REVIZIJSKI ODBOR KAO ČIMBENIK KVALITETE EKSTERNE REVIZIJE

Direktiva i Uredba Europske unije o zakonskoj reviziji nalažu da društva od javnog interesa moraju imati organiziran revizijski odbor. Revizijska reforma, inicirana novim regulatornim okvirom na razini Europske unije, unijela je nova pravila koja, između ostalog, ojačavaju ulogu revizijskog odbora po pitanju njegovog sastava i kompetencija njegovih članova. Prema tome, većina članova revizijskog odbora treba biti neovisna, a članovi odbora kao cjelina moraju posjedovati znanje o sektoru u kojem posluje subjekt koji je predmet revizije. Uz zadaću nadziranja procesa obavljanja zakonske revizije financijskih izvještaja, njezinih nalaza i zaključaka, revizijski odbor odgovoran je za proceduru izbora ovlaštenog revizora ili revizorskog društva te prijedloga za njihovo imenovanje. Osim toga, revizijski odbor obavještava upravni odnosno nadzorni odbor o ishodu zakonske revizije, te ispituje i prati neovisnost revizora. Prema tome, vidljivo je da revizijska Direktiva daje značajnu odgovornost revizijskim odborima u nadzoru neovisnosti revizora. Glavni ciljevi rada su: 1) prikazati i sažeti ključne odgovornosti revizijskog odbora u kontekstu ostvarivanja ciljeva korporativnog upravljanja, 2) istražiti rezultate dosadašnjih istraživanja o doprinosu djelovanja revizijskih odbora kvaliteti eksterne revizije, 3) ispitati smatraju li revizori i korisnici revizije u Hrvatskoj revizijski odbor važnim čimbenikom kvalitete eksterne revizije. Izloženi nalazi primarnog istraživanja provedenog na uzorku ispitanika u Hrvatskoj pokazuju da svi ispitanici u prosjeku vrednuju utjecaj postojanja aktivnog i stručnog revizijskog odbora, kao i pravovremene komunikacije s revizorom, pozitivnima s aspekta utjecaja na kvalitetu revizije. To je posebno naglašeno na razini unutarnjih korisnika revizije kao zaposlenika revidiranih subjekata. Prema tome, revizijski odbor se može smatrati važnim čimbenikom kvalitete eksterne revizije.