Pitanja i odnosi posljedica izloženosti riziku rada s azbestom

Abstract

U brojnim trgovačkim društvima (poduzećima) u proizvodnji, odnosno u realizaciji registrirane djelatnosti korišten je azbest pa su radnici radeći kod tih poslodavaca bili izloženi riziku posljedica toga i takvoga rada. Za neke od tih radnika posljedice su pogubne jer su oboljeli od azbestoze i drugih bolesti. Mnogi poslodavci prestali su s radom, a pravni sljednici, neki od njih, od 2005. godine i ne obavljaju djelatnost u kojoj se upotrebljava azbest jer je zabranjen. Ozbiljan je problem (veliki broj socijalnih slučajeva) kako obeštetiti (ako je uopće moguće) radnike koji su bili izloženi azbestu. Države se javljaju kao „jamac“ isplate novčanih naknada kao oblika obeštećenja. Na to Republiku Hrvatsku obvezuju nacionalni i regionalni propisi (konvencije MOR-a, direktive EU-a), ali i nacionalni propisi o tim pitanjima i odnosima. Propisi su na snazi i primjenjuju se u složenom i zahtjevnom postupku. Razlozi financijske naravi determiniraju rješavanje tih pitanja, a posljedice se javljaju i nakon 30 pa i 40 godina od izloženosti radnika riziku rada s azbestom. Predmet ovoga rada ukazuje na težinu društvenih i pravnih odnosa i pitanja.