{"title":"SOCIJALNA DISTANCA VEĆINSKE POPULACIJE PREMA OSOBAMA SA INTELEKTUALNIM POTEŠKOĆAMA","authors":"Amira Kurspahić Mujčić, Amra Mujčić","doi":"10.59519/mper2006","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Uvod Socijalna distanca često se koristi kao pokazatelj diskriminacije i odnosi se na sklonost ljudi da izbjegavaju kontakte sa stigmatiziranom populacijom, uključujući osobe sa intelektualnim poteškoćama. Cilj Istražiti razinu socijalne distance opće populacije prema pojedincima sa intelektualnim poteškoćama i istražiti značajne korelate. Metod Ova studija presjeka je provedena u ambulantama porodične medicine JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo. U istraživanju je učestvovalo 240 ispitanika. Kao instrument istraživanja korišten je upitnik o općim socio-demografskim karakteristikama ispitanika i skala socijalne distance (modificirana Bogardus-ova skala). Rezultati Vrijednost medijane skale socijalne distance je iznosila 17 (minimum, 6; maximum, 30). Najintimniji društveni odnosi (brak) nalaze se na vrhu ljestvice. Muškarci su zauzele stavove koji su odražavali veću socijalnu distancu od žena (p = 0,016). Stariji sudionici iskazali su veću socijalnu distancu od mlađih, ali ne statistički značajno (p = 0,323). Zaključak Danas kada se velika pažnja poklanja uključivanju u zajednicu svih osobe sa intelektualnim poteškoćama, stigmatizirajući stavovi većinske populacije bi mogli predstavljati barijeru za efikasno provođenje socijalne inkluzije.","PeriodicalId":170318,"journal":{"name":"Multidisciplinarni Pristupi u Edukaciji i Rehabilitaciji","volume":"77 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2020-08-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Multidisciplinarni Pristupi u Edukaciji i Rehabilitaciji","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.59519/mper2006","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
摘要
导言：社会距离是一种社会歧视，它使人与人之间的距离变得遥远，并使人与人之间的关系变得僵化。Objective Istražiti razinu socijalne distance opće populacije prema pojedincima sa intelektualnim poteškoćama i istražiti značajne korelate.方法 本研究在萨拉热窝 JU Dom zdravlja Kantona 的产科门诊进行。240 名患者参与了研究。作为研究工具，使用了一份关于患者社会人口特征的调查问卷和一个社会距离量表（改良博加德斯量表）。 结果 社会距离量表的中值为 17（最小值为 6，最大值为 30）。 最亲密的社会关系（brak）位于量表的顶部。Muscovites su zauzele stavove koji su odražavali veu socijalnu distancu od ženy (p = 0,016).在社会距离较远的地区，统计数字显示，该地区的人口比例为 0.323（P = 0.323）。结论：在社会中，被鄙视和被侮辱的人可能会成为有效促进社会融合的障碍。
SOCIJALNA DISTANCA VEĆINSKE POPULACIJE PREMA OSOBAMA SA INTELEKTUALNIM POTEŠKOĆAMA
Uvod Socijalna distanca često se koristi kao pokazatelj diskriminacije i odnosi se na sklonost ljudi da izbjegavaju kontakte sa stigmatiziranom populacijom, uključujući osobe sa intelektualnim poteškoćama. Cilj Istražiti razinu socijalne distance opće populacije prema pojedincima sa intelektualnim poteškoćama i istražiti značajne korelate. Metod Ova studija presjeka je provedena u ambulantama porodične medicine JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo. U istraživanju je učestvovalo 240 ispitanika. Kao instrument istraživanja korišten je upitnik o općim socio-demografskim karakteristikama ispitanika i skala socijalne distance (modificirana Bogardus-ova skala). Rezultati Vrijednost medijane skale socijalne distance je iznosila 17 (minimum, 6; maximum, 30). Najintimniji društveni odnosi (brak) nalaze se na vrhu ljestvice. Muškarci su zauzele stavove koji su odražavali veću socijalnu distancu od žena (p = 0,016). Stariji sudionici iskazali su veću socijalnu distancu od mlađih, ali ne statistički značajno (p = 0,323). Zaključak Danas kada se velika pažnja poklanja uključivanju u zajednicu svih osobe sa intelektualnim poteškoćama, stigmatizirajući stavovi većinske populacije bi mogli predstavljati barijeru za efikasno provođenje socijalne inkluzije.
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
分享
求助内容：
应助结果提醒方式：
扫码关注我们
