{"title":"KOCKANJE - ZABAVA ILI OPASNA OVISNOST?","authors":"Davor Mikas, Katarina Šimić, Ivana Rajič","doi":"10.19090/zop.2019.28.111-136","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Posljednjih godina istraživanja o kockanju sve su brojnija, a tema aktualnija zbog ozbiljnih posljedica (društevenih, obiteljskih, moralnih) koje uzrokuje. Cilj rada je ispitati učestalost i navike kockanja srednjoškolaca u Dubrovniku, te utvrditi postoji li povezanost između sociodemografskih obilježja ispitanika i učestalosti kockanja. U istraživanju su sudjelovala 162 učenika srednjih škola u Dubrovniku (gimnazije i srednje strukovne škole) pri čemu je zastupljenost mladića bila veća (N=106, 65,4%) u odnosu na djevojke (N=56, 34,6%). Kako bi odgovorili na postavljeni cilj, koristili smo dva instrumenta: Upitnik o općim sociodemografskim podacima i Upitnik aktivnosti kockanja. \nRezultati pokazuju kako je 78,4% učenika obuhvaćenih istraživanjem bar jednom u životu igralo igre na sreću (u bilo kojem obliku), a samo 21,6% sudionika nikad nije primjenjivao niti jedan oblik igara na sreću. Sportske kladionice (51,20%) predstavljaju najčešći oblik kockanja učenika u Dubrovniku. Zatim, slijede lutrijske igre kao što su Loto, Bingo i Eurojackpot (47,50%), dok je najmanje zastupljen rulet (21%). S obzirom na sociodemografske karakteristike uzorka, utvrđeno je kako učenici muškog spola kockaju više od vršnjakinja ženskog spola, te, s obzirom na vrstu škole koju pohađaju, utvrđeno je kako su učenici iz gimnazije manje skloni kockanju od učenika strukovne škole. Dobiveni rezultati mogu poslužiti kao smjernice za planiranje izrade preventivnih programa rizičnih ponašanja adolescenata.","PeriodicalId":259138,"journal":{"name":"Zbornik Odseka za pedagogiju","volume":"5 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2019-10-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Zbornik Odseka za pedagogiju","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.19090/zop.2019.28.111-136","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
摘要
当前关于赌博的辩论仍处于初级阶段,但由于其引发的重要问题(社会、公民、道德),该话题具有现实意义。本研究旨在描述杜布罗夫尼克中学生的学习和习惯,并确定饮酒者的社会人口学丰富程度与游戏学习之间是否存在联系。为了回答设定的目标,我们使用了两种工具:Upitnik o općim sociodemografskim podacima 和 Upitnik aktivanja kockanja。结果显示,78.4% 在生活中接触过游戏的学生玩过机会游戏(无论何种形式),只有 21.6% 的学生从未玩过哪怕一种形式的机会游戏。Sportske kladionice (51,20%) predstavljaju najčešći oblik kockanja učenika u Dubrovnik.同时,Lutrian 游戏,如 Loto、Bingo 和 Eurojackpot(47.50%)最受欢迎,而轮盘赌(21%)则最少。从社会经济学的角度来看,在游戏市场上,有很多人都喜欢玩轮盘游戏,但是,从社会经济学的角度来看,在游戏市场上,有很多人都不喜欢玩轮盘游戏。Dobiveni výsledky mogu poslužiti kao guideline za planiranje izrade preventivnih programu riszičnih ponašanja adolescenata.
Posljednjih godina istraživanja o kockanju sve su brojnija, a tema aktualnija zbog ozbiljnih posljedica (društevenih, obiteljskih, moralnih) koje uzrokuje. Cilj rada je ispitati učestalost i navike kockanja srednjoškolaca u Dubrovniku, te utvrditi postoji li povezanost između sociodemografskih obilježja ispitanika i učestalosti kockanja. U istraživanju su sudjelovala 162 učenika srednjih škola u Dubrovniku (gimnazije i srednje strukovne škole) pri čemu je zastupljenost mladića bila veća (N=106, 65,4%) u odnosu na djevojke (N=56, 34,6%). Kako bi odgovorili na postavljeni cilj, koristili smo dva instrumenta: Upitnik o općim sociodemografskim podacima i Upitnik aktivnosti kockanja.
Rezultati pokazuju kako je 78,4% učenika obuhvaćenih istraživanjem bar jednom u životu igralo igre na sreću (u bilo kojem obliku), a samo 21,6% sudionika nikad nije primjenjivao niti jedan oblik igara na sreću. Sportske kladionice (51,20%) predstavljaju najčešći oblik kockanja učenika u Dubrovniku. Zatim, slijede lutrijske igre kao što su Loto, Bingo i Eurojackpot (47,50%), dok je najmanje zastupljen rulet (21%). S obzirom na sociodemografske karakteristike uzorka, utvrđeno je kako učenici muškog spola kockaju više od vršnjakinja ženskog spola, te, s obzirom na vrstu škole koju pohađaju, utvrđeno je kako su učenici iz gimnazije manje skloni kockanju od učenika strukovne škole. Dobiveni rezultati mogu poslužiti kao smjernice za planiranje izrade preventivnih programa rizičnih ponašanja adolescenata.