Cilj: Cilj je ovoga rada istražiti bogatu tradiciju i kontinuitet obrazovanja knjižničara na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za rad u informacijskoj službi te prikazati razvoj tog obrazovanja s obzirom na: a) rad odsječkih nastavnika s naglaskom na rad nastavnice Odsjeka Dore Sečić koja je objavom knjige Informacijska služba u knjižnici 1995. godine ocrtala temelje suvremene informacijske službe u Hrvatskoj, b) implementaciju bibliografske paradigme u sadržajima kolegija prijediplomskog i diplomskog studija Informacijskih znanosti, smjer Bibliotekarstvo i c) pripremu za aktualnu reformu studijskog programa. Rezultati: Rad problematizira povijest, sadašnjost i budućnost obrazovanja knjižničara na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu za rad u informacijskoj službi pomoću konceptualizacije toga razvoja u okvirima četiriju programskih odrednica, tj. mogućih uloga knjižničara-informatora: informator-stručnjak, informator-poučavatelj, informator-istraživač i informator-transformator. Metodologija: Rad analizira i uspoređuje povijesne izvore poput redova predavanja Sveučilišta u Zagrebu, studijskih programa Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, relevantnih spomeničkih monografija i drugih izvora te uspoređuje relevantne profile profesionalnih kompetencija za rad u informacijskoj službi s aktualnim studijskim programom Odsjeka. Originalnost/Vrijednost: Rad donosi rijedak uvid u povijest razvoja obrazovanja knjižničara-informatora u Hrvatskoj te dokumentira aktualno stanje i razvojne perspektive obrazovanja knjižničara-informatora u kontekstu studija koje nudi Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
目的：这套丛书旨在介绍萨格勒布大学文学院信息与传播科学系图书馆信息服务教育的丰富传统和连续性，并展示这种教育的发展，其中涉及：a) 系图书馆员的工作，重点是系图书馆员多拉-塞契奇的工作，她于 1995 年出版了《图书馆的信息服务》一书。我们的目标是： a) 在 Hrvatskoj 的信息服务领域开展研究； b) 在 Kolegija prijediplomskog i diploma studija Informacij znanosti, smerjer Bibliotekarstvo 中实施书目文献范式； c) 在研究计划中进行最新的改革。成果。以下是图书馆员-信息员可能扮演的一些角色：信息员-指导者、信息员-教师、信息员-解释者和信息员-转换者。方法：该丛书分析并关联了萨格勒布大学艺术学院信息与传播科学系系列讲座、相关专 著和其他资料中最相关的来源，并将信息服务专业能力的相关概况与萨格勒布大学艺术学院信 息与传播科学系当前的学习计划进行了关联。独创性：该丛书提供了对克罗地亚图书馆和信息科学教育发展的基本见解，并在萨格勒布斯韦 奇利斯塔文学院信息和传播科学系提供的研究背景下，记录了图书馆和信息科学教育的现状和 发展前景。
{"title":"Razvoj obrazovanja knjižničara za rad u informacijskoj službi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu","authors":"Denis Kos","doi":"10.30754/vbh.67.2.1172","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.67.2.1172","url":null,"abstract":"Cilj: Cilj je ovoga rada istražiti bogatu tradiciju i kontinuitet obrazovanja knjižničara na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za rad u informacijskoj službi te prikazati razvoj tog obrazovanja s obzirom na: a) rad odsječkih nastavnika s naglaskom na rad nastavnice Odsjeka Dore Sečić koja je objavom knjige Informacijska služba u knjižnici 1995. godine ocrtala temelje suvremene informacijske službe u Hrvatskoj, b) implementaciju bibliografske paradigme u sadržajima kolegija prijediplomskog i diplomskog studija Informacijskih znanosti, smjer Bibliotekarstvo i c) pripremu za aktualnu reformu studijskog programa.\u0000Rezultati: Rad problematizira povijest, sadašnjost i budućnost obrazovanja knjižničara na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu za rad u informacijskoj službi pomoću konceptualizacije toga razvoja u okvirima četiriju programskih odrednica, tj. mogućih uloga knjižničara-informatora: informator-stručnjak, informator-poučavatelj, informator-istraživač i informator-transformator.\u0000Metodologija: Rad analizira i uspoređuje povijesne izvore poput redova predavanja Sveučilišta u Zagrebu, studijskih programa Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, relevantnih spomeničkih monografija i drugih izvora te uspoređuje relevantne profile profesionalnih kompetencija za rad u informacijskoj službi s aktualnim studijskim programom Odsjeka.\u0000Originalnost/Vrijednost: Rad donosi rijedak uvid u povijest razvoja obrazovanja knjižničara-informatora u Hrvatskoj te dokumentira aktualno stanje i razvojne perspektive obrazovanja knjižničara-informatora u kontekstu studija koje nudi Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"125 14","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141821873","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj je ovoga rada kritički se osvrnuti na sadržaje i ishode obrazovanja za rad u informacijskoj službi na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku te ih usporediti s kompetencijskom matricom za rad u informacijskoj službi koja je opisana u publikacijama Američkog knjižničarskog društva. Pristup/metodologija/dizajn. Provedena je analiza aktualnog studijskog programa s ciljem utvrđivanja svih kolegija koji kao ishode nude kompetencije i vještine potrebne za rad u informacijskoj službi te su ti ishodi uspoređeni s postojećim smjernicama i kompetencijama za rad u informacijskoj službi. Rezultati. Studijski program informatologije na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku nudi kolegije koji pokrivaju potrebne kompetencije za rad u informacijskoj službi. Ograničenja. Zaključci rada temelje se na usporedbi programa studija informatologije na Odsjeku za informacijske znanosti u Osijeku s publikacijama Američkog knjižničarskog društva koje koriste mnogi nastavnici i praktičari. Navedene smjernice ne ukazuju uvijek na hrvatsko iskustvo rada u informacijskoj službi. Originalnost/vrijednost. U radu se donosi analiza studijskog programa informatologije na Odsjeku za informacijske znanosti u Osijeku u pogledu kompetencija potrebnih za rad u informacijskoj službi kakva do sada nije postojala.
目的。目的是批判性地关注奥西耶克文学院信息科学系信息服务培训的结果和成果，并将其与美国图书馆协会出版物中描述的信息服务能力矩阵进行比对。Provedena je analiz aktualnog studijskog program s ciljem utvrđivanja svih kollegija koji kao ishode nude kompetencije i vještine konieczne za rad u informacijskoj službi te su ti ishodi uspoređeni s postojećim smerjernicama i kompetencijama za rad u informacijskoj službi.Rezultati.奥西耶克（Osijek）文学院信息科学系的信息学研究课程提供了涵盖信息服务必要能力的学院。本系列丛书的结论基于奥西耶克信息科学系信息学研究课程与美国图书馆协会出版物的一致性，这些出版物为许多图书馆员和从业人员所使用。上述指导原则并没有指出克罗地亚在信息服务方面的工作经验。U radu se donosi analiza studijskog programa informatologije na Odsjeku za informacijske znanosti u Osijeku u pogledu kompetencija potrebnih za rad u informacijskoj službebi kakva do sada nije postojala.
{"title":"Obrazovanje za rad u informacijskoj službi na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku","authors":"Snježana Stanarević Katavić","doi":"10.30754/vbh.67.2.1176","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.67.2.1176","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je ovoga rada kritički se osvrnuti na sadržaje i ishode obrazovanja za rad u informacijskoj službi na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku te ih usporediti s kompetencijskom matricom za rad u informacijskoj službi koja je opisana u publikacijama Američkog knjižničarskog društva.\u0000Pristup/metodologija/dizajn. Provedena je analiza aktualnog studijskog programa s ciljem utvrđivanja svih kolegija koji kao ishode nude kompetencije i vještine potrebne za rad u informacijskoj službi te su ti ishodi uspoređeni s postojećim smjernicama i kompetencijama za rad u informacijskoj službi.\u0000Rezultati. Studijski program informatologije na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku nudi kolegije koji pokrivaju potrebne kompetencije za rad u informacijskoj službi.\u0000Ograničenja. Zaključci rada temelje se na usporedbi programa studija informatologije na Odsjeku za informacijske znanosti u Osijeku s publikacijama Američkog knjižničarskog društva koje koriste mnogi nastavnici i praktičari. Navedene smjernice ne ukazuju uvijek na hrvatsko iskustvo rada u informacijskoj službi.\u0000Originalnost/vrijednost. U radu se donosi analiza studijskog programa informatologije na Odsjeku za informacijske znanosti u Osijeku u pogledu kompetencija potrebnih za rad u informacijskoj službi kakva do sada nije postojala.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" 11","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141822700","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj je rada ukazati na organizaciju pružanja informacijsko-referalnih usluga u jednoj specijalnoj knjižnici, Knjižnici Muzeja grada Zagreba, koje se mogu smatrati i uslugom osobnoga knjižničara zbog individualnog pristupa i načina informacijskog pretraživanja tijekom komunikacije s korisnicima. Pristup/metodologija. Rad polazi od definiranja pojma i usluga specijalnih knjižnica, kao i pojma osobnoga knjižničara i njegovih kompetencija, fokusirajući se na korisničke usluge Knjižnice Muzeja grada Zagreba. Navedene su vrste upita prema tipu korisnika, analizirana struktura korisnika i opisani primjeri upita sa svrhom detaljnog uvida u načine pružanja informacijsko-referalnih usluga. Pritom se ukazuje, na primjerima iz prakse, na način provođenja usluge osobnoga knjižničara i rezultate vrednovanja informacijsko-referalnih usluga Knjižnice Muzeja grada Zagreba. Rezultati. Rad daje uvid u način organizacije pružanja informacijsko-referalnih usluga muzejske knjižnice u svrhu i za potrebe matične ustanove i radnih procesa koji se u njoj odvijaju. Iako su primarni ciljani korisnici te knjižnice zaposlenici Muzeja grada Zagreba, izneseni su primjeri otvaranja knjižnice takvog tipa prema vanjskim korisnicima. Pritom se njeguje individualni pristup korisniku kao osnova usluge osobnoga knjižničara. Budući da prikupljanje, čuvanje i obrada vrijedne građe odavno nisu dovoljni za održivost muzejskih knjižnica, ukazano je na to kako se pravovremenim dostavljanjem relevantnih informacija korisnicima osnažuju svijest o svrsi, važnosti i vrijednosti te male specijalne knjižnice. Originalnost/vrijednost. Prema trenutnim spoznajama autorice, prvi put u domaćim okvirima donosi se pregled i evaluacija usluge osobnoga knjižničara u jednoj muzejskoj knjižnici.
目的。目的是介绍一个特殊图书馆--萨格勒布博物馆图书馆--的信息和参考资料服务的组织情况，由于采用了个性化的方法以及通过与用户交流来提供信息的方式，该图书馆也可被视为个人图书馆员的服务机构。Rad polazi od opredeliranja no notion i usluga specijalnih knjižnica, kao i no notion osobnoga knjižničara i jego kompetencija, fokusirajući se na korisničke uslugi Knjižnice Muzeja grada Zagreb.该网站将提供有关新闻、新闻分析和新闻报道的详细信息。该丛书从实践的角度出发，对萨格勒布 Knižnica Muzeja grada.Rezultati.该系列丛书深入探讨了世界上博物馆图书馆信息和参考资料服务的组织方式，以及母体机构和研究过程的需求。作为萨格勒布博物馆的主要读者群，我们将为读者提供最优质的图书馆服务。为读者提供个性化服务是个人图书馆员服务的基础。读者的个人访问权是个人图书馆员服务的基础。在此基础上，我们将对作者的作品进行预览和评估。
{"title":"Usluga osobnoga knjižničara – osnova informacijsko-referalnog rada specijalnih knjižnica","authors":"Milena Bušić","doi":"10.30754/vbh.67.2.1169","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.67.2.1169","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada ukazati na organizaciju pružanja informacijsko-referalnih usluga u jednoj specijalnoj knjižnici, Knjižnici Muzeja grada Zagreba, koje se mogu smatrati i uslugom osobnoga knjižničara zbog individualnog pristupa i načina informacijskog pretraživanja tijekom komunikacije s korisnicima.\u0000Pristup/metodologija. Rad polazi od definiranja pojma i usluga specijalnih knjižnica, kao i pojma osobnoga knjižničara i njegovih kompetencija, fokusirajući se na korisničke usluge Knjižnice Muzeja grada Zagreba. Navedene su vrste upita prema tipu korisnika, analizirana struktura korisnika i opisani primjeri upita sa svrhom detaljnog uvida u načine pružanja informacijsko-referalnih usluga. Pritom se ukazuje, na primjerima iz prakse, na način provođenja usluge osobnoga knjižničara i rezultate vrednovanja informacijsko-referalnih usluga Knjižnice Muzeja grada Zagreba.\u0000Rezultati. Rad daje uvid u način organizacije pružanja informacijsko-referalnih usluga muzejske knjižnice u svrhu i za potrebe matične ustanove i radnih procesa koji se u njoj odvijaju. Iako su primarni ciljani korisnici te knjižnice zaposlenici Muzeja grada Zagreba, izneseni su primjeri otvaranja knjižnice takvog tipa prema vanjskim korisnicima. Pritom se njeguje individualni pristup korisniku kao osnova usluge osobnoga knjižničara. Budući da prikupljanje, čuvanje i obrada vrijedne građe odavno nisu dovoljni za održivost muzejskih knjižnica, ukazano je na to kako se pravovremenim dostavljanjem relevantnih informacija korisnicima osnažuju svijest o svrsi, važnosti i vrijednosti te male specijalne knjižnice.\u0000Originalnost/vrijednost. Prema trenutnim spoznajama autorice, prvi put u domaćim okvirima donosi se pregled i evaluacija usluge osobnoga knjižničara u jednoj muzejskoj knjižnici.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"123 2","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141820960","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj je rada osvijestiti potrebu stalnog i sustavnog razvoja informacijske službe i informacijsko-referalnih usluga u hrvatskim knjižnicama, kao i stručnog usavršavanja knjižničara u tom području. Budući da informacijska služba predstavlja jedan od temelja rada u narodnim knjižnicama, ističe se važnost uvođenja promjena u njezinom radu uvjetovanih stalnim promjenama u društvu. Metodologija. U istraživanju je korištena metoda anketiranja pomoću online anketnog upitnika. Istraživanje je provedeno od 11. do 17. listopada 2022. godine, a uzorak je obuhvatio šezdeset ispitanika koji su zaposleni u informacijskoj službi i na poslovima pružanja informacijsko-referalnih usluga u četiri hrvatske narodne knjižnice. Rezultati. Stavovi stručnog osoblja o načinima pružanja informacijsko-referalnih usluga, obrazovanju i kompetencijama potrebnima za obavljanje tih poslova, kao i organizaciji informacijske službe, ukazuju na trenutno stanje u radu informacijske službe u istraživanim hrvatskim narodnim knjižnicama. Dobiveni rezultati izražavaju prije svega potrebu za sustavnim i organiziranim stalnim stručnim usavršavanjem na nacionalnoj razini i upoznavanjem novih trendova u informacijskom radu s knjižničnim korisnicima, građom i izvorima. Ograničenja. Uzorkom su obuhvaćene samo četiri hrvatske knjižnice kako bi se utvrdio metodološki okvir za opsežnije istraživanje, stoga je ovo istraživanje orijentacijskog karaktera. Praktična primjena. Istraživanje se može primijeniti na veći broj hrvatskih knjižnica te imati praktičnu primjenu u osuvremenjivanju organizacije informacijskih službi i razvijanju novih poslovnih modela u njihovom radu. Originalnost. Originalnost rada očituje se u činjenici da su recentna istraživanja na temu stavova knjižničara o pružanju informacijsko-referalnih usluga i funkcioniranja informacijske službe kao temeljnog aspekta djelovanja narodnih knjižnica, vrlo rijetka i povremena.
目标。目的是满足克罗地亚图书馆不断持续发展信息服务、信息和参考资料服务的需要，以及图书馆员在这一领域的结构性发展。Budući da informacijska služba predstavlja jedan od temelja rada u narodnim knjižnicama, ističe se važnost uvođenja promjena u njezinom radu uvjetovanih stalnim promjenama u društvu.Metodologija.调查采用在线投票法。调查于 2022 年 11 月 11 日至 17 日进行，样本包括受雇于克罗地亚四家国家图书馆的信息服务部门以及信息和参考资料服务办公室的 60 名受访者。在克罗地亚的四个国家图书馆的信息服务部门和信息与参考资料服务办公室工作的 60 名受访者。所获得的结果表明，首先需要在国家层面进行持续、有组织的长期结构化实施，并了解图书馆用户、编辑和资料来源在信息服务方面的新趋势。上文只提到了四家克罗地亚图书馆，目的是为更广泛的研究建立一个方法框架，但这项研究具有导向性。这项工作可适用于更多的克罗地亚图书馆，并可对信息服务的组织和新商业模式的发展产生实际影响。有关图书馆在提供信息和参考资料服务方面的地位以及作为国家图书馆工作基本方面的信息服务功能问题的最新研究是非常重要和最新的，这证明了建议的原创性。
{"title":"Informacijsko-referalna služba u nekoliko hrvatskih knjižnica","authors":"Lidija Šajatović","doi":"10.30754/vbh.67.2.1167","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.67.2.1167","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada osvijestiti potrebu stalnog i sustavnog razvoja informacijske službe i informacijsko-referalnih usluga u hrvatskim knjižnicama, kao i stručnog usavršavanja knjižničara u tom području. Budući da informacijska služba predstavlja jedan od temelja rada u narodnim knjižnicama, ističe se važnost uvođenja promjena u njezinom radu uvjetovanih stalnim promjenama u društvu.\u0000Metodologija. U istraživanju je korištena metoda anketiranja pomoću online anketnog upitnika. Istraživanje je provedeno od 11. do 17. listopada 2022. godine, a uzorak je obuhvatio šezdeset ispitanika koji su zaposleni u informacijskoj službi i na poslovima pružanja informacijsko-referalnih usluga u četiri hrvatske narodne knjižnice.\u0000Rezultati. Stavovi stručnog osoblja o načinima pružanja informacijsko-referalnih usluga, obrazovanju i kompetencijama potrebnima za obavljanje tih poslova, kao i organizaciji informacijske službe, ukazuju na trenutno stanje u radu informacijske službe u istraživanim hrvatskim narodnim knjižnicama. Dobiveni rezultati izražavaju prije svega potrebu za sustavnim i organiziranim stalnim stručnim usavršavanjem na nacionalnoj razini i upoznavanjem novih trendova u informacijskom radu s knjižničnim korisnicima, građom i izvorima.\u0000Ograničenja. Uzorkom su obuhvaćene samo četiri hrvatske knjižnice kako bi se utvrdio metodološki okvir za opsežnije istraživanje, stoga je ovo istraživanje orijentacijskog karaktera.\u0000Praktična primjena. Istraživanje se može primijeniti na veći broj hrvatskih knjižnica te imati praktičnu primjenu u osuvremenjivanju organizacije informacijskih službi i razvijanju novih poslovnih modela u njihovom radu.\u0000Originalnost. Originalnost rada očituje se u činjenici da su recentna istraživanja na temu stavova knjižničara o pružanju informacijsko-referalnih usluga i funkcioniranja informacijske službe kao temeljnog aspekta djelovanja narodnih knjižnica, vrlo rijetka i povremena.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"120 23","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141820809","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Alka Stropnik, Arijana Herceg Mićanović, Lorena Martinić
Cilj. U radu se razmatra Forum Zagrebačkog knjižničarskog društva (ZKD forum) kao jedan od neformalnih oblika stalnog stručnog usavršavanja knjižničara. Kroz ZKD forum nastoji se knjižničarima iz svih vrsta knjižnica te studentima knjižničarstva ponuditi nov, drugačiji, lako dostupan i potpuno besplatan program koji može stručno osnažiti knjižničare, između ostaloga, i za rad u informacijskoj službi. Pristup/metodologija/dizajn. U radu se analizira motivacija za nastanak i razvoj te provedba programa ZKD foruma. Predstavljaju se skupni statistički podaci o njegovoj posjećenosti, pri čemu su korišteni interni godišnji izvještaji o ZKD forumu. Rezultati. Rezultat rada prikaz je važnosti nekonvencionalnog pristupa stalnom stručnom usavršavanju relevantnome i za rad u informacijskoj službi. Originalnost/vrijednost. U radu je opisan ZKD forum kao neformalno obrazovanje koje je pokrenulo jedno regionalno knjižničarsko društvo – Zagrebačko knjižničarsko društvo. Teme ZKD foruma različite su, no zajedničko im je što omogućuju stjecanje novih vještina i znanja te takav pristup može potaknuti i druga regionalna društva na slične aktivnosti.
目的。萨格勒布图书馆协会论坛（ZKD 论坛）被视为图书馆员永久性结构化学习的非正式形式之一。萨格勒布图书馆协会论坛（ZKD Forum）被视为图书馆员永久性结构化学习的非正式形式之一。分析了创建和发展 ZKD 论坛计划的动机。根据 ZKD 论坛的内部数据，对其覆盖范围进行了综合统计。Rezultat rada prikaz je važnosti nekonvencionalnog pristupa stalnom stručnom usavršavanju relevantnome i za rad u informacijskoj službi.Originnost/vrijednost.ZKD 论坛是一个非正式的论坛，旨在讨论地区性问题 - 萨格勒布地区性问题。ZKD 论坛的主题各不相同，但重要的是，它们能够促进新知识和新技能的发展，这种方法可以引导其他地区协会开展类似的活动。
{"title":"Osnaživanje knjižničara za rad u informacijskoj službi","authors":"Alka Stropnik, Arijana Herceg Mićanović, Lorena Martinić","doi":"10.30754/vbh.67.2.1171","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.67.2.1171","url":null,"abstract":"Cilj. U radu se razmatra Forum Zagrebačkog knjižničarskog društva (ZKD forum) kao jedan od neformalnih oblika stalnog stručnog usavršavanja knjižničara. Kroz ZKD forum nastoji se knjižničarima iz svih vrsta knjižnica te studentima knjižničarstva ponuditi nov, drugačiji, lako dostupan i potpuno besplatan program koji može stručno osnažiti knjižničare, između ostaloga, i za rad u informacijskoj službi.\u0000Pristup/metodologija/dizajn. U radu se analizira motivacija za nastanak i razvoj te provedba programa ZKD foruma. Predstavljaju se skupni statistički podaci o njegovoj posjećenosti, pri čemu su korišteni interni godišnji izvještaji o ZKD forumu.\u0000Rezultati. Rezultat rada prikaz je važnosti nekonvencionalnog pristupa stalnom stručnom usavršavanju relevantnome i za rad u informacijskoj službi.\u0000Originalnost/vrijednost. U radu je opisan ZKD forum kao neformalno obrazovanje koje je pokrenulo jedno regionalno knjižničarsko društvo – Zagrebačko knjižničarsko društvo. Teme ZKD foruma različite su, no zajedničko im je što omogućuju stjecanje novih vještina i znanja te takav pristup može potaknuti i druga regionalna društva na slične aktivnosti.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"5 17","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141822297","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj je rada ukazati na važnost sudjelovanja knjižničarskih tehničara u kontinuiranom neformalnom obrazovanju knjižničara u području komunikacijskih vještina. Pristup. U prvom dijelu rada razmatraju se teorijske postavke obrazovanja knjižničara u području komunikacijskih vještina te njihov utjecaj na organizacijsku kulturu. Posebna pozornost posvećena je specifičnostima komunikacije u informacijskoj službi u narodnim knjižnicama i unutar mreže narodnih knjižnica. Ukazuje se i na potrebu edukacije iz područja upravljanja emocijama. U drugom dijelu rada prikazano je kako su organizirane edukacije u kojima su ciljano sudjelovali knjižničarski tehničari Knjižnica grada Zagreba – dva ciklusa radionica komunikacijskih vještina na temu konfliktnih i kriznih situacija, nošenja sa stresom te jednokratna edukacija o asertivnoj komunikaciji i aplikaciji eZaKi. U zadnjem dijelu rada na temelju teorijskih postavki i iskustava iz prakse dane su preporuke za organizaciju kontinuiranog neformalnog obrazovanja knjižničara u području komunikacijskih vještina. Rezultati. Rezultati evaluacije pokazali su visoku razinu zadovoljstva sudionika organizacijom i provedbom edukacija, dragocjenost razmjene iskustva i učenja tijekom radionica, jačanje zajedništva i osvještavanje organizacijske kulture, kao i potrebu za kontinuitetom u provedbi sličnih radionica. Praktična primjena. Opis načina organizacije, provedbe i evaluacije radionica komunikacijskih vještina može poslužiti kao primjer dobre prakse neformalne edukacije knjižničarskog osoblja te poticaj drugim knjižnicama na organizaciju sličnih radionica. Originalnost. U radu je prvi puta u stručnoj knjižničarskoj literaturi u Hrvatskoj prikazan primjer prakse stručnog usavršavanja knjižničarskih tehničara iz područja komunikacijskih vještina. Ukazano je i na potrebu za edukacijom iz područja upravljanja emocijama tijekom rada u informacijskoj službi.
目标。目的是指出图书馆技术人员参与图书馆员在交流技能领域的持续非正规教育的重要性。U prvom dijelu rada razmatraju se teorije postavke obrazovanja bibliotekničara u području komunikacijskih vještina te ich utjecaj na organizasku kulturu.特别关注国家图书馆和国家图书馆网络信息服务中的交流细节。还指出了情绪管理领域教育的必要性。系列丛书的第二部分介绍了如何组织萨格勒布图书馆技术人员参与的教育--关于冲突和危机情况、压力管理的两个周期的交流培训，以及关于自信交流和 eZaKi 应用程序的一次性教育。U zadnjem dijelu rada na podstawie teoriju postavki i iskustava iz prakse dane su preporuke za organizaciju kontinuiranog neformalnog obrazovanja bibliotekničara u području komunikacijskih vještina.Rezultati.Rezultati evaluacije pokazali su visoku razinu zadovoljstva sudionika organizom i izvedbom edukacija, dragocjenost razmjene iskustva i učenja tijekom radionica, jačanje zajedništva i osvještavanje organizacijske kultury, kao i potreb za kontinuitetom u provádíbi sličnih radionica.Praktična primjena.关于组织、实施和评估辐射交流活动的方式的描述可作为图书馆工作人员非正式教育中良好做法的范例，也可作为其他图书馆组织类似辐射活动的参考。U radu je prvi puta u stručnoj knjižničarskoj literatureuri u Hrvatskoj prikazan primjer prakse stručnog usavršavanja bibliotekničarskih technikara iz područja komunikacijskih vještina.此外，还显示了在信息服务情绪管理领域开展教育的必要性。
{"title":"Kako komunicirati s korisnicima","authors":"Sanja Bunić, Kristina Krpan","doi":"10.30754/vbh.67.2.1166","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.67.2.1166","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada ukazati na važnost sudjelovanja knjižničarskih tehničara u kontinuiranom neformalnom obrazovanju knjižničara u području komunikacijskih vještina.\u0000Pristup. U prvom dijelu rada razmatraju se teorijske postavke obrazovanja knjižničara u području komunikacijskih vještina te njihov utjecaj na organizacijsku kulturu. Posebna pozornost posvećena je specifičnostima komunikacije u informacijskoj službi u narodnim knjižnicama i unutar mreže narodnih knjižnica. Ukazuje se i na potrebu edukacije iz područja upravljanja emocijama. U drugom dijelu rada prikazano je kako su organizirane edukacije u kojima su ciljano sudjelovali knjižničarski tehničari Knjižnica grada Zagreba – dva ciklusa radionica komunikacijskih vještina na temu konfliktnih i kriznih situacija, nošenja sa stresom te jednokratna edukacija o asertivnoj komunikaciji i aplikaciji eZaKi. U zadnjem dijelu rada na temelju teorijskih postavki i iskustava iz prakse dane su preporuke za organizaciju kontinuiranog neformalnog obrazovanja knjižničara u području komunikacijskih vještina.\u0000Rezultati. Rezultati evaluacije pokazali su visoku razinu zadovoljstva sudionika organizacijom i provedbom edukacija, dragocjenost razmjene iskustva i učenja tijekom radionica, jačanje zajedništva i osvještavanje organizacijske kulture, kao i potrebu za kontinuitetom u provedbi sličnih radionica.\u0000Praktična primjena. Opis načina organizacije, provedbe i evaluacije radionica komunikacijskih vještina može poslužiti kao primjer dobre prakse neformalne edukacije knjižničarskog osoblja te poticaj drugim knjižnicama na organizaciju sličnih radionica.\u0000Originalnost. U radu je prvi puta u stručnoj knjižničarskoj literaturi u Hrvatskoj prikazan primjer prakse stručnog usavršavanja knjižničarskih tehničara iz područja komunikacijskih vještina. Ukazano je i na potrebu za edukacijom iz područja upravljanja emocijama tijekom rada u informacijskoj službi.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"120 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141820933","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj je rada dobiti uvid u promjene informacijskih potreba i navika korisnika mrežne usluge Pitajte knjižničare koju pružaju hrvatske narodne knjižnice od 2004. godine. Metodologija. Po uzoru na istraživanje Jagode Ille i Helene Novak i analizu informacijskih upita korisnika u prve četiri godine provođenja usluge od 2004. do 2008. godine, provedena je analiza postavljenih informacijskih upita od 2018. do 2022. godine. Korištenjem iste metodologije i vremenskog okvira omogućena je komparativna analiza dobivenih podataka s obzirom na stupanj obrazovanja korisnika, broj i vrstu informacijskih upita koji su podijeljeni u četiri skupine (zahtjevi za usmjeravanjem, brza ili faktografska informacija, bibliografska informacija i ostali upiti), zadovoljstvo korisnika uslugom te broj knjižničara uključenih u uslugu. Rezultati. Rezultati istraživanja za razdoblje 2018. – 2022. ukazali su na veći broj postavljenih upita, promjenu obrazovne strukture korisnika usluge i promjenu u vrsti postavljenih upita u odnosu na prve četiri godine provođenja usluge (2004. – 2008.), kao i na neprekidan rast broja knjižničara uključenih u mrežnu uslugu Pitajte knjižničare. Originalnost/vrijednost. Vrijednost rada očituje se u prepoznavanju promjena u informacijskim upitima i novim informacijskim potrebama korisnika mrežne referalne usluge hrvatskih narodnih knjižnica Pitajte knjižničare koja je dostupna korisnicima od 2004. godine.
目的。目的是深入了解网络服务 Pitajte knjižničare koju pružaju hrvatske narodne knjižnice od 2004. Godine 用户的信息需求和习惯。考虑到 Jagoda Ille 和 Helena Novak 的研究以及对 2004 至 2008 年服务前四年用户信息需求的分析，我们对 2018 至 2022 年的信息需求进行了分析。使用相同的方法和时间框架，可以对所获得的数据进行比较分析，包括客户教育程度、分为四组的信息需求数量和类型（信息请求、早期或事实信息、书目信息和其他需求）、客户对服务的满意度以及参与服务的图书馆员数量。Rezultati istraživanja za razdoblje 2018. - 2022. ukazali su na veći broj postavanih upita, promjenu obrazovne strukture korisnika usługuge i promjenu u vrsta postavanih upita u odnosu na prvníčetiri godine provođenje usługuge (2004. - 2008.), kao i na neprekidan rast broja bibliotekčniara ukljuključenih u mrežnu uslugu Pitajte bibliotekničare.Originalnost/vrijednost.该网站于 2004 年出版，是克罗地亚国家图书馆 Pitajte 的最新出版物。
{"title":"Informacijsko-referalna usluga Pitajte knjižničare","authors":"Ana Bakarić, Nikolina Štrbac, Maja Zubčić Peleski","doi":"10.30754/vbh.67.2.1160","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.67.2.1160","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada dobiti uvid u promjene informacijskih potreba i navika korisnika mrežne usluge Pitajte knjižničare koju pružaju hrvatske narodne knjižnice od 2004. godine.\u0000Metodologija. Po uzoru na istraživanje Jagode Ille i Helene Novak i analizu informacijskih upita korisnika u prve četiri godine provođenja usluge od 2004. do 2008. godine, provedena je analiza postavljenih informacijskih upita od 2018. do 2022. godine. Korištenjem iste metodologije i vremenskog okvira omogućena je komparativna analiza dobivenih podataka s obzirom na stupanj obrazovanja korisnika, broj i vrstu informacijskih upita koji su podijeljeni u četiri skupine (zahtjevi za usmjeravanjem, brza ili faktografska informacija, bibliografska informacija i ostali upiti), zadovoljstvo korisnika uslugom te broj knjižničara uključenih u uslugu.\u0000Rezultati. Rezultati istraživanja za razdoblje 2018. – 2022. ukazali su na veći broj postavljenih upita, promjenu obrazovne strukture korisnika usluge i promjenu u vrsti postavljenih upita u odnosu na prve četiri godine provođenja usluge (2004. – 2008.), kao i na neprekidan rast broja knjižničara uključenih u mrežnu uslugu Pitajte knjižničare.\u0000Originalnost/vrijednost. Vrijednost rada očituje se u prepoznavanju promjena u informacijskim upitima i novim informacijskim potrebama korisnika mrežne referalne usluge hrvatskih narodnih knjižnica Pitajte knjižničare koja je dostupna korisnicima od 2004. godine.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"115 19","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141821169","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj je rada prikazati mrežne informacijsko-referalne usluge koje školske knjižnice pružaju učenicima, učiteljima i roditeljima tijekom redovne nastave i nastave na daljinu, s posebnim naglaskom na usluge školske knjižnice OŠ Jagode Truhelke iz Osijeka. Osim toga predstavit će se rezultati istraživanja analize sadržaja mrežnih stranica 257 školskih knjižnica Slavonije i Baranje koji se odnose na informacijsko-referalne usluge. Pristup/metodologija. Rad se fokusira na prikaz informacijskih usluga školskih knjižnica primjenom metode analize sadržaja mrežnih stranica, istraživanja virtualnih školskih knjižnica i utvrđivanje informacijskih vještina knjižničara. Metodologija uključuje proučavanje sadržaja, analizu mrežnih mjesta, digitalnih zbirki, pretplatničkih baza podataka, e-knjiga i drugih mrežnih izvora. Rezultati. Prikazane su raznovrsne mrežne informacijsko-referalne usluge koje školske knjižnice nude, uključujući mrežni pristup građi, videosnimke događanja, digitalne zbirke, pretplatničke baze podataka i e-knjige. Također se analizira uloga informacijskih vještina knjižničara u stvaranju virtualnih školskih knjižnica i usmjeravanju korisnika na digitalne knjižnične izvore i usluge. Ograničenja. Ograničenja ovog rada mogu uključivati aspekte poput ograničenog opsega proučavanja (školske knjižnice određenog geografskog područja Slavonije i Baranje) te vremenskog ograničenja (2019. – 2022.), što može utjecati na praćenje dugoročnih promjena ili sezonskih varijacija u korištenju informacijsko-referalnih usluga. Nadalje zbog dinamičnosti informacijskih tehnologija brze promjene u tom području mogu značiti da neki rezultati istraživanja brzo zastarijevaju, a održavanje aktualnosti zahtijeva stalno praćenje novih trendova. Praktična primjena. Praktična primjena ovog rada leži u razumijevanju kako školske knjižnice koriste informacijsko-referalne usluge da bi podržale učenje i nastavu, osobito u virtualnom okruženju. Ovaj rad nastoji ponuditi smjernice za unaprjeđenje virtualnih školskih knjižnica i pružanje učinkovitijih informacijsko-referalnih usluga. Društveni značaj. Društveni značaj ovog rada ogleda se u naglašavanju uloge mrežnih stranica školskih knjižnica kao ključnih obrazovnih, informacijskih i kulturnih mrežnih središta, posebno u uvjetima nastave na daljinu nastave i zatvaranja škola i knjižnica tijekom pandemije bolesti COVID-19. Povećanje dostupnosti informacijsko-referalnih usluga doprinosi boljem obrazovanju učenika i kvalitetnijoj podršci nastavnicima. Originalnost/vrijednost. Vrijednost rada ogleda se u pružanju uvida u prakse školskih knjižnica te naglašavanju važnosti informacijskih vještina knjižničara u digitalnom dobu.
目的。目的是介绍学校图书馆在常规和远程学习背景下为学生、教师和家长提供的网络信息和参考资料服务，特别强调奥西耶克 Jagoda Truhelka 小学图书馆的服务。Osim toga se predstavit se rezultāti istraživanja analiz analiz sadržaja siecinih stranica 257 školskih bibliotekka Slavonije i Baranja kose se odnose na informacijsko-referalne uslugi.Approach/metologija.我们的研究重点是书目文献的信息利用，主要方法是分析书目文献的结构、虚拟书目文献的开发以及书目文献的信息利用。该项目采用的方法包括书目分析、书目数据分析、数字图书、书目预览、电子书目和书目药物分析。本手册提供了大量无参考价值的信息，包括图书馆藏书、毕业论文、视频、数字图书、预制图书和电子图书。本研究分析了虚拟虚拟书库中的书目信息，以及数字化书库中的书目信息。本研究的局限性可能包括研究范围有限（斯拉沃尼亚和巴拉尼亚独立地理区域的学校图书馆）和天气限制（2019 - 2022 年）等方面，这可能会影响长期促销活动的开展或信息和参考资料服务使用的季节性变化。Nadalje zbog dinamičnosti informacijskih tehnologija brze promjene u tom području mogu značiti da neki rezultatov istraživanja brzo zastarijevaju, a održavanje aktualnosti zahtijeva stalno praćenje nowych trendova.Praktična primjena.在虚拟世界中，图书馆是信息和参考资料的主要来源。这套丛书的社会性体现在它的虚拟性和可扩展性上。这套丛书的社会性体现在促进学校图书馆网络作为重要的视觉、信息和文化网络中心的作用，特别是在实施远距离迁移以及 COVID-19 疼痛大流行后学校和图书馆衰落的情况下。 增加信息和参考资料服务的可用性有助于学生的教育和学校的教育质量。Vrijednost rad ogleda se u pružanju uvida u prakse školskih biblioteknica te naglašavanju nozīmenost informacijskih vještina bibliotekničara u digitalnom dobu.
{"title":"Mrežne informacijsko-referalne usluge školskih knjižnica","authors":"Marija Purgar, Irena Bando","doi":"10.30754/vbh.67.2.1170","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.67.2.1170","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada prikazati mrežne informacijsko-referalne usluge koje školske knjižnice pružaju učenicima, učiteljima i roditeljima tijekom redovne nastave i nastave na daljinu, s posebnim naglaskom na usluge školske knjižnice OŠ Jagode Truhelke iz Osijeka. Osim toga predstavit će se rezultati istraživanja analize sadržaja mrežnih stranica 257 školskih knjižnica Slavonije i Baranje koji se odnose na informacijsko-referalne usluge.\u0000Pristup/metodologija. Rad se fokusira na prikaz informacijskih usluga školskih knjižnica primjenom metode analize sadržaja mrežnih stranica, istraživanja virtualnih školskih knjižnica i utvrđivanje informacijskih vještina knjižničara. Metodologija uključuje proučavanje sadržaja, analizu mrežnih mjesta, digitalnih zbirki, pretplatničkih baza podataka, e-knjiga i drugih mrežnih izvora.\u0000Rezultati. Prikazane su raznovrsne mrežne informacijsko-referalne usluge koje školske knjižnice nude, uključujući mrežni pristup građi, videosnimke događanja, digitalne zbirke, pretplatničke baze podataka i e-knjige. Također se analizira uloga informacijskih vještina knjižničara u stvaranju virtualnih školskih knjižnica i usmjeravanju korisnika na digitalne knjižnične izvore i usluge.\u0000Ograničenja. Ograničenja ovog rada mogu uključivati aspekte poput ograničenog opsega proučavanja (školske knjižnice određenog geografskog područja Slavonije i Baranje) te vremenskog ograničenja (2019. – 2022.), što može utjecati na praćenje dugoročnih promjena ili sezonskih varijacija u korištenju informacijsko-referalnih usluga. Nadalje zbog dinamičnosti informacijskih tehnologija brze promjene u tom području mogu značiti da neki rezultati istraživanja brzo zastarijevaju, a održavanje aktualnosti zahtijeva stalno praćenje novih trendova.\u0000Praktična primjena. Praktična primjena ovog rada leži u razumijevanju kako školske knjižnice koriste informacijsko-referalne usluge da bi podržale učenje i nastavu, osobito u virtualnom okruženju. Ovaj rad nastoji ponuditi smjernice za unaprjeđenje virtualnih školskih knjižnica i pružanje učinkovitijih informacijsko-referalnih usluga.\u0000Društveni značaj. Društveni značaj ovog rada ogleda se u naglašavanju uloge mrežnih stranica školskih knjižnica kao ključnih obrazovnih, informacijskih i kulturnih mrežnih središta, posebno u uvjetima nastave na daljinu nastave i zatvaranja škola i knjižnica tijekom pandemije bolesti COVID-19. Povećanje dostupnosti informacijsko-referalnih usluga doprinosi boljem obrazovanju učenika i kvalitetnijoj podršci nastavnicima.\u0000Originalnost/vrijednost. Vrijednost rada ogleda se u pružanju uvida u prakse školskih knjižnica te naglašavanju važnosti informacijskih vještina knjižničara u digitalnom dobu.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"104 43","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141820700","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj je rada skrenuti pozornost na važnost jačanja kompetencija knjižničara u radu s osobama starije životne dobi na primjeru projekta „65 plus“ Knjižnica grada Zagreba. Metodologija. Istraživanje je provedeno među knjižničarima koji sudjeluju u projektu „65 plus“ od 25. listopada do 5. studenoga 2022. metodom ankete i korištenjem online upitnika. Upitnik se sastojao od 28 pitanja otvorenog i zatvorenog tipa, a ispunilo ga je 38 ispitanika koji čine 69 % ciljane skupine. Ispitivani su stavovi knjižničara o potrebnim kompetencijama za rad s osobama starije dobi, procjeni vlastitih kompetencija i senzibiliziranosti za potrebe starijih osoba općenito, važnosti cjeloživotnog učenja i načinima stjecanja znanja i vještina potrebnih za rad s tom korisničkom skupinom. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazuju kako se ispitanici smatraju kompetentnima za rad sa starijima i da im je za kvalitetno pružanje usluga i osmišljavanje novih programa potrebna kontinuirana edukacija, što sve upućuje na to da su osobno i profesionalno motivirani sudjelovati u provedbi projekta. Od najvažnijih općih kompetencija potrebnih za rad sa starijim korisnicima ističu etičnost, komunikacijske vještine i sposobnost prilagodbe novim situacijama. Kao najvažnije stručne kompetencije navode učinkovito pružanje informacija u skladu s potrebama korisnika, sposobnost poučavanja korisnika i sposobnost pružanja i razvijanja (novih) usluga za korisnike. Praktična primjena. Rezultati istraživanja mogu poslužiti drugim narodnim knjižnicama u osmišljavanju programa, razvijanju kompetencija svojih zaposlenika u informacijskoj službi i unaprjeđenju usluga namijenjenih starijim korisnicima. Originalnost/vrijednost. U radu su izloženi rezultati prvog istraživanja stavova knjižničara uključenih u provedbu projekta „65 plus“ o važnosti različitih kompetencija i cjeloživotnog učenja u svrhu provedbe i osmišljavanja kvalitetnih programa za osobe treće životne dobi.
目的。目的是以萨格勒布图书馆的 "65 plus "项目为例，提请人们注意提高图书馆员与老年人打交道的能力的重要性。研究于 2022 年 11 月 25 日至 10 月 5 日在参与 "65 plus "项目的图书馆员中通过调查法和在线 upitnik 进行。问卷由 28 个开放式和封闭式问题组成，38 名受访者完成了问卷，占目标群体的 69%。调查问卷的内容包括：图书馆员的工作能力、日常工作能力和工作效率、工作效率和工作质量、工作效率和工作质量、工作质量和工作质量、工作质量和工作质量、工作质量和工作质量、工作质量和工作质量、工作质量和工作质量、工作质量和工作质量、工作质量和工作质量、工作质量和工作质量、工作质量和工作质量、工作质量和工作质量、工作质量和工作质量、工作质量和工作质量、工作质量和工作质量、工作质量和工作质量、工作质量和工作质量、工作质量和工作质量、工作质量和工作质量、工作质量和工作质量、工作质量和工作质量、工作质量和工作质量、工作质量和工作质量、工作质量和工作质量、工作质量和工作质量、工作质量和工作质量、工作质量和工作质量、工作质量和工作质量、工作质量和工作质量、工作质量和工作质量、工作质量和工作质量、工作质量和工作质量、工作质量和工作质量、工作质量和工作质量、工作质量和工作质量、工作质量和工作质量、工作质量和工作质量。培训是为了提高学生的学习能力，使他们能够有效地学习和掌握继续教育课程，从而提高他们在项目中的积极性和专业性。与老年客户合作所需的最重要能力包括职业道德、沟通技巧和适应新环境的能力。Kao najvažnije stručne kompetencije navode efektīvi pružanje informacija u skladu s potrebama korisnika, sposobnost poučavanja korisnika i sposobnost pružanja i razvojanja (nowych) usluga za korisnike.Praktična primjena.研究成果可供其他国家图书馆在制定计划、培养员工信息服务能力以及为老年用户提供服务时参考。在 "65＋"项目中，图书馆员的能力培养和信息服务以及为老年用户提供服务的能力得到了提高。
{"title":"Kompetencije za rad s korisnicima treće životne dobi u informacijskoj službi Knjižnica grada Zagreba","authors":"Snježana Ercegovac, Vlasta Šolc, Ira Tuzlančić","doi":"10.30754/vbh.67.2.1168","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.67.2.1168","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada skrenuti pozornost na važnost jačanja kompetencija knjižničara u radu s osobama starije životne dobi na primjeru projekta „65 plus“ Knjižnica grada Zagreba.\u0000Metodologija. Istraživanje je provedeno među knjižničarima koji sudjeluju u projektu „65 plus“ od 25. listopada do 5. studenoga 2022. metodom ankete i korištenjem online upitnika. Upitnik se sastojao od 28 pitanja otvorenog i zatvorenog tipa, a ispunilo ga je 38 ispitanika koji čine 69 % ciljane skupine. Ispitivani su stavovi knjižničara o potrebnim kompetencijama za rad s osobama starije dobi, procjeni vlastitih kompetencija i senzibiliziranosti za potrebe starijih osoba općenito, važnosti cjeloživotnog učenja i načinima stjecanja znanja i vještina potrebnih za rad s tom korisničkom skupinom.\u0000Rezultati. Rezultati istraživanja pokazuju kako se ispitanici smatraju kompetentnima za rad sa starijima i da im je za kvalitetno pružanje usluga i osmišljavanje novih programa potrebna kontinuirana edukacija, što sve upućuje na to da su osobno i profesionalno motivirani sudjelovati u provedbi projekta. Od najvažnijih općih kompetencija potrebnih za rad sa starijim korisnicima ističu etičnost, komunikacijske vještine i sposobnost prilagodbe novim situacijama. Kao najvažnije stručne kompetencije navode učinkovito pružanje informacija u skladu s potrebama korisnika, sposobnost poučavanja korisnika i sposobnost pružanja i razvijanja (novih) usluga za korisnike.\u0000Praktična primjena. Rezultati istraživanja mogu poslužiti drugim narodnim knjižnicama u osmišljavanju programa, razvijanju kompetencija svojih zaposlenika u informacijskoj službi i unaprjeđenju usluga namijenjenih starijim korisnicima.\u0000Originalnost/vrijednost. U radu su izloženi rezultati prvog istraživanja stavova knjižničara uključenih u provedbu projekta „65 plus“ o važnosti različitih kompetencija i cjeloživotnog učenja u svrhu provedbe i osmišljavanja kvalitetnih programa za osobe treće životne dobi.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" 526","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141823677","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj rada ukazati je na ulogu školske knjižnice u poučavanju učenika o sigurnom i odgovornom korištenju digitalne tehnologije za potrebe učenja i u slobodno vrijeme (digitalnoj pismenosti), o vrednovanju informacija i sadržaja na internetu (informacijskoj pismenosti) i kako učiti iz različitih izvora znanja i informacija (medijskoj pismenosti). Pristup/metodologija/dizajn. U radu će se koristiti primjer dobre prakse knjižnice Osnovne škole Zlatar Bistrica i njezino sudjelovanje u Erasmus+ projektu „Responsible Digital Natives“ koji se provodio od 2020. do 2023. godine i tijekom kojega su učenici sudjelovali u projektnom i istraživačkom učenju u školskoj knjižnici. Prikazane su aktivnosti s učenicima zasnovane na suradnji, timskom radu, upotrebi informacijsko-komunikacijske tehnologije i suvremenih metoda učenja. Praktična primjena. Primjer dobre prakse školske knjižnice OŠ Zlatar Bistrica može poslužiti za osmišljavanje aktivnosti za poticanje odgovornog korištenja digitalne tehnologije u radu s učenicima kako knjižničarima tako i drugim odgojno-obrazovnim djelatnicima u osnovnim i srednjim školama. Originalnost/vrijednost. Članak donosi nove spoznaje o mogućnostima proširenja informacijsko-referalnih uloga i zadaća školske knjižnice koje su više od posuđivanja knjiga i upućivanja u bibliografske izvore, a posebice u razvijanju suradnje školskog knjižničara i predmetnih učitelja ne samo unutar škole već i na međunarodnoj razini posredstvom europskih projekata s ciljem poticanja cjeloživotnih kompetencija, razmjene znanja i iskustava te suradničkog učenja. Rezultati. Rad daje uvid u pozitivne učinke suradnje školske knjižnice i nastavnog predmeta Geografije u stjecanju vještina informacijske, digitalne i medijske pismenosti, kao i iz domene učiti kako učiti, u aktivnostima istraživanja u digitalno sigurnom okruženju, prilikom analiziranja i sažimanja teksta, kod usvajanja tehnika i strategija čitanja, kod korištenja popularno-znanstvene literature u istraživačkom učenju te prilikom predstavljanja rezultata rada učenicima iz škola partnera.
目标。该项目的目的是展示学校图书馆在教导学生安全、负责任地使用数字技术进行学习和利用空闲时 间（数字扫盲）、了解互联网上信息和内容的价值（信息扫盲）以及如何从不同的知识和信息来源 学习（媒体扫盲）方面的作用。 方法/方法学/设计。兹拉塔尔-比斯特里察小学图书馆的良好做法范例及其参与伊拉斯谟+项目 "负责任的 数字原住民"（2020--2023 年）的情况将有助于提出建议，在此期间，学生们在学校图书 馆参与了基于项目的互动学习。学生们的活动以工作、团队合作、信息和通信技术的使用以及现代学习方法为基础。兹拉塔尔-比斯特里察（Zlatar Bistrica）小学学校图书馆的良好做法范例可用于在中小学图书管理员和其他教育和教学人员的辅导下，开展负责任地使用数字技术的活动。Članak donosi nove spoznaje o mogućnostima proširenja informacijsko-referalnih uloga i zadaća školske biblioteknice koje su više od posuđivanja knjiga i upućivanja u bibliografske izvore、特别是通过旨在提高终身能力、知识和经验以及非正规学习的欧洲项目，不仅在 学校内，而且在国际上发展学校图书管理员和学科教师的技能。成果。Rad daje uvid u pozitivne učinke suradnje školske bibliotekce i nastavnog předmeta Geografije u stjecanju vještina informacijske, digitalne i medije literacy, kao i iz domaena učiti kako učiti, u aktivnostima istraživanja u digitno sigurnom okruženju、技术分析和技术管理，技术和战略管理，大众文学和合作伙伴的研究成果。
{"title":"Uloga školske knjižnice u poticanju informacijske, digitalne i medijske pismenosti sudjelovanjem učenika u Erasmus+ projektu","authors":"Snježana Kovačević","doi":"10.30754/vbh.67.2.1200","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.67.2.1200","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj rada ukazati je na ulogu školske knjižnice u poučavanju učenika o sigurnom i odgovornom korištenju digitalne tehnologije za potrebe učenja i u slobodno vrijeme (digitalnoj pismenosti), o vrednovanju informacija i sadržaja na internetu (informacijskoj pismenosti) i kako učiti iz različitih izvora znanja i informacija (medijskoj pismenosti).\u0000Pristup/metodologija/dizajn. U radu će se koristiti primjer dobre prakse knjižnice Osnovne škole Zlatar Bistrica i njezino sudjelovanje u Erasmus+ projektu „Responsible Digital Natives“ koji se provodio od 2020. do 2023. godine i tijekom kojega su učenici sudjelovali u projektnom i istraživačkom učenju u školskoj knjižnici. Prikazane su aktivnosti s učenicima zasnovane na suradnji, timskom radu, upotrebi informacijsko-komunikacijske tehnologije i suvremenih metoda učenja.\u0000Praktična primjena. Primjer dobre prakse školske knjižnice OŠ Zlatar Bistrica može poslužiti za osmišljavanje aktivnosti za poticanje odgovornog korištenja digitalne tehnologije u radu s učenicima kako knjižničarima tako i drugim odgojno-obrazovnim djelatnicima u osnovnim i srednjim školama.\u0000Originalnost/vrijednost. Članak donosi nove spoznaje o mogućnostima proširenja informacijsko-referalnih uloga i zadaća školske knjižnice koje su više od posuđivanja knjiga i upućivanja u bibliografske izvore, a posebice u razvijanju suradnje školskog knjižničara i predmetnih učitelja ne samo unutar škole već i na međunarodnoj razini posredstvom europskih projekata s ciljem poticanja cjeloživotnih kompetencija, razmjene znanja i iskustava te suradničkog učenja.\u0000Rezultati. Rad daje uvid u pozitivne učinke suradnje školske knjižnice i nastavnog predmeta Geografije u stjecanju vještina informacijske, digitalne i medijske pismenosti, kao i iz domene učiti kako učiti, u aktivnostima istraživanja u digitalno sigurnom okruženju, prilikom analiziranja i sažimanja teksta, kod usvajanja tehnika i strategija čitanja, kod korištenja popularno-znanstvene literature u istraživačkom učenju te prilikom predstavljanja rezultata rada učenicima iz škola partnera.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"5 23","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141822293","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：