{"title":"Prošlost u sadašnjosti: vrijeme i narativ o balkanskim ratovima u medijskoj industriji i međunarodnoj politici","authors":"A. Doja, Enika Abazi","doi":"10.7251/sin2202007a","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"U ovom članku istražujemo različite forme putopisa, medijskih izvještaja, diplomatskih zapisa, politika, istinosnih tvrdnji i svjedočanstava eksperata u kojima su različite narativne perspektive o balkanskim ratovima, kako starim (1912–1913) tako i novim (1991–1999), bile najevidentnije. Tvrdimo da su načini na koje su ove perspektive ukorijenjene u različitim vremenima i istorizacijama rezultovali u konstruisanju opšteprihvaćenih i zastarjelih predstava. U praktičnom smislu, istražujemo nekoliko obrazaca narativa koji su vodili senzacionalizmu medijske industrije i esencijalizaciji kolektivnog pamćenja. Uzeti zajedno, kao opšta odlika savremene politike i analize u dominantnom međunarodnom mišljenju, politici i nauci, ovi narativni obrasci pokazuju da se istorijsko znanje prenosi na načine koji stvaraju sadašnjost i predstavljaju izvještaje o drugoj prošlosti, kao i da se kolektivna vjerovanja aktera međunarodne zajednice konstruišu kao medijski događaji i javne hegemonističke predstave. Cilj nam je pokazati na koji način se određeni trenuci prekida istoricizuju i posljedično koriste i zloupotrebljavaju za anahronistično predstavljanje jugoistočne Evrope.","PeriodicalId":34226,"journal":{"name":"Sineza","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-10-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Sineza","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.7251/sin2202007a","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
U ovom članku istražujemo različite forme putopisa, medijskih izvještaja, diplomatskih zapisa, politika, istinosnih tvrdnji i svjedočanstava eksperata u kojima su različite narativne perspektive o balkanskim ratovima, kako starim (1912–1913) tako i novim (1991–1999), bile najevidentnije. Tvrdimo da su načini na koje su ove perspektive ukorijenjene u različitim vremenima i istorizacijama rezultovali u konstruisanju opšteprihvaćenih i zastarjelih predstava. U praktičnom smislu, istražujemo nekoliko obrazaca narativa koji su vodili senzacionalizmu medijske industrije i esencijalizaciji kolektivnog pamćenja. Uzeti zajedno, kao opšta odlika savremene politike i analize u dominantnom međunarodnom mišljenju, politici i nauci, ovi narativni obrasci pokazuju da se istorijsko znanje prenosi na načine koji stvaraju sadašnjost i predstavljaju izvještaje o drugoj prošlosti, kao i da se kolektivna vjerovanja aktera međunarodne zajednice konstruišu kao medijski događaji i javne hegemonističke predstave. Cilj nam je pokazati na koji način se određeni trenuci prekida istoricizuju i posljedično koriste i zloupotrebljavaju za anahronistično predstavljanje jugoistočne Evrope.
在这篇文章中,我们探讨了不同自然视角的专家对巴尔干战争的各种形式的旅行、媒体报道、外交记录、政策、真实主张和证词,包括新旧战争(1912-1913)和新战争(1991-1999)。我们认为,这些观点植根于不同的时代和历史,导致了慷慨和过时的节目的设计。U praktičnom smislu,istražujemo nekoliko obrazaca narativa koji su vodili senzacionalizmu medijske industrije i esencijalizaciji kolektivinog pamćenja。总之,作为主流国际舆论、政治和科学对现代政策和分析的总体决定,这些自然模式表明,历史知识被转移到创造现在和报道其他过去的方式上,就好像国际社会行动者的集体信念被构建为媒体事件和公共霸权主义。其目的是向我们展示某些中断时刻是如何在历史上被中断的,并最终被滥用来作为东南欧的时间代表。