Korištenje predmetnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Abstract

Cilj. Cilj je ovog istraživanja utvrditi stavove knjižničara visokoškolskih, sveučilišnih, specijalnih i znanstvenih knjižnica u Hrvatskoj o korištenju predmetnog sustava NSK-a. Dodatni cilj istraživanja jest utvrditi u kojoj se mjeri koriste predmetne oznake u opisivanju sadržaja građe općenito u navedenim knjižnicama. Pristup/metodologija/dizajn. Za potrebe istraživanja u radu korišten je mrežni anketni upitnik podijeljen svim visokoškolskim, sveučilišnim, specijalnim i znanstvenim knjižnicama u Republici Hrvatskoj. Korištena je kvantitativna metodologija obrade rezultata. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazuju da je predmetni sustav NSK-a na razini hrvatskih visokoškolskih i znanstvenih knjižnica dobro prihvaćen s obzirom na to da 54 % knjižničara koji su sudjelovali u istraživanju koristi predmetni sustav NSK-a. Od preostalih koji ga ne koriste, 59 % ih planira koristiti predmetni sustav NSK-a u svom radu u budućnosti. Nadalje, 24 % ispitanika koristi samo ključne riječi za opis građe, a 8 % ispitanika ne koriste predmetne oznake, iz čega se može zaključiti da 32 % ispitanika uopće ne koristi predmetne oznake u opisu građe. Određeni postotak knjižničara (11 %) koristi druge najzastupljenije sustave nadziranih predmetnih oznaka u Hrvatskoj, predmetni sustav iz područja medicine – MeSH i sustav koji se temelji na Pravilniku za predmetni katalog iz 2004. godine. Originalnost/vrijednost. U ovom se radu prvi put iznose i analiziraju stavovi o korištenju predmetnog sustava NSK-a na razini hrvatskog sustava znanosti i visokog obrazovanja, donose se saznanja o korištenju predmetnog sustava NSK-a i ispituje namjera budućeg korištenja tog predmetnog sustava.