T. Benjak, Vanja Vasiljev Marchesi, Marijana Pavlić, Marijana Dumančić, Marijana Gojčeta, Marica Mirić, Lelia Kiš-Glavaš, Dejana Bouillet, Zrinka Špoljarić, Ana Vuljanić, G. Vuletić
{"title":"Quality of life of elderly persons with disabilities in the Republic of Croatia","authors":"T. Benjak, Vanja Vasiljev Marchesi, Marijana Pavlić, Marijana Dumančić, Marijana Gojčeta, Marica Mirić, Lelia Kiš-Glavaš, Dejana Bouillet, Zrinka Špoljarić, Ana Vuljanić, G. Vuletić","doi":"10.57140/mj.52.4.1","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Uvod: Pokazalo se da kvaliteta života pojedinca ne ovisi samo o ekonomskom napretku, nego i onjegovim subjektivnim prosudbama, te bi stoga praćenje subjektivne kvalitete života trebalo postatipreduvjet za donošenje političkih pravaca. Rad se bavi usporedbom kvalitete života osoba s invaliditetomstarije životne dobi s normativnim vrijednostima opisanim u znanstvenoj literaturi, a prema regijamaRepublike Hrvatske.Ispitanici i metode: Uzorak je obuhvatio 450 osoba s invaliditetom u dobi od 50 ili više godina (299 izkontinentalne i 151 iz priobalne Hrvatske). Osobna kvaliteta života ispitivala se pomoću Indeksa osobnedobrobiti za odrasle. Prikupljeni su podaci o sociodemografskim obilježjima ispitanika. U obradi sukorištene deskriptivne statističke metode, te Mann-Whitney U test za utvrđivanje razlike između regija.Rezultati: Ukupna kvaliteta života značajno je niža od teorijski pretpostavljene normativne vrijednosti zaopću populaciju. Najniži rezultat postignut je na domenama Zdravlje i Sigurnost u budućnost, a najvišarazina dobivena je na domeni Bliskih odnosa. Ispitanici u kontinentalnoj Hrvatskoj izvijestili su u prosjekunešto višu ukupnu kvalitetu života (53,02 naspram 49,31), no oba su rezultata bila ispod normativnograspona. Na razini domene postojale su značajne razlike u zadovoljstvu bliskim odnosima, povezanošću sazajednicom i osjećajem sigurnosti, pri čemu je skupina iz kontinentalne regije iskazala značajno većezadovoljstvo u odnosu na priobalnu regiju. Za ostale domene utvrđene su podjednake vrijednosti izmeđuregija.Zaključak: Kvaliteta života osoba s invaliditetom starije životne dobi je ispod normativnih vrijednosti,što prema teoriji homeostaze može dovesti do narušavanja zdravlja. Rezultati istraživanja mogu se koristitikao osnova za kreiranje pravaca razvoja kojima bi cilj trebao biti unaprjeđenje kvalitete života i očuvanjezdravlja osoba s invaliditetom, pogotovo osoba starije životne dobi","PeriodicalId":39401,"journal":{"name":"Medica Jadertina","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2023-02-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Medica Jadertina","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.57140/mj.52.4.1","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"Medicine","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Uvod: Pokazalo se da kvaliteta života pojedinca ne ovisi samo o ekonomskom napretku, nego i onjegovim subjektivnim prosudbama, te bi stoga praćenje subjektivne kvalitete života trebalo postatipreduvjet za donošenje političkih pravaca. Rad se bavi usporedbom kvalitete života osoba s invaliditetomstarije životne dobi s normativnim vrijednostima opisanim u znanstvenoj literaturi, a prema regijamaRepublike Hrvatske.Ispitanici i metode: Uzorak je obuhvatio 450 osoba s invaliditetom u dobi od 50 ili više godina (299 izkontinentalne i 151 iz priobalne Hrvatske). Osobna kvaliteta života ispitivala se pomoću Indeksa osobnedobrobiti za odrasle. Prikupljeni su podaci o sociodemografskim obilježjima ispitanika. U obradi sukorištene deskriptivne statističke metode, te Mann-Whitney U test za utvrđivanje razlike između regija.Rezultati: Ukupna kvaliteta života značajno je niža od teorijski pretpostavljene normativne vrijednosti zaopću populaciju. Najniži rezultat postignut je na domenama Zdravlje i Sigurnost u budućnost, a najvišarazina dobivena je na domeni Bliskih odnosa. Ispitanici u kontinentalnoj Hrvatskoj izvijestili su u prosjekunešto višu ukupnu kvalitetu života (53,02 naspram 49,31), no oba su rezultata bila ispod normativnograspona. Na razini domene postojale su značajne razlike u zadovoljstvu bliskim odnosima, povezanošću sazajednicom i osjećajem sigurnosti, pri čemu je skupina iz kontinentalne regije iskazala značajno većezadovoljstvo u odnosu na priobalnu regiju. Za ostale domene utvrđene su podjednake vrijednosti izmeđuregija.Zaključak: Kvaliteta života osoba s invaliditetom starije životne dobi je ispod normativnih vrijednosti,što prema teoriji homeostaze može dovesti do narušavanja zdravlja. Rezultati istraživanja mogu se koristitikao osnova za kreiranje pravaca razvoja kojima bi cilj trebao biti unaprjeđenje kvalitete života i očuvanjezdravlja osoba s invaliditetom, pogotovo osoba starije životne dobi
引言:个人生活质量不仅表现为经济进步,而且表现为主观判断,因此监测主观生活质量应该成为通过政治权利的渠道。这项工作涉及老年残疾人的生活质量,具有科学文献中所述的正常价值观,并涉及克罗地亚共和国各地区。问卷和方法:样本包括450名50岁或以上的残疾人(299名来自大陆,151名来自克罗地亚)。Osobna kvalitetaživota ispitivala se pomoću Indeksa osobnedobrobiti za odrasle。收集受试者的社会人口学特征数据。U obradi sukorištene deskscriptivne statističke metode,te Mann Whitney U test za utvrřivanje razrike izmeřU regija。结果:总体生活质量显著低于总体人群的理论估计正常值。在未来的健康和安全领域取得了最低的结果,在中世纪领域取得了最高的水平。克罗地亚的受访者估计生活质量较高(53.02对49.31),但两个结果都低于正常阈值。在领域层面,亲密关系的满意度、与沟通者的关系以及安全感存在显著差异,来自大陆地区的一组人对普里奥巴特地区表示非常满意。对于其他域,在区域之间建立相同的值。最后,残疾老年人的生活质量低于正常值,根据稳态理论,这可能导致健康滥用。研究结果可作为制定发展指导方针的基础,旨在提高残疾人,特别是老年人的生活质量和保护他们。
期刊介绍:
Medica Jadertina magazine contains scientific and professional papers covering a wide range of themes in the fields of biomedicine and health, psychology, pharmaceutics, public health and health insurance. Scientific areas: Biomedicine and health; Public health and health care; Pharmaceutics; Psychology.