{"title":"\"Nas nitko niš' ni' pital\": Medijske reprezentacije slučaja pokušaja uspostave prihvatilišta za tražitelje azila kod Petrinje","authors":"Helena Popović, Drago Župarić-Iljić, Kruno Kardov","doi":"10.5613/rzs.52.2.1","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"U radu se analiziraju medijske reprezentacije migranata s posebnim fokusom na slučaj pokušaja uspostave prihvatilišta za tražitelje azila u naselju Mala Gorica kod Petrinje. Kretanja prisilnih migranata kroz zemlje na balkanskoj ruti nakon zatvaranja Balkanskog koridora stavljaju države u regiji u izazovnu poziciju upravljanja migracijama, te eventualne organizacije i provedbe prihvata i integracije za one koji su u potrebi za međunarodnom izbjegličkom zaštitom ili kojima je ona odobrena. Odabir lokacije i izgradnja ili adaptacija smještajnih objekata, tj. prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite (azila), često mogu biti mjesta otpora i protesta lokalnog stanovništva zbog odluka vlasti da upravo u njihovoj sredini uspostavi objekt tog tipa i namjene. U procesu informiranja građana i zauzimanja stavova prema \"drugima\", mediji igraju važnu ulogu budući da, uz druge društvene aktere na pozicijama moći, dominantno (su)oblikuju javni diskurs. Korištenjem kvalitativne analize sadržaja medijskih članaka objavljenih od studenoga 2018. do svibnja 2019. godine (N-52) – i temeljene na pristupu analizi dokumenata Altheidea i Schneidera (2017) – identificirani su diskursi, teme i okviri koji pridonose razumijevanju medijske reprezentacije spomenutog fenomena. Prema analizi argumentacije različitih aktera identificirane su tri teme: odnos žrtve i nasilnika, odnos vlasti i naroda te odnos između \"centra\" (Zagreb) i \"periferije\" (Petrinja) – sve tri, u različitim varijacijama, upućuju na problem nejednakosti, odnosno dominacije i subordinacije. Nastavno na njih, identificirana su dva dominantna medijska okvira u izvještavanju: diskurzivna konstrukcija migranata kao društveni problem i sukob kao konstitutivna relacija između društvenih aktera. Taj tip istraživanja omogućuje kritičko promišljanje načina na koji mediji reprezentiraju marginalizirane društvene skupine poput tražitelja azila, što onda potencijalno omogućuje i promjenu tih reprezentacija u javnoj sferi, i to na načine koji bi pridonijeli stvaranju društvenih preduvjeta za inkluzivni i humani tretman marginaliziranih skupina.","PeriodicalId":39535,"journal":{"name":"Revija za Sociologiju","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-09-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Revija za Sociologiju","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.5613/rzs.52.2.1","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q3","JCRName":"Social Sciences","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
U radu se analiziraju medijske reprezentacije migranata s posebnim fokusom na slučaj pokušaja uspostave prihvatilišta za tražitelje azila u naselju Mala Gorica kod Petrinje. Kretanja prisilnih migranata kroz zemlje na balkanskoj ruti nakon zatvaranja Balkanskog koridora stavljaju države u regiji u izazovnu poziciju upravljanja migracijama, te eventualne organizacije i provedbe prihvata i integracije za one koji su u potrebi za međunarodnom izbjegličkom zaštitom ili kojima je ona odobrena. Odabir lokacije i izgradnja ili adaptacija smještajnih objekata, tj. prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite (azila), često mogu biti mjesta otpora i protesta lokalnog stanovništva zbog odluka vlasti da upravo u njihovoj sredini uspostavi objekt tog tipa i namjene. U procesu informiranja građana i zauzimanja stavova prema "drugima", mediji igraju važnu ulogu budući da, uz druge društvene aktere na pozicijama moći, dominantno (su)oblikuju javni diskurs. Korištenjem kvalitativne analize sadržaja medijskih članaka objavljenih od studenoga 2018. do svibnja 2019. godine (N-52) – i temeljene na pristupu analizi dokumenata Altheidea i Schneidera (2017) – identificirani su diskursi, teme i okviri koji pridonose razumijevanju medijske reprezentacije spomenutog fenomena. Prema analizi argumentacije različitih aktera identificirane su tri teme: odnos žrtve i nasilnika, odnos vlasti i naroda te odnos između "centra" (Zagreb) i "periferije" (Petrinja) – sve tri, u različitim varijacijama, upućuju na problem nejednakosti, odnosno dominacije i subordinacije. Nastavno na njih, identificirana su dva dominantna medijska okvira u izvještavanju: diskurzivna konstrukcija migranata kao društveni problem i sukob kao konstitutivna relacija između društvenih aktera. Taj tip istraživanja omogućuje kritičko promišljanje načina na koji mediji reprezentiraju marginalizirane društvene skupine poput tražitelja azila, što onda potencijalno omogućuje i promjenu tih reprezentacija u javnoj sferi, i to na načine koji bi pridonijeli stvaranju društvenih preduvjeta za inkluzivni i humani tretman marginaliziranih skupina.
这项工作分析了移民的媒体代表，特别关注试图在Petrinje的Little Gorica村建立寻求庇护者的问题。Kretanja prisilnih migranata kroz zemlje na balkanskoj ruti nakon zatvaranja Balkanskog koridora stavljaju države u regiji u izazovnu poziciju upravlja migracijama，这是一个由prihvata证明的组织，我整合了一个koji su u potrebi za meřunarodnom izbjegličkom zaštitom ili kojima je ona odobrena。住宿设施的选择、建造或改造，即国际保护（庇护）寻求者，往往可能是当地人民抵抗和抗议的地方，因为政府决定直接在他们的中心设立对象和名称。在向公民提供信息和对他人采取立场的过程中，媒体发挥着重要作用，因为与其他处于权力地位的社会行为者一起，媒体形成了主导性的公共辩论。使用自2018年11月以来发表的媒体文章内容的质量分析。截至2019年5月。第52年（N-52年）——基于对Altheide和Schneider文件（2017年）的分析——确定了有助于理解媒体对这一现象的描述的讨论、主题和框架。对不同行为者论点的分析确定了三个主题：受害者与暴力行为之间的关系、当局与人民之间的关系以及中心（萨格勒布）与外围（皮特林）之间的关系——所有三个不同的变量都表明了不平等、统治和从属。此外，报告中确定了两个主要的媒体框架：将移民的歧视性建构视为社会问题，将冲突视为社会行为者之间的宪法关系。这类研究使人们能够批判性地思考媒体代表边缘化社会群体（如寻求庇护者）的方式，从而有可能在公共领域实现和改变这些代表，从而有助于创造包容和人道对待边缘化群体的社会条件。
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
分享
求助内容：
应助结果提醒方式：
扫码关注我们
