Interactive Metadiscourse Markers in Foreign Language Texts at the B2 Level

Diskursna je kompetencija odlučujuća komponenta u strukturi komunikacijske jezične kompetencije te uključuje sposobnost uspostavljanja kohezije i koherencije pri proizvodnji tekstova. Uz izricanje i nizanje propozicija u smislenu cjelinu, proizvodnja teksta podrazumijeva i uporabu određenih jezičnih sredstava čija je funkcija eksplicitno označavanje odnosa između dijelova teksta. Ta se jezična sredstva uglavnom mogu obuhvatiti terminom interaktivni metadiskursni označivači (Hyland 2005). Ključni je aspekt ovladavanja stranim jezikom na razini B2 prema ZEROJ-u sposobnost stvaranja dobro strukturiranih i koherentnih, duljih tekstova. Koherentnosti teksta može doprinijeti primjerena uporaba interaktivnih metadiskursnih označivača zato što oni mogu nadomjestiti nedostatke na razini tematske strukture ili učiniti jasnijim odnose među propozicijama. Ovaj rad proučava osobine uporabe interaktivnih metadiskursnih označivača inojezičnih govornika engleskoga i njemačkoga jezika na razini B2 prema ZEROJ-u. Sudionici su istraživanja izvorni govornici hrvatskoga jezika prosječne dobi 19,63 godina (SD = 1,244) koji su engleski ili njemački jezik učili kao prvi strani jezik. Zadatkom pisanja prikupljen je korpus argumentacijskih eseja koji sadrži 82 teksta po jeziku. Ti su tekstovi analizirani s obzirom na uporabu interaktivnih metadiskursnih označivača, a primijenjena je Hylandova (2005) klasifikacija u kojoj se razlikuju označivači prijelaza, označivači okvira, endoforički označivači, dokazivači i tumači. Za analizu je upotrijebljen alat Sketch Engine, a za statističku obradu podataka dobivenih kvalitativnom analizom program SPSS 20. Učestalost uporabe označivača okvira, prisutnost izraza tipičnih za višu razinu komunikacijske jezične kompetencije, raspon pojedinih skupina interaktivnih metadiskursnih označivača te udio neprimjereno uporabljenih izraza upućuje na bolju ovladanost interaktivnim metadiskursnim označivačima u skupini inojezičnih govornika engleskoga jezika u odnosu na govornike njemačkoga. Uporaba izraza za označavanje redoslijeda koraka u argumentaciji u sudionika obiju skupina otkriva određene nedostatke s obzirom na sposobnost globalne organizacije teksta. U pojedinih se sudionika neovisno o jeziku uočava uporaba izraza tipičnih za govorni registar. Analizom tekstova sudionika može se samo utvrditi, no ne i obrazložiti slučajeve neprimjerene uporabe interaktivnih metadiskursnih označivača. Bolje bi razumijevanje ovladavanja interaktivnim metadiskursnim označivačima bilo moguće ostvariti uvidom u kognitivne procese korištenjem psiholingvističkih metoda istraživanja tijekom ili nakon zadataka pisanja.