Poticanje čitanja kod studenata kao jedna od zadaća suvremenih visokoškolskih knjižnica

Abstract

Cilj. Uloga čitanja za emocionalni i intelektualni napredak mlade osobe neupitna  je te je stoga prepoznata i kao česta tema znanstvenih i stručnih radova koji se bave čitanjem kod mladih, skupine u koju pripada i većina studenata. Cilj je rada ukazati   na važnost poticanja navika čitanja kod studenata, neovisno pritom o svrsi čitanja, i na ulogu koju u postizanju većeg stupnja razumijevanja pročitanog teksta u studentskoj populaciji imaju visokoškolske knjižnice. Osobito se želi naglasiti važnost poticanja rekreativnog čitanja koje se na akademskoj razini često nepravedno zanemaruje. Metoda. Proučavanjem radova pisanih na temu čitanja kod mladih, kao i radova koji se izravno ili neizravno dotiču teme čitanja kod studentske populacije i usporedbom dosadašnjih spoznaja o toj temi, dolazi se do određenih zaključaka analiziranih i sintetiziranih u ovom tekstu. Rezultati. Iznimna korist koju za cjeloviti razvoj osobe donosi viši stupanj čitateljske pismenosti prepoznata je i kada se radi o studentskoj populaciji. Takav stupanj pismenosti postiže se tek učestalim čitanjem kvalitetnih tekstova, neovisno radi li se    o tekstovima obrazovnog karaktera ili pak tekstovima za razonodu. Pa ipak, unatoč ili upravo zbog njihove usmjerenosti na podupiranje odgojno-obrazovnog i znanstveno-istraživačkog rada matične ustanove, uloga visokoškolskih knjižnica u poticanju čitanja je poprilično marginalizirana. Štoviše, kad je riječ o rekreativnom čitanju ponekad je i svjesno nepravedno zapostavljena. Budući da je viši stupanj rekreativnog čitanja, između ostalih dobrobiti koje donosi, povezan i s boljim akademskim uspjehom studenata, pojedine visokoškolske knjižnice s vremenom postaju otvorene prema toj svojoj ulozi: osmišljavaju kreativne načine poticanja čitanja kod studenata, kao i puteve k razvijanju vještina potrebnih za razumijevanje pročitanog teksta. Originalnost/Vrijednost. Zbog pozitivnog utjecaja čitanja na intelektualni i emocionalni razvoj mlade osobe, u domaćoj stručnoj literaturi opravdano nailazimo na veći broj radova na tu temu. Kroz ukazivanje na izniman doprinos koji za intelektualni razvoj studenata, a time i kvalitetu znanstvenog rada same ustanove, radom na poticanju čitanja mogu dati visokoškolske knjižnice, ovaj se rad pridružuje spomenutoj grupi radova iznimno vrijedne i osjetljive tematike.