Luka Brezinščak, Igor Bogunović, Ivana Plavšin, Luka Drenjančević, Zoe Andrijanić
{"title":"Utjecaj reduciranih i konvencionalnih sustava obrade tla i malča na prinos i agronomska svojstva jare pšenice","authors":"Luka Brezinščak, Igor Bogunović, Ivana Plavšin, Luka Drenjančević, Zoe Andrijanić","doi":"10.33128/ag.84.1-2.2","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Istraživan je utjecaj različitih sustava obrade tla i korištenja slame kao malča te njihove interakcije na prinos i agronomska svojstva jare pšenice. Pokus je postavljen u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na fluvioslu u humidnim uvjetima 2021. godine s tri sustava obrade tla (glavni faktor): konvencionalna obrada s oranjem do 20 cm u jesen i tanjuranjem u proljeće (CT), primjena kombiniranog oruđa do 15 cm u proljeće (MT), podrivanje na dubinu 35-40 cm u jesen te rahljenje kombiniranim oruđem do 15 cm u proljeće (RT). Svaki sustav obrade podijeljen je na parcele sa i bez slame kao podfaktorom pokusa. Obrada tla imala je značajan učinak (p<0,05) samo za hektolitarsku masu, dok je značajan učinak korištenja malča zabilježen za masu 1000 zrna i sedimentacijsku vrijednost. Interakcija obrade i slame pokazala je značajan učinak na sva istraživana svojstva (prinos, masa 1000 zrna, hektolitarska masa, sadržaj proteina, sadržaj vlažnog lijepka, sedimentacijska vrijednost). Prema dobivenim rezultatima može se zaključiti da se plitkom obradom (MT) ostvaruje zadovoljavajući prinos u odnosu na konvencionalnu obradu, ali je za optimizaciju kemijskih karakteristika prinosa jare pšenice potrebno testirati i druge agrotehničke mjere.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"2002 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2023-01-04","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Agronomski glasnik","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.33128/ag.84.1-2.2","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
Utjecaj reduciranih i konvencionalnih sustava obrade tla i malča na prinos i agronomska svojstva jare pšenice
Istraživan je utjecaj različitih sustava obrade tla i korištenja slame kao malča te njihove interakcije na prinos i agronomska svojstva jare pšenice. Pokus je postavljen u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na fluvioslu u humidnim uvjetima 2021. godine s tri sustava obrade tla (glavni faktor): konvencionalna obrada s oranjem do 20 cm u jesen i tanjuranjem u proljeće (CT), primjena kombiniranog oruđa do 15 cm u proljeće (MT), podrivanje na dubinu 35-40 cm u jesen te rahljenje kombiniranim oruđem do 15 cm u proljeće (RT). Svaki sustav obrade podijeljen je na parcele sa i bez slame kao podfaktorom pokusa. Obrada tla imala je značajan učinak (p<0,05) samo za hektolitarsku masu, dok je značajan učinak korištenja malča zabilježen za masu 1000 zrna i sedimentacijsku vrijednost. Interakcija obrade i slame pokazala je značajan učinak na sva istraživana svojstva (prinos, masa 1000 zrna, hektolitarska masa, sadržaj proteina, sadržaj vlažnog lijepka, sedimentacijska vrijednost). Prema dobivenim rezultatima može se zaključiti da se plitkom obradom (MT) ostvaruje zadovoljavajući prinos u odnosu na konvencionalnu obradu, ali je za optimizaciju kemijskih karakteristika prinosa jare pšenice potrebno testirati i druge agrotehničke mjere.