Kako izazvati stres u laboratorijskim uvjetima? Provjera učinkovitosti novoga stres-testa

IF 0.4 Q4 PSYCHOLOGY, MULTIDISCIPLINARY Psihologijske teme Pub Date : 2022-07-17 DOI:10.31820/pt.31.2.1

Iva Kuculo, Sara Maras, Meri Tadinac

{"title":"Kako izazvati stres u laboratorijskim uvjetima? Provjera učinkovitosti novoga stres-testa","authors":"Iva Kuculo, Sara Maras, Meri Tadinac","doi":"10.31820/pt.31.2.1","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Istraživanja stresa u laboratorijskim uvjetima zahtijevaju metode kojima se kod sudionika može pouzdano izazvati stresna reakcija, a da se pritom ne ugrožava njihovo psihičko ili tjelesno zdravlje. Cilj je ovoga istraživanja bio provjeriti valjanost postupka konstruiranoga u tu svrhu, Stres-test usmenoga računanja matematike (engl. Stress Test of Oral Mathematical Performance – STOMP), koji kombinira metode izazivanja akutnoga stresa vremenski ograničenim zadacima i socijalnom evaluacijom. Provedena su dva eksperimenta (N1 = 105; N2 = 64) u kojima su ispitani sljedeći istraživački problemi: 1) provjeriti izaziva li STOMP povećanje objektivnih i subjektivnih mjera stresa te 2) utvrditi povezanost tih dviju mjera. Objektivne su mjere stresa bile puls (1. eksperiment) te puls i elektrodermalna aktivnost (EDA) (2. eksperiment), a subjektivna je mjera bila samoprocjena doživljenoga stresa (1. eksperiment). Rezultati obaju eksperimenata pokazuju značajno povišenje i objektivnih i subjektivnih mjera nakon provedbe STOMP-a u odnosu na stanje neposredno prije njegove provedbe. Subjektivne procjene stresa pokazuju povezanost s objektivnima gotovo u svim točkama mjerenja. Na osnovi toga može se zaključiti da je STOMP uspješan u izazivanju stresa u laboratorijskim uvjetima, a usto ekonomičan i jednostavan za primjenu.","PeriodicalId":20858,"journal":{"name":"Psihologijske teme","volume":"43 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.4000,"publicationDate":"2022-07-17","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Psihologijske teme","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.31820/pt.31.2.1","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"PSYCHOLOGY, MULTIDISCIPLINARY","Score":null,"Total":0}

引用次数: 0

Abstract

Istraživanja stresa u laboratorijskim uvjetima zahtijevaju metode kojima se kod sudionika može pouzdano izazvati stresna reakcija, a da se pritom ne ugrožava njihovo psihičko ili tjelesno zdravlje. Cilj je ovoga istraživanja bio provjeriti valjanost postupka konstruiranoga u tu svrhu, Stres-test usmenoga računanja matematike (engl. Stress Test of Oral Mathematical Performance – STOMP), koji kombinira metode izazivanja akutnoga stresa vremenski ograničenim zadacima i socijalnom evaluacijom. Provedena su dva eksperimenta (N1 = 105; N2 = 64) u kojima su ispitani sljedeći istraživački problemi: 1) provjeriti izaziva li STOMP povećanje objektivnih i subjektivnih mjera stresa te 2) utvrditi povezanost tih dviju mjera. Objektivne su mjere stresa bile puls (1. eksperiment) te puls i elektrodermalna aktivnost (EDA) (2. eksperiment), a subjektivna je mjera bila samoprocjena doživljenoga stresa (1. eksperiment). Rezultati obaju eksperimenata pokazuju značajno povišenje i objektivnih i subjektivnih mjera nakon provedbe STOMP-a u odnosu na stanje neposredno prije njegove provedbe. Subjektivne procjene stresa pokazuju povezanost s objektivnima gotovo u svim točkama mjerenja. Na osnovi toga može se zaključiti da je STOMP uspješan u izazivanju stresa u laboratorijskim uvjetima, a usto ekonomičan i jednostavan za primjenu.

查看原文