{"title":"一名南斯拉夫记者的离去","authors":"Slavica Komatina","doi":"10.59954/stnv.513","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Egzodus stručnjaka, poznatiji kao \"odliv mozgova\", predstavlja masovne migracije visokostručne radne snage koja se iseljava iz nerazvijenih u razvijene zemlje u potrazi za boljim uslovima života i rada. Ova pojava postaje izražena sredinom šezdesetih godina, kada počinje masovno migriranje stručnjaka iz zemalja u razvoju u razvijene zemlje, a taj proces vremenom intenzivira, obubvata sve veći broj zemalja i u njemu učestvuje sve više ljudi. Odliv stručnjaka iz Jugoslavije poslednjih godina poprima dramatične razmere, zajedno sa burnim društvenim previranjima na našem tlu. Uprkos tome, veoma je mali broj autora koji se bavi ovim problemom, pre svega zbog nedostatka elementamih izvora informacija. Proučavanje problematike spoljnih migracija, a naročito migracija radne snage (kako u SFRJ, tako i u SRJ) oduvek se zasnivalo na procenama autoriteta, jer javnosti nikada nisu bili dostupni tačni podaci o broju i strukturi iseljenih. Pored nepotpune statističke evidencije, u radu su izneti rezultati malobrojnih i uglavnom parcijalnih istrazivanja ove pojave, kao i neke procene. Iznošenjem karakteristika zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti u našoj zemlji na indirektan način se ukazuje na eventualne razmere emigriranja stručnjaka. Pošto se iseljavanje naučnika i stručnjaka iz naše zemlje uglavnom posmatra iz perspektive društvenog gubitka (koji je neosporan), u ovom radu je načinjen pokušaj da se ukae na zanemareni značaj i legitimitet individualnog prava na lični uspeh. Jugoslovensko društvo je danas opterećeno ne samo otvorenom, već i prikrivenom nezaposlenošću, kao i neadekvatnom zaposlenošću visokoobrazovnih stručnjaka, pa o velikim društvenim gubicima možemo govoriti i u odnosu na visokoobrazovane građane nase zemlje. U situaciji veoma teške društvene krize, u Jugoslaviji postoje dva nivoa \"odliva mozgova\": jedan se ogleda u emigraciji stručnjaka, a drugi u propadanju postojećih stručnih potencijala.","PeriodicalId":35694,"journal":{"name":"Stanovnistvo","volume":"110 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2023-12-23","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":"{\"title\":\"Odliv stručnjaka iz Jugoslavije\",\"authors\":\"Slavica Komatina\",\"doi\":\"10.59954/stnv.513\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"Egzodus stručnjaka, poznatiji kao \\\"odliv mozgova\\\", predstavlja masovne migracije visokostručne radne snage koja se iseljava iz nerazvijenih u razvijene zemlje u potrazi za boljim uslovima života i rada. Ova pojava postaje izražena sredinom šezdesetih godina, kada počinje masovno migriranje stručnjaka iz zemalja u razvoju u razvijene zemlje, a taj proces vremenom intenzivira, obubvata sve veći broj zemalja i u njemu učestvuje sve više ljudi. Odliv stručnjaka iz Jugoslavije poslednjih godina poprima dramatične razmere, zajedno sa burnim društvenim previranjima na našem tlu. Uprkos tome, veoma je mali broj autora koji se bavi ovim problemom, pre svega zbog nedostatka elementamih izvora informacija. Proučavanje problematike spoljnih migracija, a naročito migracija radne snage (kako u SFRJ, tako i u SRJ) oduvek se zasnivalo na procenama autoriteta, jer javnosti nikada nisu bili dostupni tačni podaci o broju i strukturi iseljenih. Pored nepotpune statističke evidencije, u radu su izneti rezultati malobrojnih i uglavnom parcijalnih istrazivanja ove pojave, kao i neke procene. Iznošenjem karakteristika zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti u našoj zemlji na indirektan način se ukazuje na eventualne razmere emigriranja stručnjaka. Pošto se iseljavanje naučnika i stručnjaka iz naše zemlje uglavnom posmatra iz perspektive društvenog gubitka (koji je neosporan), u ovom radu je načinjen pokušaj da se ukae na zanemareni značaj i legitimitet individualnog prava na lični uspeh. Jugoslovensko društvo je danas opterećeno ne samo otvorenom, već i prikrivenom nezaposlenošću, kao i neadekvatnom zaposlenošću visokoobrazovnih stručnjaka, pa o velikim društvenim gubicima možemo govoriti i u odnosu na visokoobrazovane građane nase zemlje. U situaciji veoma teške društvene krize, u Jugoslaviji postoje dva nivoa \\\"odliva mozgova\\\": jedan se ogleda u emigraciji stručnjaka, a drugi u propadanju postojećih stručnih potencijala.\",\"PeriodicalId\":35694,\"journal\":{\"name\":\"Stanovnistvo\",\"volume\":\"110 1\",\"pages\":\"\"},\"PeriodicalIF\":0.0000,\"publicationDate\":\"2023-12-23\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"\",\"citationCount\":\"0\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Stanovnistvo\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.59954/stnv.513\",\"RegionNum\":0,\"RegionCategory\":null,\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"Q3\",\"JCRName\":\"Social Sciences\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Stanovnistvo","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.59954/stnv.513","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q3","JCRName":"Social Sciences","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
摘要
人才外流",又称 "人口外流",是指高层次无线电通信人员为寻求更好的生活和工作机会,从欠发达国家向发达国家的大规模迁移。在这一背景下,南斯拉夫出现了大规模的人才外流现象。过去几年中,南斯拉夫工人的外流造成了一种戏剧性的局面,同时也在我们的土地上造成了动荡的社会动荡。Uprkos tome, veoma je malo broj autora koji se bavi ovim problemom, pre svega zbog nedostatka elementamih izvora informaciją.Proučavanje problematike spoljnih migracija, a naročito migracija radne snage (kako u SFRJ, tako i u SRJ) oduvek se zasnivalo na procenama autoriteta, jer publice nikada nisu bili dostupni tačni podaci o broju i strukturi iseljenih.通过对统计数据的分析,我们可以得出以下结论:在就业和劳动力市场中,就业和劳动力市场的特征是非常重要的。对我国就业和失业特点的分析间接指出了工人移民的最终情况。 Pošto se emigration naučnika i stručnjaka iz naše zemlje uglavnom posmatra iz perspectivtive društvenog gubitka (koji je neosporan), u ovom radu je načinjen pokušaj da se ukae na zanemareni značaj i legitimitet individualnog prava na lični uspeh.今天的南斯拉夫社会不仅公开失业,而且暗中失业,受过高等教育的工人就业不足,我们还可以说我国受过高等教育的公民面临着重大的社会问题。在社会危机十分严峻的情况下,南斯拉夫正在经历两个层面的 "人才外流":一是工人移民,二是大学毕业后的潜力下降。
Egzodus stručnjaka, poznatiji kao "odliv mozgova", predstavlja masovne migracije visokostručne radne snage koja se iseljava iz nerazvijenih u razvijene zemlje u potrazi za boljim uslovima života i rada. Ova pojava postaje izražena sredinom šezdesetih godina, kada počinje masovno migriranje stručnjaka iz zemalja u razvoju u razvijene zemlje, a taj proces vremenom intenzivira, obubvata sve veći broj zemalja i u njemu učestvuje sve više ljudi. Odliv stručnjaka iz Jugoslavije poslednjih godina poprima dramatične razmere, zajedno sa burnim društvenim previranjima na našem tlu. Uprkos tome, veoma je mali broj autora koji se bavi ovim problemom, pre svega zbog nedostatka elementamih izvora informacija. Proučavanje problematike spoljnih migracija, a naročito migracija radne snage (kako u SFRJ, tako i u SRJ) oduvek se zasnivalo na procenama autoriteta, jer javnosti nikada nisu bili dostupni tačni podaci o broju i strukturi iseljenih. Pored nepotpune statističke evidencije, u radu su izneti rezultati malobrojnih i uglavnom parcijalnih istrazivanja ove pojave, kao i neke procene. Iznošenjem karakteristika zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti u našoj zemlji na indirektan način se ukazuje na eventualne razmere emigriranja stručnjaka. Pošto se iseljavanje naučnika i stručnjaka iz naše zemlje uglavnom posmatra iz perspektive društvenog gubitka (koji je neosporan), u ovom radu je načinjen pokušaj da se ukae na zanemareni značaj i legitimitet individualnog prava na lični uspeh. Jugoslovensko društvo je danas opterećeno ne samo otvorenom, već i prikrivenom nezaposlenošću, kao i neadekvatnom zaposlenošću visokoobrazovnih stručnjaka, pa o velikim društvenim gubicima možemo govoriti i u odnosu na visokoobrazovane građane nase zemlje. U situaciji veoma teške društvene krize, u Jugoslaviji postoje dva nivoa "odliva mozgova": jedan se ogleda u emigraciji stručnjaka, a drugi u propadanju postojećih stručnih potencijala.