{"title":"Razlike u informacijskom ponašanju zaposlenika","authors":"Darko Lacović","doi":"10.30754/vbh.65.3.1003","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada problematizirati ponašanje djelatnika različitih zanimanja pri traženju i korištenju informacija te iznijeti razlike u informacijskom ponašanju zaposlenika na temelju istraživanja provedenog u istočnoj Hrvatskoj. \nMetodologija. Istraživanje je provedeno u siječnju 2021. godine pomoću kvantitativne metode. Mrežno dostupnu anketu ispunilo je 553 zaposlenika javnih institucija i privatnih poduzeća. Za ispitivanje statističkih razlika koristili su se hi-kvadrat test i Kruskal-Wallisov test. \nRezultati. Nastavno na objavljene rezultate istraživanja s osnovnim deskriptivnim podacima, u ovome radu provedena je daljnja analiza koja je pokazala da postoje statistički značajne razlike u informacijskom ponašanju ispitanika s obzirom na spol, dob, obrazovanje, duljinu radnog staža i sektor rada. Zaposlenice traže informacije češće nego zaposlenici. Ispitanici koji su doktorirali i koji imaju do 20 godina staža u javnom sektoru (sveučilišni nastavnici) u najvećoj mjeri traže informacije za obavljanje radnih zadataka i koriste mrežne izvore. Zaposlenice srednje životne dobi s najvišim stupnjem obrazovanja i ispitanici koji rade do 30 godina na sveučilištu najčešće pronalaze informacije za posao u knjižnici. Mlađi i visokoobrazovani zaposlenici iz javnih institucija pretežito nailaze na poteškoće pri traženju informacija (npr. ograničen pristup kvalitetnim izvorima). \nOgraničenja. U radu se iznose samo oni rezultati istraživanja koji su dobiveni testiranjem statističkih razlika. Uzorak nije reprezentativan na nacionalnoj razini s obzirom na to da su u istraživanju sudjelovali većinom zaposlenici sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera iz Osijeka. \nPraktična primjena. Rezultati istraživanja mogu biti korisni poslodavcima u državnim ustanovama i privatnim poduzetnicima. Knjižničari iz visokoškolskih i narodnih knjižnica mogu osigurati dodatne izvore i organizirati radionice o informacijskoj pismenosti za zaposlenike kao svoje potencijalne korisnike. \nOriginalnost. Originalnost rada očituje se u tome što se u njemu predstavlja istraživanje čija tematika nije dovoljno zastupljena u Hrvatskoj. U radu se prvi put analiziraju razlike u informacijskom ponašanju skupine zaposlenika iz jednog dijela Hrvatske.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.3.1003","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"Social Sciences","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Cilj. Cilj je rada problematizirati ponašanje djelatnika različitih zanimanja pri traženju i korištenju informacija te iznijeti razlike u informacijskom ponašanju zaposlenika na temelju istraživanja provedenog u istočnoj Hrvatskoj.
Metodologija. Istraživanje je provedeno u siječnju 2021. godine pomoću kvantitativne metode. Mrežno dostupnu anketu ispunilo je 553 zaposlenika javnih institucija i privatnih poduzeća. Za ispitivanje statističkih razlika koristili su se hi-kvadrat test i Kruskal-Wallisov test.
Rezultati. Nastavno na objavljene rezultate istraživanja s osnovnim deskriptivnim podacima, u ovome radu provedena je daljnja analiza koja je pokazala da postoje statistički značajne razlike u informacijskom ponašanju ispitanika s obzirom na spol, dob, obrazovanje, duljinu radnog staža i sektor rada. Zaposlenice traže informacije češće nego zaposlenici. Ispitanici koji su doktorirali i koji imaju do 20 godina staža u javnom sektoru (sveučilišni nastavnici) u najvećoj mjeri traže informacije za obavljanje radnih zadataka i koriste mrežne izvore. Zaposlenice srednje životne dobi s najvišim stupnjem obrazovanja i ispitanici koji rade do 30 godina na sveučilištu najčešće pronalaze informacije za posao u knjižnici. Mlađi i visokoobrazovani zaposlenici iz javnih institucija pretežito nailaze na poteškoće pri traženju informacija (npr. ograničen pristup kvalitetnim izvorima).
Ograničenja. U radu se iznose samo oni rezultati istraživanja koji su dobiveni testiranjem statističkih razlika. Uzorak nije reprezentativan na nacionalnoj razini s obzirom na to da su u istraživanju sudjelovali većinom zaposlenici sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera iz Osijeka.
Praktična primjena. Rezultati istraživanja mogu biti korisni poslodavcima u državnim ustanovama i privatnim poduzetnicima. Knjižničari iz visokoškolskih i narodnih knjižnica mogu osigurati dodatne izvore i organizirati radionice o informacijskoj pismenosti za zaposlenike kao svoje potencijalne korisnike.
Originalnost. Originalnost rada očituje se u tome što se u njemu predstavlja istraživanje čija tematika nije dovoljno zastupljena u Hrvatskoj. U radu se prvi put analiziraju razlike u informacijskom ponašanju skupine zaposlenika iz jednog dijela Hrvatske.
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
分享
求助内容：
应助结果提醒方式：
扫码关注我们
