U Arhivu Franckove zaklade u Halleu (Sachsen-Anhalt) čuva se obračunska knjiga zaklade Hadži Alije iz Brčkog. Hadži Alija je u Brčkom u prvoj polovici 17. stoljeća dao podići džamiju, vjersku školu za djecu, karavansaraj, skladište za sol, deset dućana, jedan kameni i tri drvena mosta. Hadži Alija je uvakufio i iznos od 173 600 akči i odredio da se ova novčana suma može davati na kamatu, a da se dućani i skladište za sol daju u zakup. Iz prihoda koji su dobijani od davanja novca na kamatu, kao i iz prihoda od zakupa dućana i skladišta soli, plaćani su službenici zaklade i popravke na objektima koji su joj pripadali. Kao uzimatelji zajmova pojavljuju se stanovnici kasabe Brčko. Oni su gotovo svi bili muslimani, a bili su većinom pripadnici vojničkog i vjerskog staleža i razni obrtnici. U nekoliko slučajeva kao uzimateljice zajmova pojavljuju se muslimanke iz Brčkog. Stanovnici okolnih sela koji su uzimali zajmove od zaklade bili su većinom nemuslimani. Dućane su zakupljivali obrtnici iz kasabe Brčko, ali i obrtnici i trgovci iz Beograda, Rače, Tuzle i Gračanice. U Brčko su dolazili i trgovci solju iz Oršove u današnjoj Rumuniji. Ova obračunska knjiga važan je izvor za gospodarski život kasabe Brčko kao i za njezinu topografiju u prvoj polovici 17. stoljeća.
布尔奇科的哈吉-阿里的宝藏账簿保存在哈勒（萨克森-安哈尔特）的弗兰克宝藏档案馆。17 世纪上半叶，哈吉-阿里贾在布尔奇科修建了一座清真寺、一所儿童宗教学校、一个商队客栈、一个盐仓、十座杜坎、一座石桥和三座木桥。哈吉-阿里贾还批准撤销 173 600 英亩的土地，并下令将新的土地交给露营地，同时出租杜坎和盐店。从支付给露营地的新款项以及租赁杜坎和盐店的收入中，雇员们要支付属于他们的设施的维修费用。布尔奇科卡萨巴的居民以设施使用者的身份出现。他们当然都是穆斯林，但大多是军队和部队成员以及各种手工业者。在少数情况下，来自布尔奇科的穆斯林妇女作为主人出现。被财政部俘虏的周围村庄的居民大多是非穆斯林。Dućane su zakupljivali artisans iz kasabe Brčko, ali i artisans i obchodci iz Belograd, Rače, Tuzla i Gračanica.来自今天罗马尼亚奥尔索瓦的盐商也来到布尔奇科。这本账簿是 17 世纪上半叶布尔奇科卡萨巴经济生活和地形的重要资料。
{"title":"The account book of the waqf of Hadži Alija from Brčko in the Archive of the Francke Foundation in Halle","authors":"Nedim Zahirović","doi":"10.22586/ss.23.1.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/ss.23.1.1","url":null,"abstract":"U Arhivu Franckove zaklade u Halleu (Sachsen-Anhalt) čuva se obračunska knjiga zaklade Hadži Alije iz Brčkog. Hadži Alija je u Brčkom u prvoj polovici 17. stoljeća dao podići džamiju, vjersku školu za djecu, karavansaraj, skladište za sol, deset dućana, jedan kameni i tri drvena mosta. Hadži Alija je uvakufio i iznos od 173 600 akči i odredio da se ova novčana suma može davati na kamatu, a da se dućani i skladište za sol daju u zakup. Iz prihoda koji su dobijani od davanja novca na kamatu, kao i iz prihoda od zakupa dućana i skladišta soli, plaćani su službenici zaklade i popravke na objektima koji su joj pripadali. Kao uzimatelji zajmova pojavljuju se stanovnici kasabe Brčko. Oni su gotovo svi bili muslimani, a bili su većinom pripadnici vojničkog i vjerskog staleža i razni obrtnici. U nekoliko slučajeva kao uzimateljice zajmova pojavljuju se muslimanke iz Brčkog. Stanovnici okolnih sela koji su uzimali zajmove od zaklade bili su većinom nemuslimani. Dućane su zakupljivali obrtnici iz kasabe Brčko, ali i obrtnici i trgovci iz Beograda, Rače, Tuzle i Gračanice. U Brčko su dolazili i trgovci solju iz Oršove u današnjoj Rumuniji. Ova obračunska knjiga važan je izvor za gospodarski život kasabe Brčko kao i za njezinu topografiju u prvoj polovici 17. stoljeća.","PeriodicalId":510454,"journal":{"name":"Scrinia Slavonica","volume":"38 4","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139184018","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Demografski, društveni i gospodarski razvoj Vukovarsko-srijemske županije u Domovinskom ratu i nakon njega odvijao se pod signifikantnim utjecajem demografskih ratnih gubitaka kao i dugoročnih demografskih, društvenih i ekonomskih posljedica rata i višegodišnje okupacije dvije trećine županijskoga teritorija. Na temelju dostupnih podataka u ovom su radu utvrđeni i opisani izravni demografski gubitci Vukovarsko-srijemske županije te ocijenjen njihov utjecaj na demografske promjene u Županiji u „ratnom“ međupopisju (1991. – 2001.).
武科瓦尔-斯里耶姆县在自治时期和自治之后的人口、社会和经济发展是在人口增长的重大影响以及战争和三分之二县域被占领的长期人口、社会和经济后果下演变而来的。Na temelju dostupnih podataka u ovom su radu utvrđeni i opisani izravni demografski gubitci Vukovarsko-srijemske županije te ocijenjen ich utjecaj na demografske promjene u županiija u "ratnom" međupopisju (1991. - 2001.).
{"title":"Direct demographic losses of the Vukovar-Srijem county in the Homeland War","authors":"D. Živić","doi":"10.22586/ss.23.1.11","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/ss.23.1.11","url":null,"abstract":"Demografski, društveni i gospodarski razvoj Vukovarsko-srijemske županije u Domovinskom ratu i nakon njega odvijao se pod signifikantnim utjecajem demografskih ratnih gubitaka kao i dugoročnih demografskih, društvenih i ekonomskih posljedica rata i višegodišnje okupacije dvije trećine županijskoga teritorija. Na temelju dostupnih podataka u ovom su radu utvrđeni i opisani izravni demografski gubitci Vukovarsko-srijemske županije te ocijenjen njihov utjecaj na demografske promjene u Županiji u „ratnom“ međupopisju (1991. – 2001.).","PeriodicalId":510454,"journal":{"name":"Scrinia Slavonica","volume":"32 6","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139184035","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U prilogu su prikazani neki aspekti djelovanja državnih poduzeća, Državne poslovne središnjice za zemaljske proizvode („Zempro“) i Državne opskrbne poslovne središnjice („Dopos“), koje su vlasti Nezavisne Države Hrvatske (NDH) osnovale kako bi prikupljale, odnosno otkupljivale poljodjelske proizvode potrebne za prehranu stanovništva. Navedena poduzeća djelovala su u nepovoljnim ratnim okolnostima. Postupno je Narodnooslobodilački pokret sa svojom partizanskom vojskom ometao poljoprivrednu proizvodnju i prikupljanje hrane, odnosno kroz svoja tijela narodnih vlasti i sam je poduzimao mjere kako bi poljoprivrednu proizvodnju i hranu osigurao za vlastite potrebe. Glavna područja djelovanja „Zempro“ i „Dopos“ bili su Srijem i Slavonija, kao glavna područja proizvodnje žitarica i drugih poljodjelskih proizvoda. NDH je, putem navedenih poduzeća, seljacima nametala prisilni otkup njihovih poljodjelskih proizvoda, što je, u nepovoljnim ratnim i gospodarskim okolnostima, izazivalo nezadovoljstvo seljaka. Prilog daje određene podatke o odnosima vlasti NDH i seljaka kada je riječ o tom prisilnom otkupu. Na samom kraju priloga dane su i određene usporedbe između prisilnog otkupa na selu tijekom NDH i tijekom prvih godina nove komunističke vlasti.
附件显示了克罗地亚独立国家（NDH）当局为购买或采购居民食品所需的农产品而建立的国有企业--国家农产品商业中心（"Zempro"）和国家业务商业中心（"Dopos"）的一些运作情况。Navedena poduzeća djelovala su u nepovoljnim ratnim okolnostima.逐渐地，民族解放阵线及其游击队阻碍了粮食的直接生产和购买，而它自己则通过自己的国家当局机构采取措施，确保直接生产和粮食能够满足自己的需要。Zempro "和 "Dopos "的主要活动地区是斯里耶姆和斯拉沃尼亚，因为它们是谷物和其他农产品的主要产地。国家人权局通过这些分支机构强制收购农民的农产品，在任意的经济和社会环境下，这引起了农民的不满。附件提供了在讨论强制收购问题时国家人权委当局与农民之间关系的相关信息。在附件的最后，还给出了在 NDH 时期和共产党新政府成立后的最初几年里强买村的安排。
{"title":"ZEMPRO/DOPOS: prisilni otkup poljodjelskih proizvoda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj","authors":"Nikica Barić","doi":"10.22586/ss.23.1.10","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/ss.23.1.10","url":null,"abstract":"U prilogu su prikazani neki aspekti djelovanja državnih poduzeća, Državne poslovne središnjice za zemaljske proizvode („Zempro“) i Državne opskrbne poslovne središnjice („Dopos“), koje su vlasti Nezavisne Države Hrvatske (NDH) osnovale kako bi prikupljale, odnosno otkupljivale poljodjelske proizvode potrebne za prehranu stanovništva. Navedena poduzeća djelovala su u nepovoljnim ratnim okolnostima. Postupno je Narodnooslobodilački pokret sa svojom partizanskom vojskom ometao poljoprivrednu proizvodnju i prikupljanje hrane, odnosno kroz svoja tijela narodnih vlasti i sam je poduzimao mjere kako bi poljoprivrednu proizvodnju i hranu osigurao za vlastite potrebe. Glavna područja djelovanja „Zempro“ i „Dopos“ bili su Srijem i Slavonija, kao glavna područja proizvodnje žitarica i drugih poljodjelskih proizvoda. NDH je, putem navedenih poduzeća, seljacima nametala prisilni otkup njihovih poljodjelskih proizvoda, što je, u nepovoljnim ratnim i gospodarskim okolnostima, izazivalo nezadovoljstvo seljaka. Prilog daje određene podatke o odnosima vlasti NDH i seljaka kada je riječ o tom prisilnom otkupu. Na samom kraju priloga dane su i određene usporedbe između prisilnog otkupa na selu tijekom NDH i tijekom prvih godina nove komunističke vlasti.","PeriodicalId":510454,"journal":{"name":"Scrinia Slavonica","volume":"5 23","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139184282","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Temeljem tipologije elita Michaela Manna u radu su opisani kontinuiteti i promjene u kretanju vinkovačke elite tijekom Banovine Hrvatske i Nezavisne Države Hrvatske. Na temelju arhivskih izvora i lokalnog tiska rekonstruirani su životi i idejna stremljenja pripadnika ideološke i političke elite u promatranom razdoblju. Rad možemo okarakterizirati kao svojevrsnu studiju slučaja ili lakmus papir za izučavanje ovih promjena u nekom drugom vremenu ili na drugom području. Polazeći od pretpostavke da se promjene na makrorazini na neki način odražavaju i na mikro područje, ispitano je u kojoj je mjeri došlo do promjene vladajuće elite grada. Glavna teza rada je i potvrđena - promjene su se dogodile tijekom oba režima, a primjetne su razlike u intenzitetu promjena. Gradonačelnici Vinkovaca za vrijeme Banovine Hrvatske bili su ljudi bliski vladajućoj Hrvatskoj seljačkoj stranci, dok je nakon uspostave Nezavisne Države Hrvatske po uputama odozgo postavljen novi gradonačelnik. Došlo je i do promjena u ideološkoj eliti grada – očitovanih kroz tisak i obrazovni sustav. Primjerice, isti tjednik Hrvatski Branik sukobljava se s neistomišljenicima tijekom oba režima. Za vrijeme Banovine Hrvatske uredništvo se ne ustručava kritizirati neke bivše dužnosnike s kojima ne dijeli ideološka poimanja, dok se za vrijeme NDH novo uredništvo još upečatljivije obračunava s političkim protivnicima.
迈克尔-曼的系列丛书中的精英类型是基于对 Banovina Hrvatska 和克罗地亚独立国家文科瓦茨精英创建过程中的连续性和变化的描述。该系列以档案资料和当地报刊为基础，重构了讨论所涉时期思想和政治精英成员的生活和思想抱负。这套丛书可以说是一个独特的案例研究，也可以说是了解不同时期或不同地区这些变化的试金石。本系列报告的主要论点是："在不同时期或不同地区，对政治精英的变化进行了解的独特案例研究或试金石"。报告的主要论点也得到了证实--在两个政权下都出现了毕业现象，但毕业的力度有所不同。Banovina Hrvatska 时代的文科瓦茨镇镇长都是与执政的克罗地亚农民党关系密切的人，直到克罗地亚独立国家成立后才最终任命了新的镇长。该镇的意识形态精英也发生了变化--受到新闻界和政治机构的指责。例如，同一家日报《Hrvatski Branik》一直与两个政权的敌人合作。 就《Banovina Hrvatska》而言，编辑委员会无法批评一些与它没有达成意识形态协议的前雇员，而就《NDH》而言，新的编辑委员会在对待政治反对派时更加谨慎。
{"title":"Elita na mikropodručju: Vinkovci 1939.-1945.","authors":"Sandra Horvat","doi":"10.22586/ss.23.1.9","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/ss.23.1.9","url":null,"abstract":"Temeljem tipologije elita Michaela Manna u radu su opisani kontinuiteti i promjene u kretanju vinkovačke elite tijekom Banovine Hrvatske i Nezavisne Države Hrvatske. Na temelju arhivskih izvora i lokalnog tiska rekonstruirani su životi i idejna stremljenja pripadnika ideološke i političke elite u promatranom razdoblju. Rad možemo okarakterizirati kao svojevrsnu studiju slučaja ili lakmus papir za izučavanje ovih promjena u nekom drugom vremenu ili na drugom području. Polazeći od pretpostavke da se promjene na makrorazini na neki način odražavaju i na mikro područje, ispitano je u kojoj je mjeri došlo do promjene vladajuće elite grada. Glavna teza rada je i potvrđena - promjene su se dogodile tijekom oba režima, a primjetne su razlike u intenzitetu promjena. Gradonačelnici Vinkovaca za vrijeme Banovine Hrvatske bili su ljudi bliski vladajućoj Hrvatskoj seljačkoj stranci, dok je nakon uspostave Nezavisne Države Hrvatske po uputama odozgo postavljen novi gradonačelnik. Došlo je i do promjena u ideološkoj eliti grada – očitovanih kroz tisak i obrazovni sustav. Primjerice, isti tjednik Hrvatski Branik sukobljava se s neistomišljenicima tijekom oba režima. Za vrijeme Banovine Hrvatske uredništvo se ne ustručava kritizirati neke bivše dužnosnike s kojima ne dijeli ideološka poimanja, dok se za vrijeme NDH novo uredništvo još upečatljivije obračunava s političkim protivnicima.","PeriodicalId":510454,"journal":{"name":"Scrinia Slavonica","volume":"420 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139183581","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Na temelju izvora i literature autori prikazuju najznačajnije elemente koji su utjecali na gospodarski razvoj grada i kotara Vukovar na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Kao gradsko središte te sjedište Srijemske županije, Vukovar je smješten na iznimno povoljnom prometnom položaju koji karakterizira plovnost rijeke Dunav što je, među inim, bio jedan od temelja gospodarskog razvoja tog kraja. Pod utjecajem niza političkih, društvenih i prirodno-geografskih elemenata, Vukovar se mijenja i oblikuje prerastajući u jednu od najznačajnijih gospodarskih točaka istočne Slavonije i Srijema.
{"title":"Stanje gospodarstva vukovarskog kraja na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće na temelju izvještaja o stanju javne uprave Županije srijemske","authors":"Vinko Živić, Mario Kevo","doi":"10.22586/ss.23.1.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/ss.23.1.7","url":null,"abstract":"Na temelju izvora i literature autori prikazuju najznačajnije elemente koji su utjecali na gospodarski razvoj grada i kotara Vukovar na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Kao gradsko središte te sjedište Srijemske županije, Vukovar je smješten na iznimno povoljnom prometnom položaju koji karakterizira plovnost rijeke Dunav što je, među inim, bio jedan od temelja gospodarskog razvoja tog kraja. Pod utjecajem niza političkih, društvenih i prirodno-geografskih elemenata, Vukovar se mijenja i oblikuje prerastajući u jednu od najznačajnijih gospodarskih točaka istočne Slavonije i Srijema.","PeriodicalId":510454,"journal":{"name":"Scrinia Slavonica","volume":"57 2","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139184357","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Završetkom Velikog bečkog rata (1683.-1699.) i postavljenjem granice na Savu Karlovačkim mirom (1699.) otvorila se mogućnost ponovnog naseljavanja ratom opustjele Slavonije. Mnogi su se vraćali u svoja napuštena sela, a izbjeglice južno od Save tražile su svoje novo mjesto u opustjelim prostorima Slavonije. Ulogu u ovim migracijskim kretanjima imali su franjevci provincije Bosne Srebrene ali i središnja vlast u Beču. Franjevci su nastojali spasiti svoje župljane iz krajeva pod osmanskom vlasti naseljavajući ih u svoje opustjele župe u sigurnijim prostorima Slavonije. Vlasti su pak nastojale naseliti opustjela sela kako bi na taj način Slavonija ponovno postala gospodarski i vojno korisna. Tako je Županja na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće dijelila sudbinu mnogih slavonskih sela. Pusta Županja već je deset godina nakon sklapanja Karlovačkog mira ponovno bila naseljena i uklopljena u župu Bošnjaci, pod dušobrižništvom franjevaca. Promjenama u crkvenoj vlasti, i posredovanjem svjetovnih vlasti Županja je sredinom 18. stoljeća postala maticom župe što je ostalo nepromijenjeno do kraja stoljeća.
{"title":"Županja u 18. stoljeću","authors":"Marija Lendarić","doi":"10.22586/ss.23.1.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/ss.23.1.4","url":null,"abstract":"Završetkom Velikog bečkog rata (1683.-1699.) i postavljenjem granice na Savu Karlovačkim mirom (1699.) otvorila se mogućnost ponovnog naseljavanja ratom opustjele Slavonije. Mnogi su se vraćali u svoja napuštena sela, a izbjeglice južno od Save tražile su svoje novo mjesto u opustjelim prostorima Slavonije. Ulogu u ovim migracijskim kretanjima imali su franjevci provincije Bosne Srebrene ali i središnja vlast u Beču. Franjevci su nastojali spasiti svoje župljane iz krajeva pod osmanskom vlasti naseljavajući ih u svoje opustjele župe u sigurnijim prostorima Slavonije. Vlasti su pak nastojale naseliti opustjela sela kako bi na taj način Slavonija ponovno postala gospodarski i vojno korisna. Tako je Županja na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće dijelila sudbinu mnogih slavonskih sela. Pusta Županja već je deset godina nakon sklapanja Karlovačkog mira ponovno bila naseljena i uklopljena u župu Bošnjaci, pod dušobrižništvom franjevaca. Promjenama u crkvenoj vlasti, i posredovanjem svjetovnih vlasti Županja je sredinom 18. stoljeća postala maticom župe što je ostalo nepromijenjeno do kraja stoljeća.","PeriodicalId":510454,"journal":{"name":"Scrinia Slavonica","volume":"6 4","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139184281","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U Baranjskoj županiji je potkraj 19. stoljeća došlo do osiromašenja mjesnoga pučanstva uslijed poplava, stočnih bolesti i uništenja vinove loze zbog filoxere. Istovremeno su razvojem tehnologije seljaci maloposjednici (stočari, mljekari) postali nekonkurentni u odnosu na poljoprivredne proizvode s baranjskih veleposjeda, pa su i zbog toga ostajali bez prihoda. Naročito teško je bilo pogođeno hrvatsko (šokačko) pučanstvo u selima uz rijeku Karašicu, pa se 1897-98. otvoreno pubunilo protiv vlasti. Središte pokreta bilo je u Dražu i Gajiću. Ovaj ustanak su tadašnje vlasti i novine zabilježile pod nazivom „Šokačka pobuna“ i htjele su ga prikazati kao izraz nezadovoljstva samo jednoga dijela baranjskoga stanovništva. Šokci su u izvješćima lokalnih organa vlasti slanima u Budimpeštu prikazani kao vjerski sektaši (pristaše nazarenskoga pokreta), socijalisti i komunisti. Činjenica je da će od tada Baranja biti jedno od središta radničkoga pokreta, a nakon propasti Socijalističke Mađarske su pristaše zbačenog režima ovdje našli sklonište. Za vrijeme srpske okupacije Baranje (1918-1921.) su Šokci pristali uz novostvorenu Kraljevinu SHS, jer im je Beograd zajamčio davanje svih agrarnih prava. Tako je naposljetku dio Baranjske županije (Prekodravlje) pripao jugoslavenskoj državi. U ovom radu analiziramo nastanak i tijek šokačkog agrarnog pokreta, njegov utjecaj na odcjepljenje dijela Baranjske županije i pripajanje Kraljevini SHS, te kako je Baranja na koncu postala hrvatska, a ne srpska regija, kako su u Beogradu planirali.
{"title":"Šokački agrarni pokret u Dražu i Gajiću 1897.-1898.","authors":"László Heka","doi":"10.22586/ss.23.1.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/ss.23.1.6","url":null,"abstract":"U Baranjskoj županiji je potkraj 19. stoljeća došlo do osiromašenja mjesnoga pučanstva uslijed poplava, stočnih bolesti i uništenja vinove loze zbog filoxere. Istovremeno su razvojem tehnologije seljaci maloposjednici (stočari, mljekari) postali nekonkurentni u odnosu na poljoprivredne proizvode s baranjskih veleposjeda, pa su i zbog toga ostajali bez prihoda. Naročito teško je bilo pogođeno hrvatsko (šokačko) pučanstvo u selima uz rijeku Karašicu, pa se 1897-98. otvoreno pubunilo protiv vlasti. Središte pokreta bilo je u Dražu i Gajiću. Ovaj ustanak su tadašnje vlasti i novine zabilježile pod nazivom „Šokačka pobuna“ i htjele su ga prikazati kao izraz nezadovoljstva samo jednoga dijela baranjskoga stanovništva. Šokci su u izvješćima lokalnih organa vlasti slanima u Budimpeštu prikazani kao vjerski sektaši (pristaše nazarenskoga pokreta), socijalisti i komunisti. Činjenica je da će od tada Baranja biti jedno od središta radničkoga pokreta, a nakon propasti Socijalističke Mađarske su pristaše zbačenog režima ovdje našli sklonište. Za vrijeme srpske okupacije Baranje (1918-1921.) su Šokci pristali uz novostvorenu Kraljevinu SHS, jer im je Beograd zajamčio davanje svih agrarnih prava. Tako je naposljetku dio Baranjske županije (Prekodravlje) pripao jugoslavenskoj državi. U ovom radu analiziramo nastanak i tijek šokačkog agrarnog pokreta, njegov utjecaj na odcjepljenje dijela Baranjske županije i pripajanje Kraljevini SHS, te kako je Baranja na koncu postala hrvatska, a ne srpska regija, kako su u Beogradu planirali.","PeriodicalId":510454,"journal":{"name":"Scrinia Slavonica","volume":"423 2","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139183580","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：