{"title":"Shokački agrarni pokret u Dražu i Gajiću 1897.-1898.","authors":"László Heka","doi":"10.22586/ss.23.1.6","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"U Baranjskoj županiji je potkraj 19. stoljeća došlo do osiromašenja mjesnoga pučanstva uslijed poplava, stočnih bolesti i uništenja vinove loze zbog filoxere. Istovremeno su razvojem tehnologije seljaci maloposjednici (stočari, mljekari) postali nekonkurentni u odnosu na poljoprivredne proizvode s baranjskih veleposjeda, pa su i zbog toga ostajali bez prihoda. Naročito teško je bilo pogođeno hrvatsko (šokačko) pučanstvo u selima uz rijeku Karašicu, pa se 1897-98. otvoreno pubunilo protiv vlasti. Središte pokreta bilo je u Dražu i Gajiću. Ovaj ustanak su tadašnje vlasti i novine zabilježile pod nazivom „Šokačka pobuna“ i htjele su ga prikazati kao izraz nezadovoljstva samo jednoga dijela baranjskoga stanovništva. Šokci su u izvješćima lokalnih organa vlasti slanima u Budimpeštu prikazani kao vjerski sektaši (pristaše nazarenskoga pokreta), socijalisti i komunisti. Činjenica je da će od tada Baranja biti jedno od središta radničkoga pokreta, a nakon propasti Socijalističke Mađarske su pristaše zbačenog režima ovdje našli sklonište. Za vrijeme srpske okupacije Baranje (1918-1921.) su Šokci pristali uz novostvorenu Kraljevinu SHS, jer im je Beograd zajamčio davanje svih agrarnih prava. Tako je naposljetku dio Baranjske županije (Prekodravlje) pripao jugoslavenskoj državi. U ovom radu analiziramo nastanak i tijek šokačkog agrarnog pokreta, njegov utjecaj na odcjepljenje dijela Baranjske županije i pripajanje Kraljevini SHS, te kako je Baranja na koncu postala hrvatska, a ne srpska regija, kako su u Beogradu planirali.","PeriodicalId":510454,"journal":{"name":"Scrinia Slavonica","volume":"423 2","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2023-12-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":"{\"title\":\"Šokački agrarni pokret u Dražu i Gajiću 1897.-1898.\",\"authors\":\"László Heka\",\"doi\":\"10.22586/ss.23.1.6\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"U Baranjskoj županiji je potkraj 19. stoljeća došlo do osiromašenja mjesnoga pučanstva uslijed poplava, stočnih bolesti i uništenja vinove loze zbog filoxere. Istovremeno su razvojem tehnologije seljaci maloposjednici (stočari, mljekari) postali nekonkurentni u odnosu na poljoprivredne proizvode s baranjskih veleposjeda, pa su i zbog toga ostajali bez prihoda. Naročito teško je bilo pogođeno hrvatsko (šokačko) pučanstvo u selima uz rijeku Karašicu, pa se 1897-98. otvoreno pubunilo protiv vlasti. Središte pokreta bilo je u Dražu i Gajiću. Ovaj ustanak su tadašnje vlasti i novine zabilježile pod nazivom „Šokačka pobuna“ i htjele su ga prikazati kao izraz nezadovoljstva samo jednoga dijela baranjskoga stanovništva. Šokci su u izvješćima lokalnih organa vlasti slanima u Budimpeštu prikazani kao vjerski sektaši (pristaše nazarenskoga pokreta), socijalisti i komunisti. Činjenica je da će od tada Baranja biti jedno od središta radničkoga pokreta, a nakon propasti Socijalističke Mađarske su pristaše zbačenog režima ovdje našli sklonište. Za vrijeme srpske okupacije Baranje (1918-1921.) su Šokci pristali uz novostvorenu Kraljevinu SHS, jer im je Beograd zajamčio davanje svih agrarnih prava. Tako je naposljetku dio Baranjske županije (Prekodravlje) pripao jugoslavenskoj državi. U ovom radu analiziramo nastanak i tijek šokačkog agrarnog pokreta, njegov utjecaj na odcjepljenje dijela Baranjske županije i pripajanje Kraljevini SHS, te kako je Baranja na koncu postala hrvatska, a ne srpska regija, kako su u Beogradu planirali.\",\"PeriodicalId\":510454,\"journal\":{\"name\":\"Scrinia Slavonica\",\"volume\":\"423 2\",\"pages\":\"\"},\"PeriodicalIF\":0.0000,\"publicationDate\":\"2023-12-11\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"\",\"citationCount\":\"0\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Scrinia Slavonica\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.22586/ss.23.1.6\",\"RegionNum\":0,\"RegionCategory\":null,\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"\",\"JCRName\":\"\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Scrinia Slavonica","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.22586/ss.23.1.6","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
Šokački agrarni pokret u Dražu i Gajiću 1897.-1898.
U Baranjskoj županiji je potkraj 19. stoljeća došlo do osiromašenja mjesnoga pučanstva uslijed poplava, stočnih bolesti i uništenja vinove loze zbog filoxere. Istovremeno su razvojem tehnologije seljaci maloposjednici (stočari, mljekari) postali nekonkurentni u odnosu na poljoprivredne proizvode s baranjskih veleposjeda, pa su i zbog toga ostajali bez prihoda. Naročito teško je bilo pogođeno hrvatsko (šokačko) pučanstvo u selima uz rijeku Karašicu, pa se 1897-98. otvoreno pubunilo protiv vlasti. Središte pokreta bilo je u Dražu i Gajiću. Ovaj ustanak su tadašnje vlasti i novine zabilježile pod nazivom „Šokačka pobuna“ i htjele su ga prikazati kao izraz nezadovoljstva samo jednoga dijela baranjskoga stanovništva. Šokci su u izvješćima lokalnih organa vlasti slanima u Budimpeštu prikazani kao vjerski sektaši (pristaše nazarenskoga pokreta), socijalisti i komunisti. Činjenica je da će od tada Baranja biti jedno od središta radničkoga pokreta, a nakon propasti Socijalističke Mađarske su pristaše zbačenog režima ovdje našli sklonište. Za vrijeme srpske okupacije Baranje (1918-1921.) su Šokci pristali uz novostvorenu Kraljevinu SHS, jer im je Beograd zajamčio davanje svih agrarnih prava. Tako je naposljetku dio Baranjske županije (Prekodravlje) pripao jugoslavenskoj državi. U ovom radu analiziramo nastanak i tijek šokačkog agrarnog pokreta, njegov utjecaj na odcjepljenje dijela Baranjske županije i pripajanje Kraljevini SHS, te kako je Baranja na koncu postala hrvatska, a ne srpska regija, kako su u Beogradu planirali.
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
分享
求助内容：
应助结果提醒方式：
扫码关注我们
