{"title":"Pregled istraživanja o povezanosti socio-emocionalnih kompetencija i vršnjačog nasilja kod učenika","authors":"Lana Lugonja, Ana Keleman, N. Sarić","doi":"10.7251/sin2102002l","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Vršnjačko nasilje se definiše kao dugoročno i često ispoljavanje neprihvatljivog agresivnog ponašanja jednog djeteta prema drugom sa namjerom da se drugom djetetu naškodi. Uzevši u obzir značajno mjesto koje zauzimaju informaciono-komunikacijske tehnologije u svakodnevnom životu djece i mladih, pored vršnjačkog nasilja u školi, u ovom radu oslovljen je i problem nasilja putem interneta (engl. cyberbullying). Kao vid strategija prevencije i smanjenja vršnjačkog nasilja u školama, veoma popularni su programi zasnovani na razvoju socijalno-emocionalnih kompetencija (SEK) kod učenika. Cilj ovog rada bio je ponuditi sistemsku sintezu literature kako bi se stekao bolji uvid u odnos između socio-emocionalnih kompetencija i nasilja kod učenika. Poštujući unaprijed definisane inkluzivne kriterijume, u ovaj pregledni članak je uključeno 13 studija kvantitativnog tipa koje su objavljene u posljednjih 15 godina, u uzorku imale učenike osnovnih i srednjih škola i ispitivale odnos SEK-a i vršnjačkog nasilja. Sve studije su demonstrirale negativnu korelaciju vršnjačkog nasilja i viših socio-emocionalnih kompetencija kod učenika. Utvrđene su polne i uzrasne razlike u ispoljavanju nasilja i nivoa SEK-a. U radu su detaljno predstavljeni empirijski rezultati istraživanja, ali su i adresirane metodološke i statističke karakteristike i ograničenja navedenih studija. Na ovaj način analizirana je empirijska osnova za korišćenje programa razvoja socio-emocionalnih kompetencija sa ciljem suzbijanja vršnjačkog nasilja u školama. U diskusiji su predstavljene praktične implikacije za školsko-pedagoški kontekst, ograničenja studija, kao i smjernice za dalja istraživanja.","PeriodicalId":34226,"journal":{"name":"Sineza","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2020-10-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Sineza","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.7251/sin2102002l","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
Pregled istraživanja o povezanosti socio-emocionalnih kompetencija i vršnjačog nasilja kod učenika
Vršnjačko nasilje se definiše kao dugoročno i često ispoljavanje neprihvatljivog agresivnog ponašanja jednog djeteta prema drugom sa namjerom da se drugom djetetu naškodi. Uzevši u obzir značajno mjesto koje zauzimaju informaciono-komunikacijske tehnologije u svakodnevnom životu djece i mladih, pored vršnjačkog nasilja u školi, u ovom radu oslovljen je i problem nasilja putem interneta (engl. cyberbullying). Kao vid strategija prevencije i smanjenja vršnjačkog nasilja u školama, veoma popularni su programi zasnovani na razvoju socijalno-emocionalnih kompetencija (SEK) kod učenika. Cilj ovog rada bio je ponuditi sistemsku sintezu literature kako bi se stekao bolji uvid u odnos između socio-emocionalnih kompetencija i nasilja kod učenika. Poštujući unaprijed definisane inkluzivne kriterijume, u ovaj pregledni članak je uključeno 13 studija kvantitativnog tipa koje su objavljene u posljednjih 15 godina, u uzorku imale učenike osnovnih i srednjih škola i ispitivale odnos SEK-a i vršnjačkog nasilja. Sve studije su demonstrirale negativnu korelaciju vršnjačkog nasilja i viših socio-emocionalnih kompetencija kod učenika. Utvrđene su polne i uzrasne razlike u ispoljavanju nasilja i nivoa SEK-a. U radu su detaljno predstavljeni empirijski rezultati istraživanja, ali su i adresirane metodološke i statističke karakteristike i ograničenja navedenih studija. Na ovaj način analizirana je empirijska osnova za korišćenje programa razvoja socio-emocionalnih kompetencija sa ciljem suzbijanja vršnjačkog nasilja u školama. U diskusiji su predstavljene praktične implikacije za školsko-pedagoški kontekst, ograničenja studija, kao i smjernice za dalja istraživanja.