Ivana Markota, Roko Žaja, Renata Ecimović Nemarnik, Hana Brborović
{"title":"Rizik od fizičkoga preopterećenja zbog rada na računalu u osoba s poremećajima mišićno-koštanoga sustava","authors":"Ivana Markota, Roko Žaja, Renata Ecimović Nemarnik, Hana Brborović","doi":"10.31306/s.65.2.2","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Poremećaji mišićno-koštanoga sustava u osoba koje rade na računalu česti su i utječu na radnu sposobnost. Legislativom Republike Hrvatske reguliran je zdravstveni nadzor osoba koje obavljaju posao radeći na računalu radi prevencije mišićno-koštanih tegoba i smanjenja fizičkoga preopterećenja. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati rizik od fizičkoga preopterećenja zbog obavljanja ponavljajućih pokreta na računalu koristeći standardiziranu metodu za procjenu rizika. Sudionici (N=25) su bili intervjuirani tijekom periodičnoga zdravstvenog pregleda u ambulanti medicine rada i sporta pomoću upitnika o ponavljajućim pokretima pri radu na računalu te je izračunata razina rizika od fizičkoga preopterećenja. Na temelju povijesti bolesti, anamneze i fizikalnog statusa sudioniku bila je određena dijagnoza koja je povezana s pogoršanjem mišićno-koštanih tegoba nakon radne smjene. Devetero sudionika radilo je na računalu uz povećanu razinu rizika, a šesnaestero uz visoku razinu rizika od fizičkoga preopterećenja. Glava i vrat (N=24), leđa (N=22), laktovi (N=22) i prsti šaka (N=25) bili su u neergonomskom položaju u većine sudionika. Dvadesetero sudionika bilo je na bolovanju zbog mišićno-koštanih tegoba unazad godinu dana od anketiranja. Najčešće dijagnoze u sudionika bile su: bol u leđima (N=14) i sindrom karpalnog kanala (N=4). Osobe koje rade na računalu i imaju mišićno-koštane tegobe fizički su preopterećene i zahtijevaju redoviti zdravstveni nadzor. Ergonomska prilagodba mjesta rada neophodna je u smanjenju rizika od fizičkoga preopterećenja u osoba koje rade na računalu. Ovo istraživanje je u tijeku te će se analizom budućih podataka zaključci ovoga rada provjeriti i nadopuniti.","PeriodicalId":53654,"journal":{"name":"Sigurnost","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2023-07-03","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Sigurnost","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.31306/s.65.2.2","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"Social Sciences","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Poremećaji mišićno-koštanoga sustava u osoba koje rade na računalu česti su i utječu na radnu sposobnost. Legislativom Republike Hrvatske reguliran je zdravstveni nadzor osoba koje obavljaju posao radeći na računalu radi prevencije mišićno-koštanih tegoba i smanjenja fizičkoga preopterećenja. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati rizik od fizičkoga preopterećenja zbog obavljanja ponavljajućih pokreta na računalu koristeći standardiziranu metodu za procjenu rizika. Sudionici (N=25) su bili intervjuirani tijekom periodičnoga zdravstvenog pregleda u ambulanti medicine rada i sporta pomoću upitnika o ponavljajućim pokretima pri radu na računalu te je izračunata razina rizika od fizičkoga preopterećenja. Na temelju povijesti bolesti, anamneze i fizikalnog statusa sudioniku bila je određena dijagnoza koja je povezana s pogoršanjem mišićno-koštanih tegoba nakon radne smjene. Devetero sudionika radilo je na računalu uz povećanu razinu rizika, a šesnaestero uz visoku razinu rizika od fizičkoga preopterećenja. Glava i vrat (N=24), leđa (N=22), laktovi (N=22) i prsti šaka (N=25) bili su u neergonomskom položaju u većine sudionika. Dvadesetero sudionika bilo je na bolovanju zbog mišićno-koštanih tegoba unazad godinu dana od anketiranja. Najčešće dijagnoze u sudionika bile su: bol u leđima (N=14) i sindrom karpalnog kanala (N=4). Osobe koje rade na računalu i imaju mišićno-koštane tegobe fizički su preopterećene i zahtijevaju redoviti zdravstveni nadzor. Ergonomska prilagodba mjesta rada neophodna je u smanjenju rizika od fizičkoga preopterećenja u osoba koje rade na računalu. Ovo istraživanje je u tijeku te će se analizom budućih podataka zaključci ovoga rada provjeriti i nadopuniti.