj zaštitnoj opremi tijekom školovanja za sadašnje zanimanje imao je svega 71 ispitanik (38,6 %) od kojih je njih 27 odgovorilo da im je to stečeno znanje bilo dovoljno za siguran rad tijekom epidemije. Većina ispitanika (90 %) navodi da želi ići na dodatnu edukaciju o osobnoj zaštitnoj opremi. Na temelju rezultata može se zaključiti da je edukacija potrebna kako tijekom redovitog obrazovanja tako i kroz kontinuiranu medicinsku edukaciju putem stručnih društava.