INOVACIJSKA POLITIKA U HRVATSKOJ IZMEĐU INDUSTRIJSKE EKONOMIJE I EKONOMIJE ZNANJA

IF 0.5 Q4 ECONOMICS Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice Pub Date : 2021-06-01 DOI:10.17818/EMIP/2021/1.1

Antonija Mršić Radas, Rimac Automobili, Krešimir Petković

{"title":"INOVACIJSKA POLITIKA U HRVATSKOJ IZMEĐU INDUSTRIJSKE EKONOMIJE I EKONOMIJE ZNANJA","authors":"Antonija Mršić Radas, Rimac Automobili, Krešimir Petković","doi":"10.17818/EMIP/2021/1.1","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Na osnovi analize diskursa 22 polustrukturirana intervjua s dionicima inovacijske politike i relevantnih javnih dokumenata, autori prikazuju problematiku agende inovacijske politike u Hrvatskoj u procesu pristupanja EU i nakon ulaska u članstvo, stavljajući naglasak na prisutnost ideja industrijske ekonomije i ekonomije znanja u diskursima o inovacijskoj politici u dekadi od 2006. do 2016. Proces stvaranja politike obilježilo je nedostatno koherentno tumačenje inovacijske politike i zanemarivanje institucionalnog konteksta. Autori zaključuju kako se ideja ekonomije znanja, kao temeljna ideja prisutna u inovacijskoj politici samo normativno prihvaćala zbog zahtjeva Europske unije kako bi se legitimirali interesi političkih aktera, dok su u stvarnosti ostale djelatne ideje ekonomije razmjera i pojednostavljenog linearnog modela inovacijskog procesa koje negativno utječu na mogućnost promjene politike i stvaranje integrirane inovacijske politike. Nalazi upućuju na zaključak kako inovacijska politika nije shvaćena kao politika koja integrira sektorske politike: znanstvenu, industrijsku, tehnologijsku i razvoja poduzetništva. Ideja nacionalnog inovacijskog sustava koristi se samo kao metafora za integraciju sektorskih politika, dok stvarna integracija u obliku sustava nije realizirana, a operacionalizacija te ideje ogleda se u nastojanju centralizacije upravljanja akterima koji bi trebali činiti elemente sustava. Odsutnost funkcionalne integrirane inovacijske politike jedna je od institucionalnih prepreka razvoju proklamirane ekonomije znanja.","PeriodicalId":42135,"journal":{"name":"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5000,"publicationDate":"2021-06-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"1","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.17818/EMIP/2021/1.1","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"ECONOMICS","Score":null,"Total":0}

引用次数: 1

Abstract

Na osnovi analize diskursa 22 polustrukturirana intervjua s dionicima inovacijske politike i relevantnih javnih dokumenata, autori prikazuju problematiku agende inovacijske politike u Hrvatskoj u procesu pristupanja EU i nakon ulaska u članstvo, stavljajući naglasak na prisutnost ideja industrijske ekonomije i ekonomije znanja u diskursima o inovacijskoj politici u dekadi od 2006. do 2016. Proces stvaranja politike obilježilo je nedostatno koherentno tumačenje inovacijske politike i zanemarivanje institucionalnog konteksta. Autori zaključuju kako se ideja ekonomije znanja, kao temeljna ideja prisutna u inovacijskoj politici samo normativno prihvaćala zbog zahtjeva Europske unije kako bi se legitimirali interesi političkih aktera, dok su u stvarnosti ostale djelatne ideje ekonomije razmjera i pojednostavljenog linearnog modela inovacijskog procesa koje negativno utječu na mogućnost promjene politike i stvaranje integrirane inovacijske politike. Nalazi upućuju na zaključak kako inovacijska politika nije shvaćena kao politika koja integrira sektorske politike: znanstvenu, industrijsku, tehnologijsku i razvoja poduzetništva. Ideja nacionalnog inovacijskog sustava koristi se samo kao metafora za integraciju sektorskih politika, dok stvarna integracija u obliku sustava nije realizirana, a operacionalizacija te ideje ogleda se u nastojanju centralizacije upravljanja akterima koji bi trebali činiti elemente sustava. Odsutnost funkcionalne integrirane inovacijske politike jedna je od institucionalnih prepreka razvoju proklamirane ekonomije znanja.

查看原文

微信好友朋友圈 QQ好友复制链接

本刊更多论文

克罗地亚工业经济与知识经济之间的创新政策

基于对创新政策利益相关者和相关公共文件的22次半结构化访谈的讨论分析，作者提出了克罗地亚在加入欧盟和加入欧盟后的创新政策议程问题，强调了工业经济和知识经济思想在2006年十年创新政策讨论中的存在。直到2016年。决策过程标志着对创新政策缺乏连贯的解释，忽视了制度背景。作者得出的结论是，知识经济作为创新政策中的一个基本理念，通常只有在欧盟要求使政治行为者的利益合法化的情况下才被接受，而对于维度经济和创新过程的简化线性模型，还有其他积极的想法，这些想法对政策变化和综合创新政策的可能性产生了负面影响。研究结果指出，创新政策不被理解为一项综合部门政策的政策：科学、工业、技术和创业发展。国家创新体系的理念仅被用作部门政策整合的隐喻，而系统形式的真正整合并没有得到实施，镜像的理念旨在集中管理本应成为体系一部分的行为者。缺乏功能性的综合创新政策是发展知识经济的制度障碍之一。

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

求助全文

约1分钟内获得全文去求助

来源期刊