Parametri antropogenog zbijanja, kvarenja strukture i stvaranja pokorice kod različitih načina obrade tla

Istraživanja su provedena na pokušalištu Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima (N: 46o01l12ll E:16o34l28ll). Istraživani su načini (varijante) obrade tla s manjim i većim brojem zahvata dopunske obrade uz korištenje različitih ratila s jesenskim i proljetnim rokom osnovne obrade. Na pet varijanata obrade tla uzgajani su jari usjevi u plodosmjeni: kukuruz (Zea mays L.) u 2008. godini i soja (Glycine max L.) u 2009. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj različitih načina i rokova obrade na antropogeno zbijanje, kvarenje strukture i opasnost od stvaranja pokorice, kako bi se mogao preporučiti najpovoljniji način i rok obrade tla. Izračunati su sljedeći fizikalni parametri: omjer disperzije (DR), omjer disperzije gline (CDR), indeks flokulacije (CFI), koeficijent pora (e), gustoća pakiranja čestica (Gp), rizik od stvaranja pokorice (R) i parametar stabilnosti strukturnih agregata (St). Najpovoljnije stanje stabilnosti strukture (St), utvrđeno je kod varijante gdje je osnovna obrada i priprema tla sjetvospremačem provedena u proljeće, dok je najnepovoljnije stanje utvrđeno kod varijante s najvećim brojem zahvata obrade (varijanta E). Najveća vrijednost ovog parametra i najmanja opasnost od zbijanja tla i erozije zabilježena je nakon uzgoja soje. Najveće vrijednosti gustoće pakiranja čestica tla (Gp) nakon berbe kukuruza bile su kod varijanata kod kojih je osnovna obrada tla provedena u jesen, a predsjetvena priprema tanjuračom i sjetvo-spremačem (varijante D i E). U obje godine istraživanja utvrđen je najmanji rizik od stvaranja pokorice (R) kod varijante s proljetnim oranjem i pripreme tla sjetvospremačem, a najveća vrijednost ovog parametra i ujedno najpovoljnije stanje bilo je nakon uzgoja soje. Temeljem navedenoga, sa stanovišta održivog gospodarenja tlom, na pseudogleju pjeskovito ilovaste teksture može se preporučiti osnovna obrada tla u proljeće i njegova priprema sjetvo-spremačem.